logo
bios

Uskoro novi tip preduzetnika u BiH

Objavljeno prije 1 mjesec . u sub, apr 13th, 2019
MILIJARDE EURA SPREMNE ZA NJIH: Zakon ih je prepoznao, uskoro novi tip preduzetnika u BiH

Ova udruženja zapravo su društvena preduzeća, kojima  – za razliku od tradicionalnog preduzetništva – u prvom planu nije profit, već zadovoljenje potreba društva u kojem djeluju.

MILICA PLAVŠIĆ / Buka

Muhiba Murić, domaćica i poljoprivrednica iz Tuzle, došla je juče u Banjaluku na mali sajam društvenog preduzetništva organizovan na Trgu Krajine,  kako bi prodala ponešto od svojih proizvoda, ali prije svega kako bi zajedno sa svojim kolegama promovisala  ideju o preduzetništvu kojem u prvom planu nije profit, već čovjek.

U Tuzli djeluje udruženje BOSPER, u okviru kojeg Muhiba i druge žene iz prigradskih i ruralnih naselja već 15 godina sarađuju i međusobno se pomažu.

„Svaka radi svoj posao, ja trenutno imam plastenik i preradu voća i povrća, jedna koleginica je pčelarka,  bavi se proizvodnjom meda, imamo i ljekobilje i druge stvari. Preko udruženja lakše izlazimo na tržište, posjećujemo sajmove“, priča nam Muhiba.

Kao i većina njenih koleginica iz Udruženja, Muhiba nikad nije bila zaposlena, ali godinama na ovaj način doprinosi kućnom budžetu.

„Nemam ni dana radnog staža, pa sam se tako odlučila za ovu vrstu proizvodnje. Muž je zaposlen, da nije njega ne bih mogla ništa ni raditi, jer od ovoga se ne može živjeti. Možete malo obogatiti kućni budžet, ali da se živi ne može, jako su velika ulaganja“, kaže Muhiba.

Sličnu priču ima i Mirjana Mećanac iz Drvara, koja se takođe bavi zemljoradnjom i proizvodnjom domaćih proizvoda.  Drvarčanke koje se bave tradicionalnom proizvodnjom džemova od šipka, rakije od drenjaka i drugih proizvoda od voća  koje raste u ovom kraju, djeluju u okviru Udruženja poljoprivrednika opštine Drvar. 

„Mama je nezaposlena, ona se posvetila pravljenju domaćih proizvoda i radu u udruženju. Od toga se ne može živjeti, ali se može dosta popraviti kućni budžet. Moglo bi se živjeti kada bi se to izdiglo na neki viši nivo“, priča Mirjanin sin, koji je juče pomagao majci na sajmu.

Veliki broj udruženja širom BiH djeluju na sličan način. Okupljaju žene sa sela, poput Muhibe i Mirjane, ili neke druge društvene kategorije koje su na neki način marginalizovane ili egzistencijalno ugrožene, povezuju ih i pomažu im da plasiraju svoje proizvode ili usluge. 

Ova udruženja zapravo su društvena preduzeća, kojima  – za razliku od tradicionalnog preduzetništva – u prvom planu nije profit, već zadovoljenje potreba društva u kojem djeluju. To su neprofitne organizacije koje se bave proizvodnjom roba i pružanjem usluga, ali sa primarnim ciljem da zajednica ima koristi od njihovih aktivnosti. Profit koji se na taj način ostvari ne služi uvećanju imovine pojedinca, već se ulaže za rješavanje siromaštva, nezaposlenosti i sličnih socio-ekonomskih problema. 

Iako mnogi već godinama djeluju na ovaj način, društveno preduzetništvo u BiH još uvijek nije zakonski definisano, što udruženjima i njihovim članovima znatno otežava rad.

Najveći problem im predstavlja nabavka repromaterijala i plasman proizvoda na tržište, a nadaju se da bi donošenjem zakona o društvenom preduzetništvu ova oblast bila zakonski uređena, što bi olakšalo bavljenje ovom vrstom preduzetništva.

„Nama bi bilo dobro da ova oblast bude uređena, kad već proizvedete nešto, da se ne brinete, da možete prodavati svoje proizvode. Možete proizvesti sve i svašta, ali kad dođe do plasmana, ako nemate mogućnost da svoje proizvode prodate na tržištu, onda ništa niste napravili“, kaže Muhiba.

Uskoro Zakon o društvenom preduzetništvu

U Republici Srpskoj, Zakon o društvenom preduzetništvu je u izradi i do kraja ove godine bi se trebao naći na dnevnom redu Vlade i Narodne Skupštine RS, kazao je za BUKU Saša Savičić, savjetnik Ministra za energetiku i rudarstvo.

“Očekujem da će se do kraja godine ovaj zakon naći na dnevnom redu Vlade i Narodne skupštine. On bi trebao donijeti inovativan pristup dosadašnjim standardnim načinima rješavanja i privrednih problema, ali i društvenih, ekoloških i kulturnih problema. Na taj način bismo angažovali sve potencijale u društvenim grupama koje smo smatrali marginalizovanim i ugroženim, i na neki način im dali šansu da u preduzetničkom duhu riješe i svoje probleme, a i probleme ovog društva”, kaže Savičić.

On je dodao da se radi o novom tipu preduzeća, koja se u najkraćem mogu opisati kao preduzeća sa društvenom misijom.

“Njihovo osnivanje i poslovanje je vezano za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava i društvenog uticaja, a profit im služi da ostvare taj društveni rezultat i da budu društveno korisni. To je otklon od onog kapitalističkog maksimiziranja profita i na ovaj način se ekonomija ponovo stavlja u službu čovjeka, a ne čovjek u službu ekonomije”, pojašnjava Savičić.

Za sada nijedno društveno preduzeće u BiH nije registrovano, niti prepoznato kao takvo u pravnom sistemu, iako mnogi u stvarnosti posluju u skladu sa tim principima.  Izradom zakona, stvoriće se osnovni preduslovi za njihovo poslovanje, ne samo u smislu pravnog okvira, već i u smislu mogućnosti za investiranje u ovaj sektor.

“Milijarde eura sredstava čekaju u fondovima Evropske unije i IRB-a da se stvori program, odnosno zakon na osnovu kojeg će se investirati u društveno preduzetništvo u BiH”, ističe Savičić.

Prilikom izrade nacrta zakona uzete su u obzir najbolje prakse iz Evropske unije i okruženja.

“Samo sedam zemalja u EU ima taj zakon, u našem okruženju Slovenija i Albanija, a nekoliko zemalja Balkana ima nacrt tog zakona. Nastojali smo da izbjegnemo rješenja koja su od strane nevladinog sektora prepoznata kao loša, kako bismo napravili rješenja koja mogu biti liberalna, korisna i upotrebljiva. Tako da zakon, prema prvim ocjenama u javnim raspravama koje smo vodili, ima dobar početni tekst i nadamo se da će današnja konferencija doprinijeti tome da dobijemo povratne informacije kako ga možemo popraviti”, kazao je Saša Savičić, savjetnik Ministra za energetiku i rudarstvo, na 3. akcionoj konferenciji „Udruženja kao inkubatori društvenog preduzetništva“, koja je okupila stručnjake iz oblasti društvenog preduzetništva i 120 predstavnika organizacija civilnog društva iz cijele BiH.

Domaćin konferencije, koja je održana u četvrtak, 11.04.2019. godine, bio je Centar za promociju civilnog društva.

“Već godinama radimo na razvoju održivosti nevladinih organizacija u BiH i zaključili smo da je to trnovit put. Mnoge organizacije, a naročito one koje okupljaju ugrožene kategorije stanovništva u BiH vrlo često osnivaju svoja preduzeća gdje pronalaze radna mjesta ti njihovi članovi. Naše zakonsko okruženje je vrlo maglovito, nije jasno definisano kako se takve organizacije osnivaju, da li imaju neke povlastice. To je bio povod da zajedničkim snagama poboljšamo te uslove rada društvenih preduzeća u BiH. Mi nemamo regulisano ni društveno preduzetništvo kao koncept, ni zakonski okvir za njega, tako da su ovo neki počeci, a mi se nadamo da ćemo upravo promocijom saradnje između udruženja koja to već rade, onih koji to namjeravaju da rade i nadležnih ministarstava, da ćemo pokrenuti stvari u dobrom pravcu. Ovaj zakon će omogućiti da barem imamo nultu liniju, da krenemo sa starta, jer je ova oblast sada potpuno neuređena”, kazala je za BUKU direktorica Centra za promociju civilnog društva, Aida Daguda. 

Sa 3. akcione konferencije Udruženja kao inkubatori društvenog preduzetništva poručeno da su udruženja spremna, ali da vlast treba usvojiti odgovarajuće zakone i strategije za društveno preduzetništvo.

Generalni cilj konferencije je bio okupiti udruženja koja su pokrenula ili imaju osnov da pokrenu društveno preduzetničke aktivnosti, stručnjake i relevantne institucije te dati prijedloge i preporuke za budući rad u ovoj oblasti. 

Konferencija, kao i mali sajam društvenog preduzetništva na Trgu Krajine u Banjaluci dio su Smart Start projekta koji je podržan od strane Evropske Unije, a pod vodstvom CPCD-a je implementiran u 5 zemalja i trajao je 40 mjeseci.


Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh