logo
bios

Švedski politolog: Društvene mreže su stvarna prijetnja demokraciji u Europi

Objavljeno prije 6 mjeseci . u čet, maj 30th, 2019
Na primjeru Brexita i uspona “šovinističkih stranaka” Europe se može vidjeti da povjerenje u društvene mreže nosi sa sobom štetne posljedice za demokraciju, piše švedski politolog  Michael Sandberg u svom članku za Dagens Nyheter. Prema njegovu mišljenju, vjerodostojnost informacija s društvenih mreža dovodi do činjenice da se ljudi počinju manje oslanjati na vladine agencije i sudjelovanje u političkom životu. To može dovesti do katastrofalnih posljedica za demokraciju, obzirom da je taj trend najviše pogađa mlađe generacije, tvrdi Sandberg.

Sve više znakova u političkim, medijskim i istraživačkim područjima pokazuje da društvene mreže štete demokraciji. Društvene mreže prije svega guše povjerenje u javne institucije i političku participaciju, stupove zapadne demokracije, piše politolog Michael Sandberg u svom članku za Dagens Nyheter.

Otkako je Donald Trump došao na vlast, program informiranja je uvelike odražavao tijek njegovih poruka na Twitteru. Rezultat britanskog referenduma ne bi bio Brexit da nije bilo društvenih mreža. “Šovinističke stranke” u Europi teško bi postigle takav uspjeh da nije bilo aktivnosti njihovih pristalica na Facebooku, You Tubeu i Twitteru, panično tvrdi Michael Sandberg.

“To su primijetili ozbiljni demokratski mediji i političari. Povećana sklonost izražavanja vlastitog mišljenja, pomiješana sa željom da se potvrdi narcisoidnost, dovodi do katastrofalnih rezultata za demokratski politički dijalog, koji bi se trebao temeljiti na uzajamnom poštovanju i toleranciji za stajališta političkog protivnika ”, smatra politolog.

Nedavno su istraživači mnogo pozornosti posvetili polarizaciji društva, fenomenu populizma i “šovinizma”. Ti trendovi pokrivaju cijeli svijet, ali se Europa suočava s posebnim problemima, zbog kojih se pitate gdje zapravo ide?

“Da bismo pronašli odgovor na ovo pitanje, vrijedi se zapitati kako se buduće generacije Europe odnose prema tom alarmantnom trendu”, piše Sandberg, dodajući kako se to sada može ocijeniti na temelju anketa europskih studenata i učenika.

U svojoj najnovijoj studiji je Međunarodno udruženje za ocjenu uspješnosti škola postavilo i pitanje o povjerenju u javne ustanove, kao i kako više od 54 000 učenika u 14 europskih zemalja razmišlja o svom budućem političkom sudjelovanju.

Rezultati analiza ovih podataka pokazuju da povjerenje u društvene mreže ima štetne posljedice, jer utječe na vjerodostojnost političkih institucija, a time i na želju za sudjelovanjem u političkom životu u različitim oblicima.

Povjerenje u društvene mreže dovodi do toga da se ljudi manje oslanjaju na parlament, nacionalne vlade i lokalne vlasti, kao i na političke stranke. U isto vrijeme, ljudi također počinju manje vjerovati u institucije kao što su policija, vojska i škola. Štetan učinak na vjerodostojnost političkih institucija koju potvrđuje statistika posebno je izražen u Norveškoj, Estoniji, Nizozemskoj, Finskoj, ali se također manifestira u Švedskoj.

Međutim, tendencija da se vjeruje tradicionalnim medijima kao što su novine, radio i televizija, što  ozbiljno povećava razinu povjerenja u sve gore navedene institucije, je posebno izražena u Finskoj, Rusiji, Švedskoj i baltičkim državama.

Zašto je za demokraciju toliko važno da se europski školarci, koje će uskoro dobiti pravo glasa, zanimaju za politiku? Naravno, zato što će oni uskoro odlučiti kako će izgledati demokratski procesi u Europi. Vjerodostojnost institucija ima snažan utjecaj i na predviđenu buduću izbornu aktivnost i na sveukupno političko sudjelovanje”, piše Michael Sandberg.

Jedina iznimka u Europi u smislu povjerenja u državne institucije i političkog sudjelovanja je Švedska, kazao je Sandberg. Prema njegovim riječima, u ovoj zemlji buduće uključivanje 14-godišnjih učenika u politiku manje ovisi o povjerenju u javne institucije, medije ili društvene mreže. Prema podacima istraživanja, politička aktivnost u školi i na lokalnoj razini u Švedskoj postaje relativno jamstvo budućeg uključivanja u politički život zemlje. To se može objasniti činjenicom da se Švedska u kulturnom i političkom smislu više oslanjala na koncept pokreta “Dom za narod”, te na javni život, nego na same državne institucije.

“Važno je shvatiti da su temelji snage švedske demokracije već položeni u školi, čak i prije dobivanja prava glasa, uključivanja u javni život ili ulaska u bilo koju stranku. Stoga je demokracija nešto u čemu se osoba socijalizira. To moraju uzeti u obzir političari i mediji. Demokracija se kao politička kultura ukorjenjuje u mladosti, i to kada društvene mreže predstavljaju stvarnu prijetnju“, sažima Michael Sandberg

DN

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh