logo
bios

Švarc-Šiling: Dodik i Čović žele secesiju i treći entitet

Objavljeno prije 1 mjesec . u čet, dec 13th, 2018

Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling), bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje kako je priča o uspostavi trećeg entiteta protivna dejtonskom sporazumu, te da suštinski problem nije u neravnopravnom položaju Hrvata u BiH, već činjenici da kandidat Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) nije izabran u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Situacija u BiH, kaže Švarc-Šiling, asocira na devedesete godine i upozorava kako je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica i aktuelni visoki predstavnik djeluju.

RSE: Nedavno ste uputili, zajedno s još dvojicom bivših visokih predstavnika u BiH, pismo u kojem upozoravate visoku predstavnicu za vanjske poslove Evropske unije (EU) Federiku Mogerini (Federica Mogherini) na miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH. Šta je, prema Vašem mišljenju, u pozadini takvog uplitanja?

Švarc-Šiling: Ništa nema u pozadini. Veoma je jasno da posljednji potezi gospodina Dragana Čovića (predsjednik HDZ-a BiH, prim. nov.) i HDZ-a iz BiH i dodatno hrvatske Vlade i premijera i zastupnika u Hrvatskom saboru pokušavaju da naprave pogrešan narativ o pitanju izbora u BiH. Da taj zakon nije u skladu sa slučajem Ljubić (Božo Ljubuć, prim. nov.) zbog pogrešnih glasova Bošnjaka koji su glasali za Željka Komšića (predsjednik Demokratske fronte i član Predsjedništva BiH, prim. nov.) i da je to na pogrešnim temeljima Izbornog zakona. Zato bi, smatraju, trebalo izmijeniti taj zakon i apelovali su na ministre vanjskih poslova EU da ovo pitanje stave na agendu pitanja, govoreći da moraju ministri EU izmijeniti zakon. To je pogrešan narativ.

Oni su pokušali da ovo učine prvim prioritetom. Čak je i Čović dao ultimatum da neće biti formirana vlast prije nego se naprave promjene ovog zakona. Vidite da nema ništa iza, sve je otvoreno, ali nekada su stvari toliko očite da ljudi i ne gledaju u njih. Osjetio sam veliku opasnost – da ministri vanjskih poslova nisu dovoljno upoznati s ovim zakonom i činjenicom da gospodin Čović nije izabran, a on je dva puta izabran po ovom zakonu i sada bi ga sklonio. Zašto? Jer nije izabran. I to je jedina razlika. To je ishod demokratskih izbora, a ne reći kako – ja nisam izabran i mijenjamo zakon.

Iz ovog ugla moram reći da je konačno vrijeme da se razjasni o čemu se radi, jer, ukoliko niste svjesni šta se dešava, moguća je i diktatura. Kontaktirao sam s bivšim visokim predstavnicima u BiH, Pedijem Ešdaunom (Paddy Ashdown) i Karlom Biltom (Carl Bildt), i imali smo isto mišljenje o tome šta se događa. U pismu smo jasno naznačili šta je prioritet, a šta ne. Da li u razmišljanju lidera HDZ-a i hrvatske Vlade ima nešto što ne govore? Rekao bih – da, ali mislim da je na činjeničnoj osnovi jasno šta se dešava.

Pedi Ešdaun, Karl Bilt i Kristijan Švarc-Šiling, nekadašnji visoki predstavnici u BiH
Pedi Ešdaun, Karl Bilt i Kristijan Švarc-Šiling, nekadašnji visoki predstavnici u BiH

RSE: I Hrvatski sabor, raspravljajući o stanju u BiH i položaju Hrvata, spominje treći entitet. Šta to znači? Ide li se na podjelu BiH?

Švarc-Šiling: Rekao bih da je ovo nekad javno, nekad tajno krajni cilj – da se napravi treći entitet. Ovo je potpuno protiv Dejtona i to nije moguće. S jedne strane, selektovati stvari koje vam se sviđaju iz Dejtona i govoriti kako ga treba slijediti a, s druge, ako vam ne ide u prilog, govoriti imamo novu situaciju i to treba mijenjati.

Pitanje trećeg entiteta – istina je da postoje neki ciljevi u pozadini koji nisu do sada bili otvoreni, već se samo radilo o naznakama kako su Hrvati ugroženi, građani drugog reda itd. To nije tačno. Nema unazađenog položaja hrvatskog naroda. Čak imaju i povoljnije okolnosti u odnosu na druge konstitutivne narode.

Pogledajte, recimo, u odnosu na položaj Srba u Mostaru, gdje nisu nikako jednaki. U odnosu na Bošnjake, recimo, među kojima je više siromaštva, oni nemaju pasoše da idu svuda, ne mogu otići u Zagreb, otići u parlament nakon što sam bio ambasador Bosne i Hercegovine.

Mislim da je krajnje vrijeme da hrvatski parlament (Sabor) povede raspravu o pitanju Hrvata i jako sam sretan jer to do sada nije otvarano. U Zagrebu, prema mojim saznanjima, sretni su jer je to pitanje otvoreno za raspravu. Bivši predsjednik Mesić (Stijepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik, prim. nov.) je istog mišljenja kao naše pismo. Vrijeme je da se to otvori i to je sada pitanje koje treba da se nađe na raspravi.

Imate, recimo, Dodika (Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, nekadašnji predsjednik bh. entiteta Republika Srpska a odnedavno predsjedavajući Predsjedništva BiH, prim. nov.) koji priča o secesiji Republike Srpske a, u stvari, pravi je dogovor: oni žele treći entitet, a ja nezavisni entitet od države i možemo postići dogovor. I on tu situaciju podržava.

Krajnje je vrijeme da se politička diskusija i fokusira na to šta se dešava. Vrijeme je da se i međunarodna zajednica probudi i vidi šta se zaista događa. Ovo nije samo kraj Dejtona, već države BiH. Sada viđamo stvari koje vraćaju na početak rata. Ja upozoravam: ako se to nastavi, to je velika opasnost, jer se vraćamo na devedesete. Ko mi može reći da to nije opasno? Sada bi mogla početi stvarna rasprava, a ne laži kakve su bile ranije.

RSE: Da li bi, kada govorite o međunarodnoj zajednici, bilo vrijeme da se ona uključi, evo kroz instituciju visokog predstavnika, na primjer. Iako su prošla vremena nametanja odluka, ako se već vraćamo nazad, zar ne bi trebalo djelovati?

Švarc-Šiling: Znate da postoje razlike u poimanju toga, da zapadne vlade ne gledaju baš pozorno na ovaj dio ovdje. Imate Siriju, Afganistan, gdje imate stvarni rat. Situacija je opasnija u tim regijama, SAD i Kina na Južnom moru, Ukrajini… Iz te situacije mnogi smatraju da je BiH u redu jer nema borbi, rata. Predstavnici EU ovdje i ambasadori su jako sretni kad se ništa ne dešava, u poređenju s drugim dijelovima svijeta.

Visoki je predstavnik dao jasne podatke koji govore šta se dešava. Sve je on to jasno kazao, ali zbog situacije u Vijeću za implementaciju mira (PiK) on nema jednoglasan stav o tome, naročito Rusije koja zaustavlja sve što ukazuje na to. Došli smo i u situaciju u kojoj Rusija i ne dođe na sastanak PiK-a.

Rekao bih da visoki predstavnik ne smije samo da piše. Ono što on kaže je potpuno u redu, ali mora da djeluje, jer radi ovakvih situacija oni i postoje, da djeluju ako vide opasnost. Postoji pravni osnov da djeluje ako se tako šta događa. Misli da je djelovanje ako kaže šta je u redu, a šta nije, u skladu s Dejtonom, ali svijet je drugačiji. To je u redu kad profesor sa univerziteta ukazuje na problem, ali politička dužnost visokog predstavnika je da djeluje. I sâm sam bio visoki predstavnik i u PIK-u se govorilo o vlasništvu nad BiH – da se političari puste da rade, odrasli su, nema rata.

Sada je druga situacija. Njemačka je ušla u rat zbog lošeg vodstva. Nacisti su bili grozne vođe. Nakon rata su uspostavili sistem da ljudi koji su odgovorni za takva zlodjela moraju biti kažnjeni i ne mogu voditi zemlju u budućnost. Ovdje se to nije desilo i iste stranke koje su bile na sceni i tokom rata i dalje su na sceni. U ovoj situaciji visoki predstavnik ima mnogo veću odgovornost. Zato sam i ja govorio da se Ured visokog predstavnika (OHR) ne može zatvoriti jer sva ova pitanja nisu zatvorena. Nisu jasne stvari oko istorijskog konteksta. Ja bih volio da djeluje više, ali PIK se ne slaže.

Ja sam djelovao u svoje vrijeme, iako nisam tako koristio Bonske ovlasti, jer sam želio da vide šta se dešava ako se ovdje ne reaguje. To je bio bolji argument od onoga kada samo kažete nema zatvaranja, jer veliki se novac ulaže. Ali ne djeluju u pravom smislu da se gradi demokratija. Ne samo da se otpuštaju ljudi. Ja nisam nikoga smijenio, to nije bila moja namjera. Trebalo je graditi demokratiju i tu sam se sukobljavao s međunarodnom zajednicom, pa i sa njemačkim vlastima, a oni tek sada vide i kažu da nisu trebali to uraditi i misliti da se može drugačije.

RSE: Očekujete li još problema u BiH, u smislu teškog formiranja vlasti, zastoja na evropskom i NATO putu?

Švarc-Šiling: Mislim da je očigledno da jedan dio ljudi dolazi iz prošlih vremena, pravi probleme i radi iste stvari koje smo imali na početku ‘90-ih što je dovelo do kraja bivše Jugoslavije. To se može vidjeti, treba samo da slušate te ljude. Uvijek je govoreno da je to loša priča. Loši narativi. Ne, oni čak govore istinu o onome što stvarno žele. To nije narativ. Ali ako to ozbiljno ne sagledamo ono šta oni govore, ne trebamo se pitati zašto se dešavaju ovakve stvari. Nema otpora jer oni misle da je to samo retorika. To nije retorika. Oni imaju cilj i moram reći da, ako pogledate istoriju, loše vođe uglavnom normalno govore ono šta su njihovi ciljevi. Ali mi to ne slušamo na vrijeme i ne vidimo da oni to stvarno rade.

Nema retorike gospodina Dodika. Nema retorike gospodina Čovića. Čovića možda malo više jer on skriva svoje stvarne ciljeve. Ali ako pažljivo gledate, možete vidjeti da oni govore istinu o onome što misle.

RSE: Hoće li ulazak Milorada Dodika u Predsjedništvo BiH na neki način zaustaviti njegove namjere kada je u pitanju secesija Republike Srpske?

Švarc-Šiling: Ne, njegove namjere se neće povući. Naprotiv. On koristi svoju novu poziciju samo da bi svoje stavove ojačao, ali ne samo ojačao, on sada ima više mogućnosti.

Vidite, ovo pitanje zastave, šta se tu dešava? Morate napraviti takve jednostavne stvari, mislite da je to situacija u kojoj oni stvarno razmišljaju o zastavama? Oni razmišljaju o državi, razmišljaju o secesiji, razmišljaju da izgrade entitete kao države.

Gospodin Čović se slaže, dolaze zajedno do trećeg entiteta sa Srbima. On sa Srbima mora biti pomalo obazriv zato što predsjednik Vučić nije glup. On je mnogo pametniji da vidi da je to samo davanje nama loših situacija pod pritiskom u Evropi tako da mi to ne možemo uraditi na taj način. On sada obrće pozicije zbog njegovih mogućnosti kao lidera, kao predsjednika, da nametne ove krive ciljeve.

RSE: Jeste li očekivali da se poslije svega što ste vidjeli u BiH, dogodi ovakav razvoj situacije, i politička scena koja obiluje vraćanjem unazad?

Švarc-Šiling: Proces istine nije uvijek lak. Moraju postojati neki ljudi koji govore istinu. Ali ovdje je Visoki predstavnik, prema mom mišljenju, morao da djeluje. Kao i kada sam ja morao da djelujem, Bonskim ovlastima. Ja sam djelovao na situaciji na memorijalu u Srebrenici. Mislim da to onda nisam uradio, šta bi se desilo sa Srebrenicom i odnosu na ovaj cilj i narativ. Oni čak ni ne govore istinu o tome. Lažu. Masakr… Lažu… Govore, to nije bio genocid. To nije bio genocid.

Da neko kaže tako nešto o nacističkim zločincima u Njemačkoj otišao bi u zatvor. Zašto se to još nije dogodilo?

Danas je situacija mnogo gora nego što je bila prije 20 godina. Tada je bilo mogućnosti da se to uradi. A danas su svi zaboravili, došla je nova generacija. Ta nova generacija jednim dijelom ide u dobrom pravcu zato što su ozbiljni u svojim namjerama da djeluju, da rade da izgrade građanski život boljim. Bore se protiv korupcije… Ali, s druge strane kažu, ne mijenjajte ništa jer će onda to biti jako loše za nas. A znaju da to i jeste istina.

  • Dženana HalimovićU novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada “Global Human Rights Award” i Unije novinara BiH 2003.[email protected]

RSE


Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh