Što nam nosi 2016 ? – Rusija, Turska, Sirija i Ukrajina su sigurno ključne teme, ali i mnoge druge
U 2016. je Rusija, po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza, odlučila “ojačati globalnu ulogu” u svjetskoj politici. Na samom isteku 2015. godine, navečer po moskovskom vremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin je prilično iznenadio “zapadne partnere” najavom nove strategije nacionalne sigurnosti Rusije i poručio kako Moskva neće tolerirati terorizam, ali ni militarizaciju u susjednim zemljama koju provodi NATO savez, pokušaje provedbe “Obojenih revolucija” u zemlji i bližem susjedstvu i još mnogo toga što je vjerojatno pokvarilo doček Nove godine u Bijeloj kući.
Povijesni preokret: Vladimir Putin proglasio novu strategiju nacionalne sigurnosti Rusije
Osim toga, tijekom 2016. ćemo vidjeti novog predsjednika ili predsjednicu Sjedinjenih Država, a komplicirano nasljeđe protekle godine su svakako odnosi Kremlja prema Siriji, Turskoj i Ukrajini.
Saudijska Arabija
Ulaskom u 2016. je Saudijska Arabija izvršila brojne egzekucije disidenata ili, kako ih je saudijski sud proglasio, “terorista”, među kojima i istaknutog šiitskog klerika, Šeika Nimra Al-Nimra, zbog čega je eksplodirao cijeli Bliski istok, od Libanona do Irana. Libanonski šiitski pokret Hezbollah je poručio kako saudijski režim provodi kriminalne likvidacije, Iran i njegove Quds snage Revolucionarne garde su priopćile da će saudijski režim platiti visoku cijenu za ovaj zločin, Bahrein su jučer potresali nemiri koje je vlada razbila silom, a saudijski režim je preventivno, kako bi spriječio moguću pobunu, poslao jake snage u većinski šiitsku pokrajinu Qatif. Bez obzira na prisutnost režimskih snaga, šiiti te saudijske pokrajine su jučer održali velike demonstracije zbog ovog zločina. Irak je poručio kako je Rijad ovom egzekucijom samo produbio raskol među muslimanima, šiitima i sunitima, a jemenske snage su jučer duž cijele linije bojišta u znak odmazde otvorile žestoku vatru po saudijskim položajima s obje strane granice, prenosi Shiite News.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Ban Ki–Moon je formalno izrazio “duboko razočaranje” zbog nedavnog izvršenja smrtne kazne nad 47 ljudi u Saudijskoj Arabiji, uključujući i klerika Šeika Nimr Baqira Al-Nimra.
“Pogubljenje Šeika Al-Nimra i niz ostalih zatvorenika izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog prirode optužbi i pravičnosti postupka”, rekao je jučer glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon i ponovio svoj stav “kako se protivi smrtnoj kazni i pozvao Saudijsku Arabiju da ukine sve izrečene smrtne kazne u zemlji”.
Ovaj će poziv saudijski režim “sigurno razmotriti”, upravo kao što je činio svih proteklih desetljeća. Dakle, što se zločinačkog režima u Rijadu tiče, sve je po starom, možda i gore.
Sljedeća godina će biti puna izazova, geopolitičkih, ekonomskih i vojnih. Veliki regionalni sukobi, osobito na Bliskom istoku, trebali bi biti dovršeni, ali će to biti jako teško i moguće samo ako velike sile budu naporno radile na tom području. Rusija se nametnula kao ključni igrač u bliskoistočnom mirovnom procesu, jača i uloga Irana, dok SAD očekuju predsjednički izbori i sve je moguće.
Rusija – Turska
Semon Bagdasarov, direktor Centra za proučavanje Bliskog istoka i Središnje Azije, mišljenja je da Rusija treba žestoko i učinkovito voditi borbu protiv terorizma i ne tražiti pomirenje s Turskom.
” Sljedeće godine će se rusko-turski odnosi nastaviti pogoršavati, a pokušati ih unaprijediti, uz ovakav stav Erdogana i njegove vlade, za Moskvu je besmisleno. Turska je bila, jest i bit će naš geopolitički protivnik, pogotovo s vladajućom Strankom pravde i razvitka, odnosno Muslimanskim bratstvom gospodina Erdogana. U Turskoj se obučavaju militanti iz Sjevernog Kavkaza i izvan njega.To je i ranije bilo vidljivo u pozadini napetih odnosa nakon izbijanja građanskog rata u Siriji, gdje je Rusija podržala Bashara Al-Assada, a Turska je jedna od zemalja koje su izazvale građanski rat u Siriji, nadajući se da će svrgnuti Assadovu vladu. Nakon što je Rusija počela pružati podršku u Siriju i pokrenula vojnu kampanju protiv islamističkih militanata, postalo je jasno da je incident s obaranjem ruskog Su-24 samo početak. Siguran sam da ova epizoda nije posljednja. Naši su se odnosi dobro razvijali, kao što bi trebalo biti, ali je nedostajala njihova duboka analiza i komercijalni interesi su zasjenili geopolitičke”, tvrdi Bagdasarov.
Krajem prosinca je Erdogan je posjetio Saudijsku Arabiju. Tamo je tražio nove načine kako svrgnuti Assada i potkopati ruske interese u regiji. Zbog toga je Rusija, nakon sastanka čelnika kurdske Demokratske narodne stranke iz Turske Selahattina Demirtaşa s ruskim ministrom vanjskih poslova, Sergejom Lavrovom, poručila “kako treba surađivati i pružiti pomoć narodno-oslobodilačkim težnjama Kurda u Turskoj, a posebno u Siriji”.
Ne samo da je ruska podrška Kurdima u Turskoj izravna poruka Erdoganu, nego je Moskva prilično oštra kada je riječ o izuzimanju sirijskih Kurda iz mirovnog procesa, što je ranije bio slučaj. Sredinom prošlog mjeseca je, kako prenosi kurdska agencija ANHA, Rusija odbila potpisati bilo kakvu rezoluciju o Siriji u kojoj će biti izuzeti predstavnici sirijskih Kurda.
Sirijski Kurdi kontroliraju više od polovice sirijsko-turske granice i provode vojne operacije protiv “Islamske države” i drugih terorističkih skupina koje otvoreno podržava Turska. Borba će se nastaviti, a po mišljenju Bagdasarova, Rusija tu borbu mora žestoko, učinkovito i kompetentno.
Ukrajina
Izgledi da se provedu odredbe Sporazuma iz Minska i smiri situacija u Ukrajini su vrlo upitni. Ekonomske i političke točke Sporazuma iz Minska Kijev i sada provodi samo formalno i nikada u potpunosti u skladu s ugovorom, a i ono što čini, čini pod snažnim pritiskom europskih zemalja. Vjerojatno će tijekom 2016. Kijev svim sredstvima pokušati sabotirati Sporazum iz Minska i krivnju pokušati preusmjeriti na Rusiju. S druge strane, u Ukrajini će, najvjerojatnije, trajati relativno primirje.
Obnova velikih sukoba je i dalje moguća, ali je Armija Novorusije danas nešto posve drugo nego što je bila tijekom 2014. Prema procjenama, Donjeck i Lugansk mogu računati na oko 80 000 ljudi, vrlo dobro naoružanih i s borbenim iskustvom, ne računajući sasvim izvjestan vjerojatno priliv i dragovoljaca iz Rusije. Međutim, novi sukobi ne trebaju nikome, a posebno ne Washingtonu kojem u vrućoj fazi predizborne kampanje sve odgovara, ali nikako uzaludna pomoć neučinkovitoj ukrajinskoj državi i vojsci. Stoga je za očekivati da će SAD i EU ograničiti ratoborne želje vlasti u Kijevu, što je već jasno rekao američki potpredsjednik Joe Biden u nedavnom govoru u ukrajinskoj Vrhovnoj Radi.
Rusija
Što se tiče političke situacije u samoj Rusiji, 2016. mnogi vide kao godinu čišćenja od korumpirane političke elite i ljudi koji svoju budućnost ne vežu za sudbinu zemlje.
“Nažalost, ekonomsko i socijalno blagostanje Rusa će se pogoršati, jer vlada ne može provoditi reforme za prevladavanje krize bez promjene same ekonomske politike. Dakle, nadam se da će se promijeniti tijek liberalno-kapitalističke društvene orijentacije i onda će sve biti lakše”, mišljenja je Georgij Fyodorov, direktor ruskog Centra za društvene i političke studije.
Zbog niskih cijena nafte se očekuje da će rusko vodstvo biti prisiljeno na politiku ponovne industrijalizacije zemlje. To je zapravo jedini način opstanka u novonastalim okolnostima.
“Odnosi s Turskom će biti pitanje ravnoteže. Može li se Rusija, nakon svađe s Erdoganom, ne posvađati s Turskom kao zemljom? U stvari, to je također moguće. Erdogan je sada u prilično slaboj poziciji. Hoće li Rusija moći zadržati svoj stav i pokazati da može utjecati na politički sustav u Turskoj? Erdogan je ponovno izabran od strane siromašnih i vjerojatno neće moći provesti ustavnu reformu. Za njega slijedi niz neugodnih scenarija u ostvarenju njegovih ambicija da Turska bude vodeća muslimanska zemlja na Bliskom istoku”, zaključuje Kiril Koktiš, docent katedre političkih znanosti s Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose.
2016. će se provesti i izbori za rusku Državnu Dumu u kojima će vjerojatno dominirati Putinova Ujedinjena Rusija, ali ne treba zaboraviti ni na druge stranke koje će se potruditi imati što veći broj zastupnika u novom sazivu parlamenta. Naravno da u ovom trenutku prozapadni liberali predvođenih Navalnim i sličnim političkim marionetama u Rusiji ne predstavljaju nikakvu realnu političku opciju, jer je trenutak takav da je jedina prepoznatljiva “granica” vodi li se netko u svom političkom aktivizmu nacionalnim ili interesima inozemnih sila. Je li takvo rasprostranjeno mišljenje javnosti “proizvod” medija ili je Rusija zaista u situaciji da sebi ne može dozvoliti unutarnje podrivanje suvereniteta i ugrozu nacionalne sigurnosti, različite ocjene ćete čuti od, na primjer, lista Izvestia ili ruskog think-tanka Izborski Klub ili radija Eho Moskve i Radija Slobodna Europa na ruskom jeziku.
Rat u Turskoj
U isto vrijeme Turskoj prijeti rat širih razmjera, a snimke koje dolaze iz grada Cizre na jugoistoku zemlje prikazuju tursku vojsku kako tenkovima djeluje po samom središtu naseljenih područja. Iako službena Ankara vojnu kampanju u Turskoj prikazuje kao “antiterorističku operaciju protiv militanata Kurdistanske radničke partije (PKK), dvije fotogalerije, jedna iz Diyarbakira, a druga iz cijelog šireg područja pretežito naseljenih Kurdima koje je objavio Kurdpress, govore da je riječ o pravom ratu u kojem su Kurdi vrlo dobro organizirani i utvrđeni, a mjesta sukoba podsjećaju na apokaliptične prizore razorenih gradova u Siriji.
Erdogan traži da se kurdskim zastupnicima u turskim parlamentu ukine imunitet zbog podrške kurdskim regijama u zemlji, odnosno, da je spominjanje autonomije turskog Kurdistana “ustavni zločin.”
“Izjave dvojice lidera kurdske Narodne demokratske stranke su definitivno ustavni zločin. Vjerujem da će proces koji će započeti ukidanjem njihovog imuniteta pozitivno utjecati na atmosferu u našoj zemlji u pogledu borbe protiv terorizma”, izjavio je turski predsjednik Erdogan.
Tužitelji u Ankari i jugoistočnoj provinciji Diyarbakir su prošlog tjedna otvorile istrage protiv supredsjedatelja prokurdskog HDP-a, Selahattina Demirtasa, zbog njegovih izjava u prilog samouprave većinski kurdskog jugoistoka Turske. Ured glavnog državnog odvjetnika u Ankari je pokrenuo istragu zbog mogućeg počinjenja kaznenih djela “zločina protiv Ustava”, “poticanja javnosti na mržnju i neprijateljstvo” i “hvaljenja kriminala i kriminalaca”.
Demirtas i njegov kolega iz stranke, Figen Yuksekdag, također se suočavaju s istragom koju je pokrenuo glavni državni odvjetnik u Diyarbakiru, jer su u svojim govorima, navodno, “širili propagandu terorističke organizacije”, “poticali ljude na pobunu” i “pokušavali narušiti jedinstvo države”.
Erdogan je, obraćajući se novinarima prije puta u Saudijsku Arabiju, novinarima rekao da je moguća i zabrana djelovanja prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP).
Ovo je samo dio onoga što će svakako biti teme 2016. godine, a trebalo bi se osvrnuti i na promjene u Latinskoj Americi i koliko će izbori utjecati na dosege ranijih vlada u regionalnim integracijama, Daleki istok i jačanje japanskog militarizma i odgovor Kine, situaciju u Africi, posebno u regiji Sahela i na sjeveru kontinenta gdje djeluju islamističke skupine koje se zaklinju na vjernost samoproglašenom “kalifu” Al-Baghdadiju, te situacija u Europskoj uniji, koja se od “sna o jedinstvu svih naroda” pretvorila u noćnu moru u kojoj nekolicina zemalja ima sve privilegije, dok se drugima nameće režim kojeg moraju poštovati, inače slijede “oštre sankcije i monitoring”, kao što je najnoviji slučaj s Poljskom.
