BiHPrivreda

Stečaj brži od priključka za struju

Zaostajanje u lakoći poslovanja u BiH rezultat je izostanka reformi u mnogim područjima i sistemskog pristupa rješavanju prepreka u poslovanju, kaže Domazet

Nedavno objavljeni izvještaj Grupacije Svjetske banke Doing Business 2019: Trening za reformu pokazao je da je Bosna i Hercegovina ove godine rangirana tri mjesta niže u odnosu na 2017. Pozicija BiH je na 89. mjestu, što je dosta slabije nego što su pozicionirane ostale zemlje zapadnog Balkana. Po sveukupnoj lakoći poslovanja, rangiranje ostalih zemalja zapadnog Balkana je sljedeće: Makedonija (10), Kosovo (44), Srbija (48), Crna Gora (50) i Albanija (63). Izvještaj je pokazao i da su druge zemlje Evrope i centralne Azije ubrzale dinamiku reformi s ciljem unapređenja lakoće poslovanja za mala i srednja preduzeća.

Vanjska trgovina

Profesor Anto Domazet za Oslobođenje kaže da se izvještaj Svjetske banke bavi istraživanjem regulatornih aktivnosti koje olakšavaju ili otežavaju biznis.

– Ove aktivnosti mogu se promatrati u dvije dimenzije, vremenskoj i geografskoj po zemljama. Bez obzira na sve teškoće, ako postoji politička volja, regulacija se može unapređivati. Kina i Indija su najbolji reformatori. U regiji to je Makedonija, ali njene ekonomske performanse zaostaju iza ranga u lakoći poslovanja, što znači da su ovi indikatori tek orijentacionog karaktera, ističe Domazet.

Vlade imaju veliku odgovornost, dodaje on, da unapređuju regulaciju, posebno za mala i srednja poduzeća.

– Bez toga nema ekonomskog prosperiteta i novih radnih mjesta. Regulacija mora biti kvalitetna, razumljiva, lako provodiva i efikasna u primjeni. BiH je na 89. mjestu od 190 promatranih zemalja sa skorom od 63,82 u odnosu na 100 mogućih poena, što znači 64 posto od idealnog poslovnog ambijenta. U odnosu na prethodnu godinu, naš rang je pogoršan za tri mjesta. U svim elementima uvjeta poslovanja zabilježena su pogoršanja, osim u rješavanju stečajeva, što je začuđujuće, s obzirom na to da u FBiH nije još usvojen zakon o stečaju, pojašnjava profesor.

Za njega je iznenađujuće što je BiH najbolje vrednovana kod onih elemenata koji su najveći problem u svijetu (rješavanje stečajeva i vanjska trgovina), a da je najlošije vrednovana tamo gdje je u svijetu najlakše rješavati poslovne probleme (početak poslovanja).

– U svijetu je drugi po lakoći problem osiguranje dozvola, kod nas drugi po teškoći. Kod nas je treći po teškoći rješavanja problem dobivanja struje, u svijetu je to problem treći po lakoći rješavanja. Možemo ocijeniti da je zaostajanje u lakoći poslovanja u BiH rezultat izostanka reformi u mnogim područjima i izostanak sistemskog pristupa rješavanju prepreka poslovanju. Svaka, pa i vlada BiH, treba da ima bazu podataka i centar znanja i izvrsnosti za upravljanje reformama koje omogućavaju primjenjivost i poboljšanje poslovnog ambijenta. To izostaje, pa su i mjere za unapređenje okoline u BiH rezultat slučajnosti i neizvjesne u pogledu očekivanih efekata, jasan je Domazet.

Konstatuje da nas samo politička volja, odgovornost vlada i institucija i fokusiranje na pitanja koja utječu na lakoću poslovanja mogu pomjeriti sa mrtve tačke konstantnog zaostajanja u lakoći poslovanja.

image
U SVIJETU SE LAKO DOLAZI DO DOZVOLA, ALI NE I KOD NAS

Krajem oktobra UO Udruženja poslodavaca u glavnom gradu usvojio je dokument naziva “Šta poslodavci Kantona Sarajevo očekuju od nove vlasti u KS-u”. Zahtjevi poslodavaca, između ostalog, odnose se na rasterećenje privrede kroz smanjenje parafiskalnih nameta i uvođenje poreskih olakšica, donošenje novih i izmjene važećih zakona u KS-u i učešće UPKS-a u svim fazama izrade i donošenja zakona, unapređenje rada Ekonomsko-socijalnog vijeća KS-a i unapređenje poslovnog ambijenta kroz specifične mjere koje je predložilo Udruženje.

Santiago Croci Downes, menadžer programa u Odjeljenju za Doing Business, nedavno je kazao da su ekonomije Evrope i centralne Azije ponovo demonstrirale veoma snažnu posvećenost Reformskoj agendi, koja ima za cilj promovisanje razvoja privatnog sektora i podsticanje organskog ekonomskog rasta i prosperiteta.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kaže nam da u našoj zemlji nije ništa urađeno kako bi poslovni ambijent bio popravljen. Uzrok našeg pada vidi u tome što zemlje koje su bile iza nas nisu gubile vrijeme, već su ga iskoristile za istinske reforme i napredak.

image
SMAILBEGOVIĆ: DOPRINOSI SU NAJVEĆI TERET / DAMIR ĆUMUROVIĆ

– Za razliku od drugih, mi tapkamo u mjestu. Bila je ta famozna Reformska agenda, koja je trebala da se implementira i ona bi vjerovatno značajno popravila stvari. Nažalost, nije puno napravljeno. Iz Reformske agende na početku mandata napravljeno je samo nekoliko dobrih stvari kao što su Zakon o radu i PIO, ali ja ne vjerujem da on direktno utječe na ovaj rezultat. Ta dva zakona su dosta dobro napravljena, ali oni glavni zakoni koji najviše interesuju poslovnu zajednicu ostavljeni su za sljedeći mandat, ističe Smailbegović.

Doprinose i namete privredi on vidi kao najveći problem.

Problem sudstva

– Mi kad pogledamo strukturu troškova jedne firme, iza direktnih plata odmah idu doprinosi kao najveći trošak. Oni su jako visoki u poređenju sa ostalim zemljama regije, a u Evropi čak među najvećim. To je nešto što najviše boli privrednike, a tek poslije toga dolaze ostali porezi i parafiskalni nameti, kaže predsjednik Udruženja.

Prema njegovim riječima, sudstvo je također jedan od problema.

– Vi ako ne možete neki privredni spor riješiti za mjesec, već vam trebaju tri godine, to je također problem. Građevinske dozvole i urbanističke saglasnosti su posebna priča. To je jezivo. To ko nije prošao u našoj zemlji, ne zna šta to znači. Ljudi nisu ni svjesni koliko se vremena izgubi i koje se procedure prođu dok vi napravite jednu halu. Ima tu jako puno stvari, do nelikvidnosti i nesigurnosti u naplati. Vani se to ne dešava, tamo je to prilično uređeno, zaključuje Smailbegović.

Oslobođenje
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close