logo
bios

Šta se krije iza dramatičnog porasta uvoza struje u BiH?

Objavljeno prije 1 sedmica . u pon, sep 9th, 2019
TROŠIMO MILIONE: Šta se krije iza dramatičnog porasta uvoza struje u BiH?

Kako smo od jedinog regionalnog izvoznika došli do toga da trošimo milione na uvoz električne energije

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja proizvodi više struje nego što su njene domaće potrebe. Samim tim je donedavno važila za jedinog regionalnog izvoznika električne energije, da bi posljednjih godina došla u situaciju da izdvaja milionska sredstva za kupovinu električne energije iz inostranstva.

Tako je samo u prvom kvartalu 2019. BiH više nego udvostručila uvoz struje- u periodu januar-mart uvoz električne energije bio je 95,3 miliona KM i za 125,9 posto veći nego godinu ranije kada je iznosio 42,2 miliona KM.

I najnoviji podaci za Republiku Srpsku kažu da u spoljnotrgovinskoj razmjeni najveći skok u uvozu ima električna energija i to za čak 141 posto više nego u prvoj polovini prošle godine.

Ako znamo da tek dolaze hladni mjeseci, kada se i potrošnja i cijena stuje na tržištu značajno povećava, za očekivati je da ćemo u zimskom vremenu tek bili prisiljeni plaćati preskupu električnu energiju iz uvoza.

Jer liberalizacijom tržišta električne energije, svi potrošači, a posebno veliki i srednje veliki, kupuju električnu energiju putem berze. A i proizvođači je prodaju putem berze.

Iz razgovora sa bh ekonomistima pokušali smo sazanati šta se krije iza dramatičnog porasta uvoza struje u BiH i kako smo uopšte došli u situaciju da od jedinog regionalnog izvoznika došli do toga da trošimo milione na uvoz?

Ekonomista Armin Avdić dosta se bavio ovom temu i njegov zaključak je da u ovom sektoru ima previše politike i političkih odluka, a premalo struke.

Stoga je, više otežavajućih faktora u cijeloj priči o električnoj energiji u nšoj zemlji.

Prije svega, pojašnjava Avdić, naša proizvodnja električne energije je ralativno skupa jer je dobrim dijelom bazirana na rudnicima i proizvodnji struje iz termoelektrana, a u odnosu na druge proizvođače, posebno iz nuklearnih elektrana iz Bugarske koje je znatno, gotovo dvostruko jeftinija.

Druga otežavajuća okolnost je to što smo na nivou Bosne i Hercegovine, i pored optimalne strukture hidroenergetskih i termoenergetskih kapaciteta (oko 51%:49%), podijeljenošću elektroprivrednih područja na tri dijela (HZHB, EP BiH i EPRS) dobili tri neoptimalne strukture koje uzrokuju smanjenu neefikasnost proizvodnje kao i strukturu proizvodnja koja ne može adekvatno u periodima izražene potražnje tokom dana zadovoljiti tržišne potrebe.

Otežavajuća stvar u ovoj priči, naglašava Avdić, jeste i to što je u našim elektroprivredama zaposleno previše zaposlenika koji imaju visoke platee i druge razne beneficije, a to uglavnom ne mogu opravdati produktivnošću i kvalitetom rada, te će oni dugoročno da budu u sve nepovoljnijoj situaciju, manje konkurentni te da zbog toga i po tom osnovu uvozimo sve više el.energije.

Međutim budućnost nosi još jednu promjenu – trend smanjenja uvoza. 

“Na nivou FBiH postoji odluka kojom se sa 10% stimuliše izvoz električne energije, tako da se naša el.energija izvozi, a onda ponovo uvozi preko posrednika. No gašenje Aluminija Mostar koji je bio najveći potrošač el.energije u BiH će znatno redukovati potražnju na domaćem tržištu, a oni su značajan dio električne energije uvozili preko drugih država iako je to uglavnom bila naša električna energija. Iz tog razloga se može očekivati smanjenje uvoza el.energije u narednom periodu, što će bitzi posebno zanimljivo posmatrati u statističkim izvještajima u narednih pola godine ”, pojasnio je Avdić.

Iako vodeći ljudi u elektro-energetskom sektoru ovu situaciju pravdaju smanjenjem vodostaja rijeka kao i tvrdnjom da posluju stabilno, ekonomista Damir Miljević ističe da svakako treba pogledati istini u oči- u zadnjih 30 godina nije bilo ozbiljnih ulaganja u elektro-energetski sektor kojim se inače loše upravlja, nema vizije niti održive strategije, a postojeće elektroprivrede uglavnom služe za partijsko i robinsko zapošljavanje ili za izvlačenje novca kroz razne tendere.

“Mora se zavesti ozbiljan red u elektroprivredama, njihovoj poslovnoj i finansijskoj konsolidaciji, strategiji razvoja sektora zasnovanoj isključivo na obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti.  U protivnom s obzirom na cijenu bazne energije iz domaćih TE i kretanje cijena na energetskim berzama društveno je isplativije uvoziti električnu energiju nego je sam proizvoditi iz uglja pri tome poslujući neprofitabilno, zagađujući okolinu i narušavajući zdravlje stanovnika”, kaže Miljević.

I tako je BiH od zemlje koja je donedavno izvozila struju,  postala veliki uvoznik.

TATJANA ČALIĆ Buka

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh