“SB” JE ISTRAŽILA: ŠTA RADI EDIN GARAPLIJA U MINISTARSTVU SIGURNOSTI BiH: Garapliju, “kriznog eksperta”, pravomoćno osuđenog na 13 godina zbog otmice i pokušaja ubistva, za poslove u BiH angažirao je MUP Hrvatske…
Edin Garaplija je čest gost na naučnim konferencijama u Srbiji. U jednom intervjuu je kazao da je “INZA u Srbiji prepoznata kao najopremljeniji regionalni termodinamički laboratorij za ispitivanje otpornosti na požar građevinskih materijala, te je kao takva već tri godine u strateškom partnerstvu sa IMS Insttutom za materijale u Beogradu”. Ozbiljne poslove Gaplijina INZA imala je i u Crnoj Gori.
Zaposlenici Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine odnedavno su dobili novog radnog kolegu – Edina Garapliju, nekadašnjeg pripadnika bošnjačke tajne policije AID, pravomoćno osuđenog (1997.godine) na 13 godina zatvora za otmicu i pokušaj ubistva Nedžada Herende, pripadnika tajne polcijske grupe “Ševe”. No, nije Garaplija, kako su u početku pomislili zaposleni u Ministarstvu odbrane, angažiran u ovoj državnoj insituciji, nego samo koristi prostorije, tehniku i ljudske resurse Ministarstva za implementaciju jednog međunarodnog projekta kojeg u BiH provodi i financira Evropska komisija.
GARAPLIJU JE ANGAŽIRAO MUP HRVATSKE
Evropska komisija je prije nekog vremena raspisala poziv za implementaciju projekta iz oblasti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih katastrofa. Riječ je o IPA projektu vrijednom 1,5 miliona eura na kojeg su aplicirale države članice Evropske Unije, a najbolju ponudu je imala Republika Hrvatska, odnosno tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova. Obaveza Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je bila tek da osigura kancelarijski prostor i jednog svog radnika koji će biti na raspolaganju izvođačima ovog projekta.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske za implementaciju projekta Evrpske komisije odabralo je “podizvođača” firmu iz Bosne i Hercegovine čiji je vlasnik Edin Garplija.
Garaplija se nakon izlaska iz zatvora početkom 2000-ih najprije počeo baviti zašititarskim poslovima, bio je vlasnik firme BIGA koja je dobijala dobre i sigurne poslove u zaštiti objekata, pored ostalog i nogometnih utakmica. Nakon toga je sa suprugom pruzeo Institut za zaštitu od požara, koji je također vrlo uspješno poslovao najviše zahvaljujući dobroj suradnji sa državnim insitucijama i javnim preduzećima. Nakon što je završio fakultet i magistrirao (navodno u Banja Luci) Garaplija postaje “ekspert za krizne situacije” i predsjednik regionalne INZA grupacije – Instituta za upravljanje rizicima koja djeluje u Srbiji, BiH, Crnoj Gori. Prošle godine je objavio knjigu koja se bavi djelovanjem i “evaluacijom rizika” u “vanrednim situcijama”. Navodno je grupacija INZA u bliskim poslovnim vezama sa takozvanim i navodnim Srpsko-ruskim humanitarnim centrom iz Niša oko čije se legalizacije i statusa Srbija godina spori sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zapadnim zemljama koji tvrde da je riječ o obavještajno-sigurnosnom punktu, a ne humanitarnoj organizaciji.
Edin Garaplija je čest gost na naučnim konferencijama u Srbiji. U jednom intervjuu je kazao da je “INZA u Srbiji prepoznata kao najopremljeniji regionalni termodinamički laboratorij za ispitivanje otpornosti na požar građevinskih materijala, te je kao takva već tri godine u strateškom partnerstvu sa IMS Insttutom za materijale u Beogradu”. Ozbiljne poslove Gaplijina INZA imala je i u Crnoj Gori.
EKSPERT ZA KRIZE I TEROR U SARAJEVU
Garaplijinu poslovnu (i naučnu) ekspanziju u istočnom susjedstvu i rast njegovih poslovnik akcija neki poznavatelji dovode u vezu sa njegovim svjedočenjima u Haagu gdje je bio svjedok odbrane dvojice najozloglašenijih ratnih zločinaca, Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Garaplija je, kako je rekao u Haagu morao svjedočiti jer je mu je izdat nalog da dođe na suđenje Mladiću. Tokom svjedočenja, u oba predmeta, on je povrdio teorije Karadžićeve i Mladićeve odbrane o unutrašnjem teroru grupe “Ševe”, ubistvima, snajperisanju… nad građanima Sarajeva, koje su bošnjačke vlasti, kako je rečeno, pripisivali vojsci bosanskih Srba. Garaplija se pozivao na iskaz Nedžada Herende kojeg je dao njemu i njegovim suradnicima iz AID-a koji su ga ilegalno kidnapovali, danima mučili i ispitivali i na kraju ustrijelili i bacili u šaht u jednom prigradskom sarajevskom naselju. Haški tužitelj Alan Weber je Garaplijine tvrdnje osporio tvrdnjom da je riječ o klasičnoj teoriji zavjere za koju nema dokaza. On je podsjetio da je svjedok Garaplija pravomoćno osuđen zbog otmice i pokušaja ubistva Nedžada Herende i da je iskaz kojeg je koristi u haškoj sudnici, zapavo, iznuđen batinama, mučenjem i prijetnjama.
Dok Edina Garaplija, “ekspert za krizne situacije” u suradnji sa MUP-om Hrvatske implementira projekte u Bosni i Hercegovini, Nedžad Herenda već godinama živi u Holandiji. Tamo je izmješten odmah nakon izlaka iz bolnice, a čak se tvrdilo da ga haški istražitelji pripremaju kao svjedoka za suđenje Aliji Izetbegoviću, do kojeg zbog smrti ratnog predsjednika Predsjedništva BiH u oktobro 2003. nikada nije podignuta optužnica, iako je po tvrdnjama Glavne tužiteljice Carle Del Ponte Izetbegović bio pod istragom za ratne zločine Armije BiH i MUP-a. Prema tvrdnjama upućenih, Herenda je svoj zahtjev za boravak u Holandiji obrazlagao činjenicom da su ljudi koji su naredili njegovu otmicu i likvidaciju (navodno je pominjao Kemala Ademovića, bivšeg direktora AID-a) i neposredni izršitelji ( Edin Garaplija) i dan-danas moćni i ugledni ljudi u Bosni i Hercegovini te da bi mu od njih prijeitla opasnost ukoliko bi se vratio, ili bio vraćen u BiH.
(S.B.)
