Senad Šepić svojim Nezavisnom blokom želi pružiti alternativu postojećim strankama u BiH. Podršku za svoj pokret traži i u Berlinu gdje je, kako kaže, na istu i naišao.
Bosna i Hercegovina je ušla u vruće predizborno razdoblje. Kandidati na izborima su stoga sve češće u inozemstvu tražeći podršku. Jedan od njih je i Senad Šepić s kojim smo porazgovarali prilikom njegovog posjeta Berlinu.
Deutsche Welle: Gospodine Šepiću, članovi Predsjedništva BiH bili su prije nekoliko dana ovdje u Berlinu na poziv kancelarke Angele Merkel. Je li taj susret pridonio rješenju problema u kojima se zemlja trenutno nalazi?
Senad Šepić: Vidljivo je da sva tri člana predsjedništva u Berlinu nisu postigli ništa konkretno. To je bilo i za očekivati jer su njih trojica i uzrok problema u Bosni i Hercegovini. A i uoči dolaska je bilo jasno s kojim pozicijama dolaze Angeli Merkel. Dakle unaprijed je bilo jasno da neće biti nekog rješenja što je uostalom potvrdila i sama kancelarka, a i članovi predsjedništva nakon susreta.
Vide li Njemačka i međunarodna zajednica uopće neku perspektivu u smislu pomaka u rješavanju problema, npr. oko Izbornog zakona, dok su ovi predstavnici na vlasti?
U Njemačkoj ali polako i u ostatku Europske unije je odgovornima polako jasno da ovi ljudi, koji su čitavu priču oko približavanja BiH Europskoj uniji oteli i koriste ju u svoje svrhe jer znaju da je ona atraktivna biračima i da oko nje postoji najviši stupanje konsenzusa, nisu rješenje problema nego su dio problema. I oni niti nemaju interesa da pronađu i ponude rješenje. Zato odgovorne u Europskoj uniji treba uvjeriti u to da postoje alternative koje mogu zemlju stabilizirati i okrenuti u drugom smjeru.
I tu Vi vidite sebe sa svojom strankom/pokretom Nezavisni blok?
Ja se zajedno s ostalim kolegama i istomišljenicima koji su osnovali razne političke pokrete trudim da ponudimo jedan novi narativ, jedan srednji put za BiH u kojem će se stabilizirati i balansirati nacionalni, europski i građanski identitet. Mislim da je to forma koja BiH može izvući iz onog u čemu se sada nalazi i pokrenuti je naprijed. I te teme treba gurnuti u središte zanimanja a ne da se govori o Titu i prošlosti dok se stvarni problemi izbjegavaju. Mi se stalno okrećemo oko nekih problema koji blokiraju djelovanje: sada imamo izborni zakon, prije je bio Ustav pa još prije referendum u Republici Srpskoj. Uvijek se nađe neka etnička tema na kojoj se mobiliziraju birači i nešto što nas blokira da ne možemo dalje. A akteri koji zloupotrebljavaju te teme su uvijek isti. Za problem s izbornim zakonom se znalo prije godinu i pol. Ali se rasplamsao tek sad uoči izbora. Idealno je to oružje jer se zaborave sve druge teme.
Šepić u Berlinu sa CDU političarima Peterom Beyerom, Christianom Schwartz-Schillingom i Michaelom Brandom
Koji je konkretno vaš „protuplan” ovakvom mehanizmu koji se ponavlja godinama?
Mi kao prvo želimo probleme zemlje, dakle konkretne probleme, gospodarske, iseljavanje, staviti na prvo mjesto i nakon toga pridobiti partnere u Europskoj uniji koji će imati sluha za novi pristup. Želimo postići to da se političari koji obećavaju Europsku uniju mjere po tomu što su zaista učinili na ostvarenju tog cilja.
Mislite li da je djelomice, kao što tvrde neki njemački politolozi, i krivnja Bruxellesa što je situacija u BiH takva kakva jest?
Mislim da EU jednostavno posljednjih godina nije bila prisutna u BiH. Znam da Europska unija trenutno ima drugih prioriteta. Ali to je pogrešno. Bosna i Hercegovina je ključ stabilnosti u regiji. Možda mnogo više nego Srbija i Kosovo. Malo je nelogična situacija jer se u BiH puno investiralo, a malo je rezultata. To pokazuje nesposobnost lokalne političke elite, ali i nedostatak inicijative iz Europske unije.
Zašto očekujete da će građani na sljedećim izborima odjednom odustati od logike koje se drže već godinama birajući opcije isključivo po etničkom principu i odjednom se okrenuti jednoj građanskoj nadetničkoj opciji kakvom vi vidite svoj pokret/stranku?
Ja sam optimist – ako pogledam rezultate posljednjih lokalnih izbora. Pokazalo se da ljudi imaju kapaciteta za biranje potpuno novih ljudi, potpuno nove politike. Sedam je neovisnih načelnika. To su sve pripadnici stranke kojoj sam ja pripadao (SDA) i svi su se kandidirali kao neovisni kandidati jer se unutar svoje stranke nisu mogli profilirati. I pobijedili su. Mislim da je opcija u tome da se pronađe ravnoteža između desnih stranaka koje igraju isključivo na kartu nacionalizma i lijevih koji taj aspekt potpuno ignoriraju što isto tako nije ispravno.
Percipiraju li Vas građani kao jednu novu verziju SDA?
Mi smo napravili jedan multietnički projekt. Osnivači Nezavisnog bloka dolaze iz redova srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda. Postoje medijski spinovi, koji najčešće dolaze od ljudi iz moje bivše stranke, kao i iz nekih lijevih stranaka koji nas pokušavaju smjestiti uz jedan narod. Ali kako protječe vrijeme, toga je sve manje i ljudi vide jedan jasan profil koji se ne stavlja nacionalno u prvi plan. Naravno kao jedno od osnovnih građanskih prava je pravo na nacionalno izjašnjavanje. Ali to nije jedini aspekt. Mi stojimo iza slogana: i građanska i nacionalna i europska Bosna i Hercegovina.
A kako vas percipiraju u Europskoj uniji?
Postoji tu neka vrsta opreza no oni koji su bolje informirani o stanju u BiH nas dočekuju otvorenih vrata. Kod mnogih međutim postoji ta neka beznadežnost kad je u pitanju BiH i mi im moramo objasniti da postoji alternativa onome što je sada prisutno. Usuđujem se reći da je sve više onih koji vide da je ovo što ja radim sa svojim suradnicima ključ rješenju problema u Bosni i Hercegovini. I mislim da će ova vrsta percepcije svakim danom biti sve veća.
Kakvu bi ulogu mogla odigrati BiH dijaspora na Zapadu?
Mi smo i prvi politički projekt u BiH koji je izradio jednu novu platformu za pristup dijaspori. Nama je neophodno to znanje, iskustvo pa i investicije ljudi koji su otišli van. Vidljivo je to i u nekim krajevima gdje ima mnogo ljudi koji žive vani, poput recimo Cazinske krajine, gdje vidite da ljudi nekim problemima pristupaju na način na koji su to naučili na Zapadu. Zato smo u svom programu pristupili dijaspori na novi način kako bi im pokazali da ih trebamo kao partnera, a ne samo kako bi ih iskoristili. Dijaspora je vrlo važan faktor za budućnost BiH. I mislim da je kroz kontakte s iseljenicima ta naša namjera i prepoznata.
DW.DE
- Autor Nenad Kreizer
