Javne ličnostiKulturaM plus

Sretan rođendan Ibrahimu Krzoviću

Ibrahim Krzović, historičar umjetnosti i likovni kritičar, rođen 23. septembra 1935. godine u Sarajevu, živi u Visokom. Na Višoj pedagoškoj akademiji u Sarajevu, grupa za likovno i tehničko obrazovanje diplomirao je 1957. godine.
1965. godine diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Odsjek za historiju umjetnosti.
Na istom fakultetu završio i postdiplomski studij i odbranio magistarski rad, 1974. godine, pod nazivom: Kreševo, razvoj varoši i arhitektonski objekti.
Na istom je fakultetu odbranio doktorat 1987. godine pod naslovom Secesija u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Radio je kao kustos u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Bavio se likovnom kritikom i esejistikom, galerijskom praksom, valorizacijom kulturnog, a posebno arhitektonskog naslijeđa. Pripremio je i postavio nekoliko izložbi savremene bosanskohercegovačke grafike u inostranstvu (Parizu, Dortmundu, Berlinu, New Yorku, Chicagu, Kairu). Osim brojnih tematskih izložbi, pripremio je i postavio više monografskih i retrospektivnih izložbi bosanskohercegovačkih umjetnika: Ismeta Mujezinovića, Hakije Kulenovića, Emira Dragulja, Memnune Vile i Zlatka Ugljena, koje su bile popraćene katalozima ili monografijom.

Historiju umjetnosti predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti, Akademiji scenskih umjetnosti, Muzičkoj akademiji, Filozofskom fakultetu, a Historiju islamske umjetnosti na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Akademske 2002/2003. osnovao je Katedru za historiju umjetnosti pri Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Objavio je veliki broj stručnih radova i deset knjiga – monografija o bosanskohercegovačkoj umjetnosti i umjetnicima, između ostalog: Ismet Mujezinović, Tuzla, 1985; Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878.-1918., Sarajevo, 1986; Eduard Loidolt Akvareli iz Bosne i Hercegovine (Aquarelles from Bosnia and Herzegovina 1880-1882), Zűrich, 1999; Ismet Rizvić-Akvareli, Sarajevo, 2004; Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2004; Stari ljetnikovci – kule i čardaci, Sarajevo, 2019.

www.magazinplus.eu

 

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close