logo
bios

Spori hod BiH u digitalnoj utrci

Objavljeno prije 2 mjeseca . u čet, sep 5th, 2019

Mirna Sadiković – RSE

Bosna i Hercegovina u procesu digitalne transformacije kaska za Evropskom unijom 19 godina, a za zemljama Zapadnog Balkana minimalno pet godina, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Haris Hadžialić, direktor Globalgps BH, autor studije o digitalnoj transformaciji BiH. Kako kaže, političkim elitama nije u interesu da se ovaj proces ubrza jer bi se time značajno smanjila korupcija.

Haris Hadžialić posljednjih 20 godina radi na projektima koji se tiču digitalne transformacije i razvoja informacionog društva.Između ostalog, učestvovao je u kreiranju domene .ba, postavio prvi privatni internet servis provajder, učestvovao je u projektu uspostave javnog finansijskog sistema – budžetskog poslovanja na svim nivoima administracije u BiH, takođe u projektu Politike razvoja informacionog društva BiH, prve takve u zemlji. Od 2018. radi na programu digitalne transformacije bh. društva.

RSE: Kako BiH stoji sa digitalnom transformacijom danas?

Hadžialić: BiH u zadnjih nekoliko godina stagnira. Što se tiče digitalne transformacije i razvoja informacionog društva BiH je na 90. mjestu u svijetu, što se tiče inovacija smo oko 140. mjesta u svijetu od 170 zemalja. Takođe, kada je u pitanju edukacija mi smo na 120. mjestu, što se tiče indeksa spremnosti za ekonomiju nalazimo se na 99. mjestu, ali smo u nečemu ipak prvi, a to je netransparentnost odnosno korupcija. Dakle, stagnacijom digitalne transformacije i zastojem digitalnih procesa kao i netransparentnošću projekata, procesa, primanja poreskog sistema korupcija se povećava.

RSE: BiH kaska ne samo za zemljama EU nego i za susjedima?

Hadžialić: Bosna i Hercegovina je danas na nivou na kojem je EU bila 2000. godine. U poređenju sa zemljama regiona danas smo tamo gdje je Hrvatska bila 2010. godine a Srbija 2014. godine. Navešću vam primjer, mi ove godine uvodimo elektronski potpis (elektronski potpis podrazumijeva skup podataka u elektronskom obliku, pomoću kojih se vrši identifikacija korisnika i provjera vjerodostojnosti potpisanog elektronskog dokumenta), a Evropa je to uvela 1999. godine. Sad imamo još veći paradoks, naime, ove godine Evropa uvodi digitalni potpis, odnosno elektronsku identifikaciju što je još naprednija tehnologija, o kojoj mi možemo zasad samo sanjati. Takođe paradoks sa kojim se suočavamo je i da nam Slovenci uvode elektronski potpis jer naše tri nacionalne politike nisu bile u stanju da se dogovore da to sami uvedemo.

RSE: Vlasnici kompanija u BiH kažu da je sve teže poslovati sa partnerima u razvijenim zemljama upravo zbog ovakvog stagniranja BiH.

Hadžialić: Da, to je tačno. Npr. elektronska carina je već postala stvarnost u Evropi. I Zemlje CEFTA -e uvode elektronsku carinu između sebe. To omogućava da se ostvari povrat plaćanja carina izvozom u zemlje CEFTA-e, međutim firme u BiH već tri mjeseca taj sistem ne prepoznaju. Drugi primjer je transportna industrija. EU je prošle godine u maju izglasala uvođenje elektronskog dokumenta u transportnoj industriji gdje su svi potrebni dokumenti elektronski i dostupni za provjeru elektronskim putem, dakle nema više papira. To podrazumijeva posjedovanje elektronskog pečata, elektronske plombe, elektronskog potpisa koji garantuju da je ono što je zapakovano jasno navedeno u elektronskim dokumentima, mi to ništa nemamo. Za godinu dana bosanskohercegovački prevoznici kada krenu da voze robu neće moći preći granicu jer nemaju elektronske dokumente, a mi za godinu dana ne možemo uvesti elektronske dokumente, jer smo od toga daleko 20 godina.

RSE: Ocjena privrednika je da BiH stagnira u većini transformacijskih procesa zbog nedostatka političke volje. Šta mislite zašto bh. vlastima nije u interesu da imaju modernu državu i jaku ekonomiju?

Hadžialić: Nemamo dovoljno kvalitetnog kadra na mjestima odlučivanja i to je veliki problem. Kad analizirate profile ljudi koji vladaju nema puno njih koji znaju o čemu govorimo kada govorimo o digitalnoj transformaciji, a to je tema koja je stara 20 godina. Ja mogu razumjet da moj otac od 87 godina možda ne shvata šta znači digitalna transformacija bh. društva, ali da jedan premijer bilo kantona, entiteta ili države nije napravio ni jednu stratešku odluku u digitalnoj transformaciji to je katastrofalno.

U stvari, možda oni znaju, ali se prave da ne znaju jer tako odgovara njihovim ličnim interesima, što je još katastrofalnije, jer digitalna transformacija donosi transparentnost, vidljivost, jasnoću, smanjuje mogućnost skrivenih tokova novca i smanjuje korupciju. Samo to da se uvede vladajuće strukture su već izgubile poluge vlasti i to svake vlasti u zadnjih 30 godina.

RSE: Jednom prilikom ste rekli da mentalni sklop bh. radnika nije spreman za digitalnu transformaciju. Kako to mijenjati?

Hadžialić: Danas kada razgovaramo sa sindikatima, većina ih neće podržati digitalnu transformaciju zbog fame da će tako mnogi izgubiti radna mjesta. To nije tačno, radna mjesta će samo biti osavremenjena. Istina, to zahtijeva i određenu edukaciju, ali ta edukacija radnicima daje mogućnost da se usavršavaju. Npr. ljudi i danas obrađuju zemlju kao što su to radili i prije 100 godina samo to ne rade uz pomoć pluga i stoke, nego imaju traktor. Tako je i sa radnim mjestima. Vi još jedino u BiH danas u javnoj upravi u sistematizaciji radnih mjesta imate daktilografe koji kucaju na pisaćoj mašini, ja ne znam da to igdje više u svijetu ima. Dakle, u procesu digitalne transformacije ugasi se tri do pet posto radnih mjesta ali se otvaraju nova zanimanja.

RSE: Osim toga koju dobrobit bi mogli imati građani?

Hadžialić: Kad posmatramo samo bankarski sektor, meni u BiH npr. treba dva do tri dana da otvorim račun u banci, da prvo izvadim dokumenta stojeći u redu i čekajući CIPS prijavu, ovjeru ličnih dokumenata u opštini, i ko zna koliko još papira, gubeći sate na šalterima, dok recimo moja sestra u Holandiji klikom na računaru u bilo koje doba dana otvori račun za dvije minute u bilo kojoj banci. Prvo, to bi nam svima olakšalo život, drugo uštedjeli bismo i vrijeme i novac.

No, mi se još uvijek suočavamo sa raznim paradoksima od toga da ne možemo biti dio evropske transportne mreže, jer nemamo ministarstvo transporta nego prometa, a promet i transport nisu ista riječ, pa nema ko da usvoji potrebne zakonske akte kako bismo mogli pristupiti tim globalnim mrežama.

RSE: Prema sačinjenoj strategiji koja bi u ovom mjesecu trebalo da bude prezentirana u BiH, koji su to koraci koje bi trebalo prve poduzeti da se ovaj proces pomjeri s mrtve tačke?

Hadžialić: U najkraćem prvo prezentacija studije koja pokazuje gdje smo trenutno, zatim izrada strategije, u kojoj treba da bude naznačeno šta treba uraditi I šta je čija zadaća, a potom kreiranje politika itd. Takođe veoma je važno da se promijeni svijest kod ljudi od toga da digitalna transformacija otvara mnoštvo mogućnosti u svim oblastima do toga da bi nam znatno olakšala život.

Dakle, promjena mentalnog sklopa, promjena edukacije i to kompletnog sistema educiranja, jer još uvijek proizvodimo kadrove koji su na današnjem tržištu rada neupotrebljivi i onda možemo da razmišljamo o hvatanju koraka sa savremenim svijetom. A stručnjaka imamo, mladih ljudi koji su se školovani vani i koji bi sigurno željeli svoje znanje podijeliti u svojoj zemlji kad bi za to imali dobre uslove.

Spomenuću primjer Rumunije koja je ispred nas svjetlosnu godinu. A kako su uspjeli, tako što su 2004. godine omogućili da svim inžinjerima informatike, IT stručnjacima, dakle svima koji se bave informacionim tehnologijama država plaća doprinose umjesto poslodavca, a da im poslodavci isplaćuju bruto platu kao neto platu. Milion stručnjaka se prijavilo i zaposlilo da radi na ovaj način. Tada su doveli razvojne timove Oracle-a, IBM-a, SAP-a (stands for Systems Applications and Products in Data Processing) i omogućili doedukacije svojim stručnjacima. Ima pozitivnih primjera koje bismo mogli slijediti, dakle kad ima volje ima i načina.

RSE

  • Mirna Sadiković
  • U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji “Nezavisnih novina”, a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.
  • [email protected]
Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh