Naša je opredijeljenost da onima koji posjećuju grad Sarajevo učinimo privlačnim, ljepšim, atraktivnijim. Iako Grad Sarajevo nema nadležnosti za ono što zapravo tišti građane, što im je životni, egzistencijalni problem, ali će pokrenuti nekoliko kapitalnih projekata koji će na duge staze omogućiti priliv investicija i koji su prvenstveno u interesu građana – kazao je za Fenu novoimenovani dogradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.
Gotovo 50 posto sredstava iz budžeta bit će izdvojeno za razvojne projekte. U planu je rekonstrukcija Trebevićke žičare, a planirana budžetska sredstva u iznosu od tri miliona KM su dovoljna za početak radova. Vjeruje da će donator iz Švicarske imati razumijevanja kao i do sada, jer i sam je pokrenut humanim motivima.
Također su kapitalni projekti i dovršetak izgradnje Biciklističke staze u vrijednosti od 353.000 KM, izrada signalizacije za slijepa i ostale osobe s invaliditetom 38.000, održavanje i uređenje vodotokova na području grada 200.000, EYOF 2019 125.000 KM, održavanje sarajevskog dragulja Vijećnicu i drugo.
Goruće pitanje za dogradonačelnika je kako povećati broj turista u Sarajevu. Kaže da je emotivno vezan za Stari Grad, rođen je na Baščaršiji, odrastao uz Trebevićku žičaru i svjestan je da je puno urađeno na tom području, ali da to nije dovoljno, jer ima prednosti ali i nedostataka u staroj jezgri grada, nema sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu.
“Ima projekata, ali ih treba biti još više”, naglasio je Skaka.
Kaže da svi trebaju raditi na imidžu Sarajeva, jer je Sarajevo u top 10 turističkih destinacija.
“Iz turizma možemo crpiti puno sredstava i ne možemo se pozivati na odgovornost drugih, to podrazumijeva dobru volju, i da se ponašamo kao dobri domaćini”, naglasio je dogradonačelnik.
Svjestan značaja i veličine medija smatra da i mediji trebaju doprinijeti boljem imidžu Sarajeva te privlačenju investitora, ali u njihovom fokusu je obično negativna priča. Ukoliko bi više isticali pozitivne priče, bilo bi više turista i investitora.
“Mediji se trebaju uključiti u kampanju, ima dobrih, pozitivnih priča, jer BiH ima ogromnih potencijala koje treba istaknuti”, kazao je Skaka.
Pojašnjava da je nasljednik jedne od najstarijih porodica, vlasnika najstarije brijačnice u Starom Gradu, za koju su imali i imaju svakodnevne ponude da izdaju, da moderniziraju, pokrenu novi biznis.
“Ne pristajemo ni pod kojim uvjetom, jer smatramo da je ta brijačnica dio tradicije koja privlači turiste. Naša brijačnica je mali muzej uvijek puna znatiželjnih turista koji žele priču, sliku. Ona je dio tradicije Sarajeva i Sarajlija, ona priča o historiji, o duši Sarajeva i Sarajlija. Takvim sadržajima i na takav način mi možemo privući turiste”, naveo je Skaka.
Kaže da često biva osuđivan što stalno potencira pitanje očuvanja starih tradicijskih zanata u Sarajevu, ali i BiH.
“Smatram da u fokusu mora biti stavljeno očuvanje starih zanata, njihovo subvencioniranje i insistiranje, ali i zanatlije se moraju uključiti, jer mladi bježe od tih zanata. A šta ćemo mi kada jednoga dana izgubimo te zanate”, kategorički tvrdi Skaka.
Svjestan je da su stari zanati trenutno nekomercijalni, a u njegovom slučaju brijačnice su u potpunosti nekomercijalne. Međutim, svoju radnju ne želi pretvoriti u moderni salon a njegovi uposlenici su tome prilagođeni, uče zanat, te tako svojim primjerom pokazuje drugima da ne treba odustajati od starih zanata.
Apeluje na lokalnu zajednicu, na sve nivoe vlasti, da „ne tapšu zanatlije i hvale ih, nego im treba pomoći da se izbore s nelojalnom konkurencijom”.
Ponavlja da treba subvencijama pomoći kazandžijama, saračima, svim zanatlijama jer će turisti zbog toga dolaziti, a ne zbog onog što već imaju u svojim državama. U drugim se državama ljudi ponose rukotvorinama, starim zanatima. I mi se time ponosimo, te moramo raditi više na promociji.
“Ulaganje u stare zanate nije nikakvo bacanje novca, to je vraćanje novca. Turisti kada dođu u Sarajevo, na Baščaršiji, oni se zadržavaju po tim starim ulicama, nije jedino hrana brend, nego i zanati”, tvrdi Skaka.
Pozvao je mlade ljude da se edukuju, a i tu oblast treba sistemski urediti, da ne bježe od svoje tradicije, da nasljeđuju porodične zanate,
“Stari zanati su nematerijalno naslijeđe, bogatstvo koje mi imamo, a bojim se da to lagano gubimo”, naglašava Skaka.
Zaključio je da je sarajevska žičara strateška turistička destinacija, jer ko god da dođe u Sarajevo, ima priliku da prošeta Baščaršijom, da posjećuje stare zanate, da pojede ćevape, a onda žičarom se odveze na Trebević , na obronke Sarajeva, na olipmijskoj planini „i mi ćemo te potencijale iskoristiti sigurno“.
Fena
