logo
bios

Sead Lisak: Federacija BiH mora zaštititi zviždače

Objavljeno prije 4 sedmice . u sri, apr 24th, 2019

Federacija Bosna i Hercegovine, za razliku od Republike Srpske i državnog nivoa, još uvijek nema zakon koji bi štitio takozvane zviždače. Iako je još u junu 2018. u Predstavničkom domu usvojen Nacrt Zakona o zaštiti prijavilaca korupcije, još uvijek nema naznaka da bi isti mogao biti usvojen u Domu naroda. O potrebi usvajanja ovog zakona, razgovarali smo sa Seadom Lisakom, Predsjednikom Antikorupcionog tima Vlade FBiH.

JR: Zašto je usvajanje ovog zakona važno za Federaciju BiH?

Razlozi za donošenje Zakona o zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH, se ogledaju u činjenici kako u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno ne postoje efikasni pravni, a niti institucionalni mehanizmi kojima bi se osigurala efikasna zaštita lica koja bi se odlučila prijaviti korupciju.

Takvo stanje direktno pogoduje počiniocima radnji koje imaju obilježja korupcije, jer se radi o pojavama koje su i onako karakteristične po tajnovitosti.

Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije je rekao bih jedan od najbitnijih antikorupcijskih zakona, što potvrđuju i pokazuju statistički podaci i prakse, koje ukuzuju da se čak 90% slučajeva korupcije u javnom sektoru otkrije uz pomoć ili dojavom prijavitelja, a tek 5% operativnim radom policije i  5% na neke druge načine.

Prema nekim međunarodnim studijama, Informacije koje pružaju zaposlenici vode ka otkrivanju skoro 45% prevara počinjenih u privatnom sektoru.

Posebno zabrinjava podatak da Rizik korupcije i drugih finansijskih krivičnih djela je značajno povećan u okruženju u kome se prijavi zloupotreba, a ne pruža podrška i zaštita.

Sve ovo ukazuje koliko je bitno da zaživi institut zaštićenog prijavitelja korupcije i koliko je bitno da se što prije za nivo Federacije BiH osigura zaštita prijavitelja od odmazde što je prijavio korupciju i koliki je rizik od korupcije usljed nedonošenja Zakona.

Donošenjem Zakona o zaštiti prijavilaca korupcije u Federaciji BiH zaokružio bi se i normativno pravni okvir za zaštitu prijavilaca korupcije u BiH i otklonio diskriminatorski odnos prema ovoj kategoriji, koji trenutno postoji na području Federacije BiH.

Podsjećam, u decembru 2013. godine donesen je zakona za nivo BiH, u junu 2017. donesen je Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije u Republici Srpskoj i u julu 2018. donesen je Zakon za nivo Brčko distrikta BiH. Jedino na nivou Federacije nije zakonski riješeno pitanje zaštite prijavilaca korupcije. Donošenjem zakona uspostavio bi se normativni okvir i institucionalni kapaciteti za odlučniju borbu protiv korupcije u Federaciji BiH, kao i ispunjavanje obaveza iz međunarodnih preporuka.

Očekivani efekti od donošenja Zakona :

  • Institucionalna Zaštita prijavilaca korupcije
  • Preventivni mehanizam za sprečavanje korupcije
  • Mehanizam za efikasnije otkrivanje koruptivnih krivičnih djela
  • Podizanje povjerenja javnosti u institucije
  • Smanjenje šteta prouzrokovanih koruptivnim ponašanjem pojedinaca ili grupa
  • Podizanje nivoa svijesti uposlenih
  • Ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH

JR: Koliko je usvajanje ovog Zakona bitno za pribiližavanje naše zemlje ka EU. Koje obaveze bi ispunili usvajanjem ovog Zakona?

Naglašavam praktičnu potrebu što skorijeg usvajanja Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH, kao i Zakona o sukobu interesa u organima vlasti Federaciji BiH, čime bi bio osiguran normativni okvir za učinkovitu borbu protiv korupcije u Federaciji BiH.  Ova obaveza navedena je u preporukama Evropske komisije, u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine, nakon održanog 3. Sastanka pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost koji je održan 28-29.11.2018. godine u Banja Luci, i kojim se apelira na vlasti u BiH posebno na novou Federacije da ispune ove obaveze.

Također, Bosna i Hercegovina je u julu 2018. godine u Londonu potpisala izjavu iz oblasti borbe protiv korupcije i opredjeljenja Bosne i Hercegovine za borbu protiv iste, koja je potpisana od strane Predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Istovremeno, davanjem odgovora na Upitnik u cilju sticanja kandidata od strane Bosne i Hercegovine za ulazak u članstvo Evropske unije, proizilazi i saradnja sa Komesarijatom za borbu protiv korupcije u Evropskoj uniji – OLAF, što sve govori o stvarnim i pravnim obavezama Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji.

Uspostavljanje zaštite lica koja prijavljuju korupciju predstavlja relativno novo zakonodavstveno područje. Većina zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju donesena je posljednjih deset godina, sa izuzetkom SAD i VB, što potvrđuje da je riječ o novoj legislativi, te da se još uvijek traže najbolja rješenja za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju.

Polazeći od činjenice da korupcija predstavlja opasnost vladavini prava, demokratiji i ljudskim pravima, da ometa ekonomski razvoj i ugrožava funkcionisanje tržišne ekonomije, Ujedinjene nacije i Vijeće Evrope, uvidjeli su da pitanje zaštite lica koja prijavljuju korupciju zaslužuje da bude osigurano mađunarodnim pravnim instrumentima.

Posebno mjesto u oblasti borbe protiv korupcije imaju:

–          Konvencija UN protiv korupcije (UNCAC),

–          Građansko-pravna konvencija za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope,

–          Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope 1729/2010 o zaštiti zviždača, kao i

–          Preporuka zaštite zviždača CM/REC (2014) 7, koju je Vijeće/savjet ministara Vijeća Evrope usvojilo 2014. godine.

Dakle, na međunarodnom nivou uočeno je da tradicionalne mjere i standardi nisu dovoljni u borbi protiv korupcije, i u tom kontekstu došlo se do zaključka da ljudski resursi predstavljaju ključne kapacitete, u ovoj globalnoj borbi.

Bosna i Hercegovina, a time i Federacija BiH, je suočena sa izazovom korupcije, te je prema mnogim relevantnim istraživanjima smještena u nezavidan položaj u vezi raširenosti ove negativne društvene pojave i stepenu pripremljenosti zemlje u suočavanju sa korupcijom.

Ispunjavanjem preuzetih međunarodnih obaveza trasiramo put za priključivanje zajednici evropskih zemalja.

JR: Šta su trenutno najveće kočnice usvajanju zakona?

Ne bih rekao da postoje kočnice usvajanju Zakona.

Sama činjenica da je ministar Federalnog ministarstva pravde 13.11.2017. godine imenovao Radnu grupu za izradu zakona o zaštiti prijavitelje korupcije u FBiH, da je Radna grupa sačinila Prednacrt zakona koji je u martu 2018. godine dostavljen Vladi FBiH na razmatranje.

Potom, da je na svojoj 109. hitnoj sjednici koja je održana 29.03.2018. godine Vlada FBiH usvojila prednacrt zakona i uputila ga u parlamentarnu procedure, te da je u konačnici  Predstavnički dom Federalnog parlamenta na svojoj 30. vanrednoj sjednici 20.06.2018. usvojio Nacrt Zakona o zaštiti prijavilaca korupcije, govori o kontinuitetu aktivnosti na usvajanju zakona. U ovoj fazi ostalo je da Dom naroda usvoji Zakon.

Kako je u međuvremenu došlo do konstituisanja novog saziva zakonodavne vlasti na nivou Federacije BiH ja se iskreno nadam da će predlagač ostati pri stavu da se nastavi sa aktivnostima na konačnom usvajanju Zakona. 

JR: Da li smatrate da u ovom trenutku postoji dovoljno političke volje da se ovaj zakon usvoji?

Uvažavajući činjenicu da imamo novi saziv zakonodavne vlasti, to treba iskiristiti u pozitivnom smislu da se odmah na početku mandata odašilje poruka ida do znanja da je aktuelna zakonodavna vlast opredjeljen za dosljednu borbu protiv korupcije što očekuje domaća I međunarodna javnost a prilika je da se ti i praktično pokaže kroz usvajanje antikorupcionog  zakona o zaštiti prijavitelja korupcije. Trenutna očekivanja javnosti su dovoljan znak za optimizam da se očekuje politička volja za usvajanje ovog zakona.

(javnarasprava.ba)

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh