logo
bios

Reforma autorskih prava na internetu: o čemu se radi?

Objavljeno prije 2 mjeseca . u sri, mar 27th, 2019

Evropski parlament je usvojio preliminarni dogovor o novim odredbama o zaštiti autorskih prava na internetu. Sada bi trebalo da bude pokrenut proces usvajanja u zakonodavstvima pojedinačnih država.

Evropska unija principijelno se dogovorila o reformi autorskih prava. Google i slične kompanije trebalo bi da se obavežu da uklanjaju sadržaje za koje autori nisu izdali dozvolu objavljivanja.

Izuzetak su firme koji postoje manje od tri godine, čiji godišnji obrt je manji od deset miliona eura i čiji broj korisnika manji od pet miliona mjesečno.

Čemu uopšte nove odredbe o autorskim pravima?

Postojeća pravila potiču iz 2001. godine – to je tako reći bilo kameno doba interneta. Tada još nije bilo video-platformi kao što je YouTube, na koji mogu da se postavljaju i zaštićeni sadržaji kao što je najnoviji video-spot omiljenog benda. A još nije bilo ni velikih pretraživača poput Googla, koji su u svojim rezultatima pretrage direktno ispod linkova prezentirali i male tekstualne odeljke iz novinskih članaka.

Da li je reforma rezultat saglasnosti svih?

Ne, naprotiv. Izvještač Evropskog parlamenta o toj temi, njemački političar CDU Alex Voß (koji je napisao nacrt odgovarajućeg zakona) rekao je da novi zakon o autorskom pravu okončava „divlji Zapad” na internetu, i štetu nanijetu autorima.

Tome se usprotivila poslanica stranke Pirata u Evropskom parlamentu Julija Reda, rekavši da bi „internet, onakav kakvim ga poznajemo, pao isključivo u šake tehnoloških i medijskih giganata”. Pet miliona korisnika interneta je potpisalo peticiju protiv reforme. I dok Googl, Wikipedia i drugi internet-koncerni protestuju protiv reforme, brojne medijske kuće je podržavaju.

čemu se radi u sporu?

Sporna su prije svega dva pasaža. Član 11 sadrži odredbe o evropskoj zaštiti autorskih prava. To znači da bi internet-platforme trebalo da plate izdavačkim kućama za pravo da objavljuju njihove članke, makar se radilo i o malim odjeljcima koji se vide direktno ispod linkova u rezultatima pretrage.

BERLIN Protest gegen Uploadfilter und EU-Urheberrechtsreform (picture alliance/dpa/C. Soeder)

Protesti u Njemačkoj protiv reforme autorskih prava na internetu

Drugi sporan pasus se tiče odgovornosti vlasnika platforme za njene sadržaje – i to od trenutka njihovog stavljanja na internet. Da bi se to preduprijedilo, moraju biti upotrebljeni filteri koji tehnički sprječavaju postavljanje zaštićenih ili nedozvoljenih sadržaja.

Ko profitira od novog zakona?

Velike izdavačke kuće. One su i tražile uvođenje nove mjere. Njihov argument je da platforme kao što je „Googl vijesti” zarađuju novac sa duhovnim tvorevinama onih koji rade za te izdavače – bez da ti autori dobijaju ikakav udio u toj zaradi.

Mnogi manji izdavači i informativni portali to vide drukčije i smatraju da bez Googla, recimo, ne bi imali tako veliki domet, što znači da profitiraju od najveće svjetske internet-platforme. Kritičari novog zakona ukazuju i na zakonske odredbe u Njemačkoj. Tu još od 2013. postoji zakon o toj zaštiti ali on do sada nije doveo do toga da se izdavačima plate relevantne sume.

Kako stoje stvari sa predviđenim filterima?

Riječ je o računarskim programima koji prilikom stavljanja sadržaja na internet provjeravaju da li su slike, video-snimci ili muzika zaštićeni autorskim pravom. Oni bi trebalo da spriječe da se zaštićeni sadržaji uopšte pojavljuju na platformama poput YouTubea.

Kritičari imaju više zamjerki. Najprije, takvi tehnički filteri ne mogu da prepoznaju da li je nešto parodija, mim ili citat. S druge strane, takve filtere mogu sebi da priušte samo veliki koncerni, dok bi manjima bio otežan pristup mreži. I treće: mnogi u tome vide prethodnicu sveobuhvatne cenzure. Evropski sud pravde je u jednoj presudi dao za pravo onima koji tako misle. A njemačka vlada je u svom koalicionom ugovoru decidirano protiv takvih filtera.

Hoće li nacrt sada biti sproveden?

Ne. Zakonski paket još nije definitivno donijet. Evropski parlament je usvojio preliminarni dogovor o zaštiti autorskih prava. Sada bi reformu trebalo da je prihvate i zemlje-članice Evropske unije – one će imati dvije godine da nova pravila ugrade u svoje zakone.

DW.DE

  • Autor Martin Muno
Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh