PSIHOLOGIJA OSMJEHA U ISLAMU
Osmjeh je danas postao nauka koja se izučava i umjetnost čiji je cilj poboljšanje odnosa i veza na sociološkom, ekonomskom, pa i diplomatskom planu. Početkom XX st. ta nauka je zvanično priznata u društvu i dobila je naziv „psihologija osmjeha“.
Ebu Zerr r.a., veli da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. rekao: „Nipošto ne potcjenjuj ni jedno dobro djelo, pa makar to bilo da sretneš svog brata nasmijanim licem.“ (Muslim)
U drugom hadisu, poredivši osmjeh sa sadakom Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: „ Osmjeh tvom bratu muslimanu je sadaka.“ (Tirmizi)
Također Allahov Poslanik, s.a.v.s., veli: „Nećete ljude osvojiti imetkom nego svojim osmijehom i lijepim ponašanjem!” (Musned Ebu Ja'la)
Abdullah b. Haris b. Džuz’ r.a., kaže: “Nisam vidio čovjeka da je bio više nasmijan od Poslanika s.a.v.s.!” (Tirmizi)
Džerir b. Abdullah r.a., kaže: “Poslanik s.a.v.s., mi nije čuo glasa pred svojom kućom a da me nije uveo u kuću, i od kada sam primio islam nikada se nije sreo samnom a da nije bio nasmijan!” (Buhari)
Omer b. el-Hattaba r.a., govori: Allahov Poslanik s.a.v.s., je rekao: “Kada se dva čovjeka muslimana sretnu i jedan drugoga poselame, Allahu dž.š., je draži onaj koji bude vedrijeg lica spram svoga brata, a kada se rukuju na njih se spušta stotinu rahmeta i milosti, onome koji je prvi krenuo da se rukuje devedeset a onome što je prihvatio ruku deset rahmeta.” (Bezzar u Musnedu)
Aiša r.a. kazuje da je Allahov Poslanik s.a.v.s., je rekao: „O Aiša, Uvišeni Allah dž.š., je blag i voli nježnost i daje za nju ono što ne daje za grubost. Nježnost ukrasi sve u čemu se nađe, a sve što u sebi ne sadrži nježnost je manjkavo.“ (Muslim)
Njegovog osmjeha nije nestalo ni u poslednjim trenucima njegovog ovosvjetskog života. Poslanik, s.a.v.s., se osmjehom oprostio od ashaba i Dunjaluka! Enes, r.a., priča: „Dok su muslimani bili na sabah namazu, u ponedeljak (na dan kad je Poslanik, s.a.v.s., preselio na Ahiret) dok je Ebu Bekr predvodio namaz, iznenadio ih je Poslanik, s.a.v.s. Sklonio je zastor sa Aišine, r.a., sobe. Gledao je u njih poređane u safove, pa se osmjehnuo.“ (Buhari, Muslim)
NAUKA O OSMJEHU
Osmjeh je danas postao savršeno sredstvo koje pozitivno utiče na psihičko stanje smirenosti kod čovjeka i uspješno otklanja većinu njegovih briga i napetosti u svakodnevnom životu. Kaže jedan psiholog: „Svaki čovjek posjeduje posebne hemijske supstance koje se luče u njegovom tijelu prilikom izlaganja strahu, tuzi, depresiji, brizi i slično. Te supstance imaju najniži stepen aktivnosti u situaciji kada se čovjek susretne sa nasmijanom osobom. Razlog tome je što upravo osmjeh kod osobe od koje čovjek osjeća strah i nervozu, uklanja sve te neugodnosti. Iz toga možemo izvući zaključak da je osmjeh jedan od bitnih faktora za uspjeh u životu. Nauka kaže da kada se čovjek nasmije, pokreće se 17 mišića u njegovom licu, dok se u slučaju namrgođenosti i ljutnje, čak njih 44-47 aktivira.“
Ivanka Veselčić, dr. dent. med. o osmjehu veli…: „Potiče proizvodnju obrambenih tvari, rad srčanožilnog i probavnog sustava te djeluje blagotvorno na želudac. To je i znanstveno dokazano: smijeh od srca opušta mišiće, potiče proizvodnju obrambenih tvari u organizmu, potiče rad srčanožilnog i probavnog sustava te djeluje blagotvorno na želudac.
Pokreće ugodnu napetost u tijelu, zbog čega se povećava sadržaj kisika u krvi, poboljšava ukupnu prokrvljenost te potiče razgradnju kolesterola (znamo da se kolesterol, ako je izražen njegov višak, može pojačano “taložiti” na stijenci arterija i izazvati njihovo oštećenje.)
Smijeh potiče lučenje protuupalnih tvari koje jačaju imuni sustav i štite od nastanka bolesti, te lučenje hormona, kao što su adrenalin, kortizol i hormona sreće, takozvanih endorfina. Sve to rezultira povećanjem frekvencije srčanih otkucaja i smanjenjem krvnoga pritiska. Rezultat – jačanje osjećaja zadovoljstva.”
– Koristi osmjeha sa zdravstvenog aspekta:
1. pozitivno utiče na čovjekovo, kako fizičko tako i psihičko zdravlje,
2. smanjuje krvni pritisak i podstiče bolju cirkulaciju krvi,
3. jača imunitet organizma protiv raznih psihičkih oboljenja i omogućava održavanje dovoljne količine kisika u mozgu,
4. posjeduje pozitivan efekat na funkciju i rad srca, tijela i mozga,
5. osigurava duševni smiraj kod čovjeka i daje licu poseban sjaj, blistavost i ljepši izgled,
6. reguliše lučenje želučane kiseline i pospješuje sekreciju endokrinih žlijezda poput pankreasa, štitne i hipofize,
7. pomaže pri uklanjanju nervne napetosti, glavobolje, depresije, umora i nesanice,
8. ponavljanje osmjeha čini čovjeka opuštenom i stabilnijom osobom,
9. Dobar smijeh opušta napete mišiće i povećava lučenje endorfina u mozgu, što su dva tjelesna prirodna otklanjivača boli.
10. Smijeh potiče i rast jer djeluje na lučenje hormona rasta, pa je dobro djecu što više nasmijavati.
Emocija smijeha nije samo najprepoznatljivija, ona je i najčešća. Više od 30% odraslih ljudi se nasmije više od 20 puta dnevno, a manje od 14% se nasmije manje od 5 puta dnevno. Djeca se nasmiju čak do 300-400 puta dnevno!
– Osmjeh i aktivnost uma:
1. Povećava aktivnost uma,
2. pomaže jačanju memorije,
3. produbljuje intelektualne i sposobnosti čovjeka,
4. razvija kreativne sposobnosti čovjeka,
5. povećava sposobnost mašte i preciznog rasuđivanja.
– Koristi osmjeha sa sociološkog aspekta:
1. Uzrok sreće i uspjeha. Naime, NLP (Neuro Lingvističko Programiranje) naučnici tvrde da je danas jedan od najjeftinijih i najisplativijih načina za uspjeh upravo osmjeh
2. istraživanja kažu da majke sa čestim osmjehom na licu uživaju u odgoju svoje djece,
3. simbol ljubavi, naklonosti, ljubaznosti i blagosti,
4. pokazatelj uravnotežene i stabilne ličnosti,
5. uklanja mržnju, napetost i svađu, i urezuje u sjećanje pozitivnu sliku nasmijane osobe,
6. širenje ljubavi i radosti među ljudima,
7. sticanje novih prijatelja, i podizanje samopouzdanja i morala kod osobe.
– Moralne koristi osmijeha; sredstvo koje poboljšava odnose s drugima, jer osnažuje moralne vrline i otklanja mahane:
1. Pvećava entuzijazam,
2. Ojačava optimizam,
3. Ulijeva nadu,
4. Uvršćuje samopouzdanje,
5. Daje povjerenje,
6. Poklanja velikodušnost, nesebičnost, darežljivost…
Kadrija ef. Murić
