VIJESTI.BA: BiH predala je aplikaciju za članstvo u EU. Zbog čega bi proces učlanjenja mogao biti korak protiv letargije u zemlji?
GAŠPAREVIĆ: Uručivanje zahtjeva BiH za članstvo u EU sigurno je velika i važna vijesti za BiH. To je definitivno prvi praktični korak BiH ka njenom usmjerenju prema zapadnim političkim i sigurnosnim strukturama. Treba primjetiti da će to označiti raskid sa onim političkim mentalitetom u BiH, a i na Balkanu uopšte, koji još uvijek ima nostalgiju za politikom nesvrstanosti, a zapravo znamo da je ta nesvrstanost bila itekako svrstanost Titovog režima protiv Zapada. Sada imamo poraz jedne takve usmjerenosti prostora bivše Jugoslavije i na primjeru BiH. Slovenija i Hrvatska su se već iščupale iz ralja takvog mentaliteta, a sada je i BiH na toj putanji.
No, BiH očekuju izazovi na tom putu. Ova država ulazi sa specifičnim prtljagom u zapadnu hemisferu. To je jedna država sa dva entiteta, od kojih jenad nema kantone, a drugi ih ima deset; zemlja u kojoj postoji Distrikt Brčko; zemlja u kojoj postoji institucionalna neravnopravnost hrvatskog naroda; država u kojoj jedan entitet RS ne želi prijem BiH u NATO, a drugi entitet FBiH traži članstvo BiH u tom savezu. Vidjećemo kako će se birokratija EU nositi sa tim prtljagom BiH.
VIJESTI.BA: Upoznati ste sa zajedničkom izjavom visoke predstavnice EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i evropskog komesara za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna povodom predaje naše aplikacije. Kako je ocjenjujete?
GAŠPAREVIĆ: To su više protokolarne izjave, ali one su važne jer ipak signalizuju tendenciju koja isijava iz krugova upravljača EU i njenu želju. Možda bi rigorozniji tumači očekivali iz njihovih izjava još jasniju opredjeljenost EU prema BiH, odnosno da BiH treba brže ulaziti u EU upravo zbog svih geopolitičkih izazova, neraščišćenih ostavština mentaliteta u BiH.
Možda sam očekivao za nijansu rezolutniju izjavu, prem da smatram da je to diplomatski odmjerena izjava, te da se vodilo računa o balansu da niko u BiH njome ne bude pogođen, a da niko njome ne može biti ni ushićen. To je manir birokrata EU koji je i ovog puta praktikovan. No, to nikako ne umanjuje važnost podnošenja zahtjeva za članstvo u EU, što je veliki događaj za BiH. Ovaj korak sigurno može značiti buđenje entuzijazma u BiH i raspoloženja da ipak ima šanse za nas, da nismo ni slijepo crijevo ni crna rupa, odnosno da mi negdje i nekome pripadamo.
VIJESTI.BA: Interesantan dio izjave pomenutih evropskih zvaničnika je sljedeće: “Dok neke sile širom našeg kontineta dovode u pitanje samo postojanje naše unije, predaja zahtjeva BiH pokazuje potrebu za ujedinjenim evropskog kontinenta, a ta potreba je i dalje snažna među našim narodima”. Možemo li iz ovoga iščitati da je i BIH potrebna EU, a ne samo obrnuto?
GAŠPAREVIĆ: Mislim da je u sadašnjoj konstalaciji geopolitičkih odnosa, BiH potrebnija EU, nego obrnuto, prem da ne možemo umanjiti potrebu u obrnutom smjeru. Upravo na primjeru BiH, EU ima šansu afirmirati se kao važan politički, geopolitički, ekonomski i diplomatski akter. Ona je malo potisnuta u rivalstvima Amerike, azijskog diva, problema na Bliskom Istoku, u Africi. Evropa kao da iz prikrajka gleda na sve te velike stvari u svijetu. EU ima priliku da na slučaju BiH, koja je na tlu evropskog kontinenta, pokaže svoju snagu, da pokaže da može riješiti problem bez ičije pomoći. Stoga, iz takvih poruka mogu iščitati ambiciju EU, ali očekujem da ona bude i jasnije izrečena.
Ljudi u BiH pomalo su nestrpljivi i bojim se da ta nestrpljivost ne preraste u sveopštu frustriranost – da se više nikome ne vjeruje, da se više ništa dobro ne može očekivati u BiH i da je ova zemlja ostavljena na milost i nemilost svakome i nikome. Malo sam kritičan prema suzdržanim diplomatskim izjavama i očekujem barem malo otvoreniji, konkretniji i ambiciozniji pristup EU.
VIJESTI.BA: Naglašeno je da funkcionalnost institucija BiH mora ostati prioritet, uključujući učinkovit i funkcionalan mehanizam koordinacije, te prilagođavanje SSP-a. Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo mehanizam koordinacije, ali je taj dokument odbacila Vlada RS. Kako komentarišete ovakav potez vlasti u RS?
GAŠPAREVIĆ: Takav stav RS može izazvati glavobolje, ali prije svega rekao bih da je to pokazivanje političkih mišića vlasti RS. To je, moramo priznati, politički legitimno. No, u nastupajućim procesima učlanjenja BiH u EU vidjećemo kolika je upotrebna vrijednost takvog prkosa. Ne možemo zanemariti da RS tone u sve težu ekonomsku krizu, kao i FBiH. Na scenu bi mogao doći porast nezadovoljstva javnosti otporima i taktikama, koje znače ekonomsko poniranje, u ovom slučaju RS.
S druge strane, ne vjerujem da će EU, koja je ipak prevelika za RS, dopustiti da je jedan entitet ”vuče za nos”. Isto tako, za očekivati je da će EU biti pažljiva u toj priči, jer ona neće htjeti da sebe dovede u priliku da se zbog RS eventualno svađa sa većim igračima poput Rusije, sa kojom EU itekako ima neraščišćene odnose. Sigurno da će se u toj priči RS uspjeti privući u EU integracije, ali to isto znaju i ljudi iz RS. Stoga, u tom prkosu treba prepoznati i potrebu da se podigne politička važnost RS, koju će u budućim odnosima trebati i ekonomski i politički naplatiti.
VIJESTI.BA: Iz SNSD između ostalog, poručuju da je nerealno očekivati da BiH bude kandidat ili članica EU, sve dok postoji Kancelarija visokog predstavnika.
GAŠPAREVIĆ: Ured visokog predstavnika, odnosno OHR je dijete međunarodne zajednice, pretežno zapadnih sila. Teško je očekivati da će međunarodna zajednica težiti nezadovoljstvu jednog od entiteta u BiH, prem da se mora prznati da OHR ima svojih nesnalažljivosti i drugih previda prema politici u BiH. No, to je ipak političko i diplomatsko dijete Zapada. OHR neće tek tako, na preporuku ili nezadovoljstvo jednog entiteta biti gurnut u stranu.
No, ponavljam, Zapad će voditi računa da zbog konfrontacija oko OHR sebe ne dovede u situaciju da se svađa sa Rusijom. Previše je nesporazuma sa Rusijom da bi situacija u BiH mogla dodatno opteretiti te odnose. U tom smislu, moguće je očekivati i neke male ustupke Zapada prema RS, da bi Zapad mogao imati jednu vrstu argumentacije i mogao reći da je uvažio i argumente RS. Mogu se u tom smislu očekivati neke nijanse, ali to ne može ugroziti opstojnost OHR, sve dok je on potreban međunarodnoj zajednici.
VIJESTI.BA: U kojem obliku mogu doći ustupci Zapada prema RS?
GAŠPAREVIĆ: Zapad bi mogao posegnuti za ekonomskim honorarima, kreditima sa niskim kamatama, velikim projektima na području RS, kako bi na taj način udovoljio ovom entitetu, a da ona ne dira mnogo stvari oko OHR. Tu se Zapad pokazao kao entitet koji na svjetskom nivou na takav način rješava probleme.
Postoji i drugi repertoar mogućnosti – snažniji pritisak, rezolutnija upozorenja da se RS više ne igra sa strpljenjem Zapada. To su pretpostavke. Mora se voditi računa i o tome da vlasti RS nisu glupe, one znaju šta rade, znaju dokle mogu ići, znaju koga imaju iza svojih leđa i ko ih štiti u velikoj svjetskoj priči.
VIJESTI.BA: Je li realno očekivati da BiH dobije kandidatski status u prvoj polovini naredne godine, kako je to istakao predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović?
GAŠPAREVIĆ: Na tu procjenu treba gledati kao na procjenu čovjeka koji je sada hijerarhijski prvi u Predsjedništvu BiH. Možemo vjerovati da on možda ima i neke informacije u tom pogledu, pa govori na takav način. Isto tako, vjerovatno gospodin Čović želi potvrditi svoj autoritet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koji precizno predviđa razvoj događaja, što je politički legitimno. No, zna se desiti i da se procjene političara ne ostvare. Žarko želimo vjerovati da se to u ovom slučaju neće dogoditi i da će se ta prognoza ostvariti. Očekivao bih čak da se to desi i brže, ali godina dana nije predaleko. Vidjećemo šta će se dogoditi. Rekao bih ipak da najava predsjedavajućeg Čovića nije izrečena ovlaš, te da ona ima neko utemeljenje.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
