logo
bios

Povorka ponosa kao test za BiH

Objavljeno prije 4 dana . u sri, maj 15th, 2019

Dragana Erjavec – RSE

Zakazano kao događaj kroz koji se promovišu ljudska prava na slobodu okupljanja i iznošenje stavova, održavanje prve Povorke ponosa u BiH, trebalo bi biti i svojevrstan test koji će pokazati da li je BiH zaista otvorena da se nosi sa različitostima.

Reakcije na nedavnu vijest da je Prva Povorka ponosa u Bosni i Hercegovini zakazana za 8. septembar 2019. godine u Sarajevu nagovijestile su, međutim, da bh. društvo još nije spremno na različitosti.

Profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Dino Abazović ističe da odnos prema različitosti pokazuje na kojem se civlizacijskom nivou nalazi jedno društvo, te da je pitanje prava manjinskih grupa vrlo važno za BiH.

“Ono što mene posebno zabrinjava je da je na sceni nešto što se zove ‘trgovanje’ ljudskim pravima na način u kojem ljudi smatraju da su neka prava važnija od drugih prava, ili su značajnija od drugih. Nažalost, ne mislim da u bilo kom društvu takvo razmišljanje može biti dobro, jer ono što je zagarantovano konvencijama i civilizacijskim normama ne smije biti upitno, sviđalo se to nekome ili ne”, kaže Abazović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Iako parade ponosa imaju prateći trend nemira i napada nesimpatizera LGBT zajednice, one se ipak jednom godišnje održavaju u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Podgorici i Prištini. Jedine zemlje u regionu u kojima LGBT zajednica do sada nije organizovala Povorku ponosa su BiH i Makedonija.

Psiholog Armina Čerkić za RSE objašnjava da je vrlo bitno raditi na podizanju svijesti o pravima i životu LGBT osoba, jer se u bh društvu prihvataju samo heteroseksualni parovi i njihove privilegije, a ne ukazuje na činjenicu da su LGBT osobe prvenstveno ljudi koji svojom seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom ne ugrožavaju nikoga.

“Pitanje marginaliziranih grupa je pitanje koje je apsolutno važno za svako društvo. Oni u našem društvu definitivno jesu marginalizirani zbog toga jer nisu socijalno prihvaćeni niti su im data ista prava i mogućnosti kao i većini. Iz tog razloga je Povorka ponosa važna, jer je bitno da konačno počnemo sa otvaranjem tema koje podržavaju različitost i na kojima možemo da se sretnemo na ljudskom nivou, a ne na nivou stida, srama, ili nasilja”, zaključuje Čerkić.

Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka kaže da je potpuno nevjerovatno koliko se ostrašćenih komentara moglo pročitati i čuti nakon što je u Sarajevu najavljeno organizovanje Povorke ponosa, ali da je iz tog razloga vrlo bitno da ovaj događaj podrže i oni koji ne pripadaju LGBT zajednici.

“Ono što ja smatram najvažnijim je da politički establišment u ovoj zemlji pošalje jasnu poruku da mora da se poštuje ono što piše u Ustavu i zakonima BiH. Ako ne fizičkim pridruživanjem šetnji, onda slanjem jasne poruke da takav skup treba biti održan, kao i bilo koji javni skup u ovoj državi”, pojašnjava Dardić.

Profesor Dino Abazović podsjeća i da su u većini zemalja u regionu prije održavanja Prve povorke ponosa bile slične reakcije, te da su pionirski koraci uvijek najteži.

“Ovo je prva Parada ponosa u BiH i zato je bitno da je svi podržimo. Ne samo političari, ili javne ličnosti, naprosto se radi o odgovornosti svakog pojedinca koji ne može prihvatiti da određeni broj njegovih sugrađana sa kojima se svakodnevno bori na istom frontu, a razlikuje u nekim minimalnim stvarima, ima problem da izađe na ulicu i ostvari ljudska prava”, zaključuje Abazović.

Dragana Dardić podsjeća da LGBT zajednica ima prije svega zakonsko pravo da održi javni skup kao bilo koja druga grupa u društvu, te da nema razlike kada svoja prava na ulici traže radnici, penzioneri, ili bilo koje druge osobe.

“Što se tiče prava na slobodu okupljanja, to je definitivno jedno od osnovnih ljudskih prava koje pogotovo u bh. društvu nikada, ali nikada ne bi smjelo da bude dovedeno u pitanje. Nažalost, mi kao građani ove države nemamo baš mnogo mogućnosti da iskažemo svoje nezadovoljstvo, ili kritiku, tako da nama ulica, odnosno javni prostor, ostaje jedina mogućnost da to radimo. Ako i to ne možemo da radimo, bojim se da onda živimo u nekoj vrsti diktature”, objasnila je Dardić.

Iako se LGBT osobama u BiH zakonom garantuje zaštita osnovnih ljudskih prava, Sarajevski otvoreni centar (SOC) je u posljednje dvije godine dokumentovao više od 50 slučajeva homofobnog i transfobnog ponašanja, za kojeg u praksi adekvatnog odgovora institucija još uvijek nema.

RSE

Dragana Erjavec

Dragana Erjavec je novinarka iz Beograda. Po dolasku u Sarajevu 2002, radi na TV OBN, Radiju MIR, televizijskoj produkciji XY FILMS, te Radiju Slobodna Evropa (RSE). Devet godina je bila član tima BIRN-a BiH, kao urednik televizijske emisije o ratnim zločinima u BiH, TV Justice. Dobitnica je ERASMUS MEDIA AWARD 2008. Od septembra 2018. ponovo je član kolektiva RSE.

Ne propustite pročitati:


Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh