logo
bios

Političke barijere na bosanskim autocestama

Objavljeno prije 3 mjeseca . u sri, feb 20th, 2019

Nakon zastoja koji je trajao gotovo pet godina, izgradnja autoceste u Bosni i Hercegovini trebala bi se intenzivirati u ovoj godini. I dok najavljuju kako bi za najviše šest godina mogli biti završeni radovi na Koridoru Vc, ključno pitanje za bh. vlasti koje postavljaju eksperti je – da li su u kalkulaciju uračunali i političku volju koja je i ključna prepreka.

Sa 22 kilometra koliko se trenutno gradi, te još 22 planirana za ovu godinu, građani BiH bi se mogli, poslije gotovo pet godina zastoja, provozati i novim kilometrima autoputa.

Sa 102 kilometra autoputa u Federaciji BiH i 105 kilometara u Republici Srpskoj, BiH zaostaje za susjedima u putnoj infrastrukturi.

Poređenja radi Hrvatska ima više od 1.300, a Srbija oko 800 kilometara autoputa.

Ako se ispoštuje zadani tempo, direktor Autocesta Federacije BiH Adnan Terzić ima lijepe vijesti.

“Četiri ministarstva i njihove aktivnosti utiču na naš rad, od raznih dozvola itd., ali prelomna tačka kompletnog projekta je tunel Prenj (kroz planinu na dionici između Konjica i Mostara, op. aut.). Onog momenta kad se počne graditi tunel Prenj, onda možemo reći da će u roku od pet i po do šest godina, koliko treba za izgradnju te dionice, sve ovo planirano do tad biti i završeno”, navodi Terzić.

Saobraćajni inženjer i sudski vještak Ševal Kovačević kaže kako razumije optimizam ali je ovim tempom nemoguće za to vrijeme izgraditi sve. Možda bi kaže i moglo, da je sve bilo pripremljeno.

“Nismo ni počeli sa njim, a treba imati na umu da projektna dokumentacija treba da ide oko dvije i po godine, a gdje je vrijeme izgradnje. Ako imamo sad situaciju na tunelu Hranjen da samo 36 mjeseci treba za pet kilometara probijanja cijevi, plus kasnije beton, obloge, gradnja, opremanje i ostalo. Dakle, ogroman je jedan posao koji bi predstojio na gradnji. I sad imamo još jednu situaciju, da nemamo isprojektovanu kompletnu trasu, treba i tu oko pet godina da bi se ovo sve završilo”, ističe Kovačević.

“Za izgradnju tunela Prenj potrebno je dvije i po godine da se isprojektuje. Ne bi se mogao izgraditi za šest ili sedam godina”, dodaje saobraćajni inženjer i sudski vještak.

Optimalno bi bilo, ako bi sve bilo potaman očekivati završetak za sedam ili osam godina sa učešćem stranih kompanija u gradnji, a ako se bazira na domaće i do deset godina, kaže Kovačević. I to je optimistično, ako se u kalkulaciju uzme politička volja.

“Mi smo ispustili jedan period, najmanje zadnjih pet godina, da gotovo ništa nismo uradili radi političke blokade. Mogli smo doći i do sredstava, moglo se u međuvremenu napraviti i evaluacija tendera, i završiti, Evropska banka za obnovu i razvoj je i bila voljna, da smo imali političku volju. Nažalost, ako budemo imali i dalje blokadu, ne samo da će biti gradnja Koridora deset godina. Bit će i 25”, riječi su Kovačevića.

Samo po osnovu putarine za šest mjeseci prošle godine prikupljeno je 310 miliona eura, što je za oko 120 miliona više nego godinu ranije. Veći je zahvaljujući akcizama na gorivo uvedenim prošle godine uz pritisak međunarodne zajednice. 

Nesuđeni kilometri autoputa

Ipak, umjesto da se njime gradi, ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda pojasnio je šta će se desiti s novcem koji će biti raspoređen.

“Taj novac neće biti korišten za gradnju, nego će biti iskorišten kao kolateral za kredite koji su već ugovoreni”, pojašnjava Bevanda.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako ima i drugih nameta koji se prikupljaju u svrhu cestogradnje, te da ne vidi čemu krediti, ako novca ima.

“Mi sad skupimo toliko novca. Preko pola milijarde eura usmjerimo u budžete, a onda nam naša vlast kaže da nema novca za cestogradnju, pa se opet podižu neki krediti koje će opet građani vraćati. I ovo su dali iz svojih džepova tako što su kupili gorivo, i plaćamo kad koristimo to malo autoceste što je izgrađeno. Ne vidim svrhu da se na ovaj način grade ceste u BiH jer stanovnika je sve manje i manje – odoše iz BiH i ja postavljam pitanje ko će ove kredite koji se dižu vraćati”, ocjenjuje Hadžić.

Prema analizi centra za politiku i upravljanje jedan od problema što se ne radi brže i efikasnije jesu prepreke koje se odnose na projektnu dokumentaciju, odnosno, neusklađenost glavnog projekta sa stanjem na terenu, te duže trajanje procesa prikupljanja dozvola od očekivanog.

Potvrdio je ovo i direktor Autocesta Federacije BiH Adnan Terzić. Bilo je kaže slučajeva da prilikom pravljenja projekata nije uzeta u obzir konfiguracija terena, što je na terenu prilikom gradnje rezultiralo pojavama klizišta i poskupljenjem radova. Kao primjer je izdvojio dionicu Klopče – Donja Gračanica pokraj Zenice.

“Ogroman problem, ali premostiv. Mi se borimo stalno, uzimamo najbolje stručnjake, kako bismo to premostili. Nažalost, taj projekat je postavljen na dionici koja je klizište i pitanje je lokalne zajednice da nisu željeli da koridor prolazi kroz ravničarski dio”, dodaje Terzić.

Godinama je bio problem i odabir trase Koridora, u šta se i tada miješala politika. I samo usvajanje akciza iskorišteno je u predizbornoj kampanji, a upravo je u vrijeme trajanja kampanje, što je svake dvije godine, gradnja cesta u najvećem zastoju, jer kako je to svojevremeno kazao i sam Terzić – kilometri autoputa ne dobijaju izbore.

  • Dženana HalimovićU novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada “Global Human Rights Award” i Unije novinara BiH 2003.
  • [email protected]

RSE

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh