logo
bios

Plenkovićeva kampanja bez stvarnih dometa

Objavljeno prije 3 sedmice . u ned, okt 28th, 2018

Inicijative hrvatskog premijera povodom izbornih rezultata u BiH u EU institucijama neće imati nikakvog velikog odjeka, kažu analitičari za Al Jazeeru.

Inicijative premijera Hrvatske, hrvatske šefice diplomatije te hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu povodom izbornih rezultata u Bosni i Hercegovini neće imati nikakvog velikog odjeka u Briselu, kažu analitičari za Al Jazeeru.

Za početak, te inicijative je vrlo malo moguće ozvaničiti u evropskim institucijama, jer takav sistem odlučivanja ne postoji, a dodatno – Bosna i Hercegovina nije u fokusu Brisela koji se bavi drugim pitanjima, između ostalog izlaskom Velike Britanije iz EU, i za sada nema veliki interes da promjeni status quo u ovoj zemlji.

Nakon izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, premijer Hrvatske Andrej Plenković pokrenuo je kampanju u institucijama EU i prilikom bilateralnih susreta sa najvišim evropskim zvaničnicima, upozoravajući da su “većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje”, čime je, kako je rekao, izigran duh Dejtonskog sporazuma.

Ovo je ponovila i ministrica vanjskih i evropskih poslova Marija Pejčinović Burić na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU, dok su se hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu požalili visokim zvaničnicima Evropske unije, rekavši da bi ishod izbora mogao utjecati na “stabilnost BiH, bilateralne odnose s Hrvatskom, regionalnu suradnju i ambicije BiH za ulazak u EU”.

‘Kampanja Plenkovića nema ozbiljnu šansu’

Međutim, kakve su mogućnosti kada je u pitanju ova inicijativa okrenuta prema BiH? Iako Plenković uživa poštovanje u EU kao premijer zemlje članice, lider vladajuće stranke u Hrvatskoj te kao bivši evropski parlamentarac, čega je itekako svjestan, njegova kampanja ipak nema veće domete, i to je već znao kada je pokrenuo, ističe Zekerijah Smajić, višegodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za evropske politike i proces proširenja EU.

“Reakciju EU na ovo najbolje potvrđuju posljednji zaključci Vijeća ministara vanjskih poslova EU o BiH u kojima nema ni jedne riječi kojima je hrvatska šefica diplomatije na tom zasjedanju pokušavala ‘objasniti’ evropskim koleginicama i kolegama ‘o čemu se zapravo u BiH radi’.”

Što se tiče Evropskog parlamenta, dodaje Smajić, tu hrvatski predstavnici imaju najplodnije tlo za svoja „tumačenja“ i „objašnjenja“ uzroka hrvatskog nezadovoljstva zbog izbornih rezultata u BiH, jer je Hrvatska demokratska zajednica Hrvatske dio vladajuće političke grupacije u Evropskom parlamentu.

“U svim drugim institucijama u Briselu Plenkovićeve inicijative nemaju ozbiljne šanse na bilo kakvo ozvaničenje, jer naprosto takav sistem rada i odlučivanja u EU nije moguć. Sve preporuke, zaključci, direktive ili odluke Evropske komisije, Vijeća ministara, Evropskog vijeća i Parlamenta donose se po principu većine ili po principu konsenzusa, zavisno o tematici i unutarevropskom ili međunarodnom opsegu djelovanja”, kaže Smajić.

Kako se u Briselu prihvata ovakva kampanja predstavnika Hrvatske koja se tiče BiH, pitali smo i izvjestitelja Evropskog parlamenta za BiH Cristiana Dan Predu, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor.

EU i SAD nisu zainteresirane za situaciju u BiH

Prema mišljenju političkog analitičara iz Hrvatske, profesora i stručnjaka za vanjsku politiku, Branka Caratana, i pored inicijative hrvatskih zvaničnika, vanjski faktori generalno nisu zainteresirani za rješavanje situacije u BiH. Također, prema njegovim riječima, oni ni ne razumiju komplicirane sadržaje multinacionalnih federacija i načine kako se ti problemi mogu rješavati.

“Treći problem je u tome da je Dayton uveo mir, uspostavio jedan sistem koji je imao garancije ravnopravnosti ali je bio poprilično kompliciran, a poseban problem je bila činjenica da su građani Federacije BiH birali i hrvatskog i bošnjačkog predstavnika tako da je tu moglo doći do majorizacije kod izbora, što se evo dogodilo treći put. Ovaj problem se može riješiti jedino da postoji stvaran interes za društveni progres u BiH i da taj interes postane i interes EU i SAD-a. Sada to nije baš posebno slučaj, ta dva moćna vanjska faktora su zainteresirana prije svega za status quo, po principu ‘ne ljuljajte čamac’”, kaže Caratan.

Međutim, naglašava da i lideri svih velikih nacionalnih stranaka u BiH nisu zainteresirani za promjene, jer kod njih “nisu u pitanju uvjerenja nego interesi”. Dodaje i da kada su u pitanju multinacionalne države, kao što je slučaj sa BiH, onda su uvijek federalne jedinice reprezentanti jedne određene nacionalne zajednice.

“Ipak, u BiH se zbog rata zauzeo stav da to nije dobro. Može biti da je zbog zaleđivanja rata to bila jedna dobra varijanta, a dugoročno ona dalje podgrijava napetosti. Kada imate međunacionalne napetosti, onda se ljudi određene nacionalnosti okupljaju oko najjače političke stranke te nacionalnosti, nema pluralizma unutar nacionalne zajednice, i zapravo dovoljno je samo mahnuti nacionalnom zastavom prije izbora. To nije slučaj samo u BiH, to je bilo i Belgiji. Prema tome ova situacija koja je neriješena proizvodi napetosti, a nije obrnuto – da nacionalne napetosti proizvode tu situaciju”, objašnjava Caratan.

Nacionalne stranke u BiH ukopane u svojoj poziciji

To naravno odgovara liderima svih velikih nacionalnih stranaka u BiH, jer, ističe, oni ne moraju ništa reći o socijalnim, ekonomskim, međunarodnim pitanjima, dovoljno je samo da mahnu tom zastavom i da njihovi sunarodnjaci stanu iza njih, što je vrlo komotna pozicija za njih.

“Lideri RS-a su prošli sa jednom stanovitom autonomijom i oni imaju stav da je ono što je Dayton dao njima minimum startna pozicija. Bošnjaci misle da se će se stvari riješiti ako dođe do neke stanovite asimilacije, znači svi postanu građani, a Hrvati smatraju da su u nekim pravima zakinuti. Svi imaju svoju ukopanu poziciju, a bilo bi lakše da se napravi jedan pristojan federalizam sa elementima konsocijacijske demokratije, da se nađe ravnoteža između elementa koje garantiraju ravnopravnost i efikasnost. Ne možete nikako efikasnost sustava postići na štetu ravnopravnosti, to je zabluda. Isto tako je zabluda da bi ulaskom u EU bio riješen problem. Problem korupcije u Rumunjskoj nije riješen ulaskom u EU, problemi sa pravosuđem u Hrvatskoj nisu riješeni ulaskom u EU, a problem u BiH je puno teži od ova dva slučaja.”

Nastavak reforme izbornog zakonodavstva

Prema mišljenju Smajića, ono što će poduzeti EU kada je u pitanju BiH u narednom periodu najvjerovatnije će biti pojačan pritisak na sve političke aktere i institucije u zemlji da se bez odlaganja nastavi sa započetim reformama uključujući i reformu izbornog zakonodavstva, kao što je već i nezvanično najavljeno.

Napominje da su već krajem prošle i početkom ove godine EU i SAD bili uključeni u proces izmjena Izbornog zakona, te da je zvaničnicima u Briselu poznato da je upravo HDZ BiH na čelu sa Draganom Čovićem odbio sva razmatrana rješenja i povukao se iz pregovora.

“Sada se nezvanično spominje nekoliko sinhroniziranih poteza djelovanja u tom cilju, ne isključujući i restriktivne mjere. Otežavajuće su, međutim, okolnost što je BiH lobistički slabo zastupljena u Briselu, što se diplomatskim misijama u EU i NATO ne pridaje ona važnost kakva bi trebala i morala biti, te što su pred EU vrlo važni parlamentarni izbori krajem maja na kojima bi stranke desnog centra, populisti i radikali mogli izvući korist zbog globalnog haotičnog stanja, zbog nesložne i nejasne migracijske politike i zbog preduge krize evropskog identiteta.”

Naši sagovornici se slažu da bi sve to zajedno moglo još više umanjiti pažnju evropskih institucija u Briselu kada je riječ i o Bosni i Hercegovini.

‘Podrška’ državnika je stvar učtivosti

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je i da su tokom bilateralnih susreta njegovu “intervenciju podržali bugarski, mađarski i španski premijer, te francuski predsjednik”.

Smajić ipak objašnjava da se svi bilaterani susreti između državnika, pa čak i između zaraćenih strana, pokušavaju u javnosti prestaviti kao konstruktivni i „s visokim stepenom razumijevanja“.

“Nema nikakve sumnje da Plenkovićevi sagovornici kao protokolarni i učtivi državnici ili političari iskazuju razumijevanje za ‘zabrinutost’ hrvatskog premijera. Međutim, bilo bi krajnje neozbiljno od svakog od navedenih državnih funkcionera ili od bilo koga drugog iz bilo koje ozbiljne države da se više povjeruje Plenkoviću nego vlastitim diplomatijama, savjetnicima i ekspertima za regionalna pitanja.”

Svako političko vodstvo zemalja članica EU zna za suštinu ustavno-političkog sistema BiH u kojem etnički princip nadvladava građanski, kaže Smajić te dodaje da im je pogotovo poznato da etnički princip na bh. način nije u skladu s evropskim standardima i demokratskim izbornim procedurama.

 

Izvor: Al Jazeera

 

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh