Do 29. ožujka, datuma kada bi Velika Britanija trebala izaći iz EU, ostaje dva tjedna. Međutim, sve su planovi u tom smislu potkopani. Donji dom je 14. ožujka glasao da vlada zatraži od Europske unije odgodu britanskog izlaska do kasnijeg datuma. Donji dom je prije toga odbio nacrt sporazuma o povlačenju iz EU, a potom glasovao za amandman kojim se Britaniji zabranjuje napuštanje EU bez sporazuma. Premijer Theresa May namjerava sljedeći tjedan po treći put ponoviti glasovanje o postojećem projektu Brexita i sporazumu o povlačenju iz EU, ali se čini da je osuđena na još jedan neuspjeh.
Oporbeni lider Jeremy Corbin predlaže nastavak pregovora s EU kako bi se postigao drugi sporazum s “manje Brexita” i bližim odnosima između Velike Britanije i Europske unije. S druge strane, glavni pregovarač iz EU, Michel Barnier, spreman je nastaviti pregovore jer projekt dogovoren s britanskom vladom ne odgovara britanskom parlamentu. Međutim, odgoda Brexita bit će moguća ako se s time slože svih 27 zemalja članica EU.
Što se tiče prijedloga za održavanje novog referenduma o Brexitu, zastupnici su 14. ožujka većinom odbacili taj prijedlog. Mogućnost novog referenduma o Brexitu još se ne razmatra ni u vladi ni u parlamentu. O održavanju novih parlamentarnih izbora premijerka May tvrdoglavo šuti.
Čini se da je Brexit odgođen za godinu ili čak dvije godine. U međuvremenu, možemo pouzdano reći da je britanski parlament postao glavni mehanizam za usporavanje britanskog izlaska iz Europske unije.
Ovdje se mora podsjetiti da je britanski civilni pokret “Best for Britain”, koji se protivi britanskom povlačenju iz EU, predložio da se u britanskom parlamentu odobri sporazum o Brexitu.
U jesen 2017. su britanski zastupnici proveli su prijedlog udruge “Best for Britain” koji je odredio da odlučujuću ulogu u usvajanju konačnog sporazuma britanske vlade s Europskom unijom ima parlament u Londonu. Sada je glavni rezultat ove odluke došao na naplatu, a zbog složene konfiguracije u vladajućoj stranci i protivljenja Brexitu je planirani proces napuštanja Velike Britanije iz EU u zastoju.
Skupinu je 2017. osnovala “poduzetnica” Gina Miller. Miller je rekla da se “Best for Britain” zalaže za slobodu govora, demokraciju i pravo na borbu protiv katastrofalnog izlaska Velike Britanije iz EU.
Manje od godinu dana kasnije, u veljači 2018., britanski su mediji počeli otkrivati da je iza pokreta “Best for Britain” stoji američki milijarder George Soros. Isprva je BuzzFeed objavio program Soroseve Zaklade Otvoreno društvo za najbolji program za Britaniju. Daily Telegraph je tada objavio članak: “George Soros, čovjek koji je slomio Bank of England, vodi tajnu urotu protiv Brexita”.
Sam Soros je u lipnju 2018. godine javno priznao da ne pokušava samo “blokirati” Brexit, nego ga potpuno poništiti. Njegovim uplitanjem u britanske poslove je Soros dao publicitet svojim aktivnostima.
Soros je organizirao svoju kampanju “Best for Britain” za drugi Brexit i novi referendum 8. lipnja 2018. godine, na kojem su se trebali poništiti rezultati prvog referenduma održanog u lipnju 2016. godine. Sve je dogovoreno i Europskom vijeću za vanjske odnose u Parizu, think tanku stvorenom uz njegovo sudjelovanje. Američki milijarder je naglasio da bi brzo održavanje novog referenduma moglo spasiti Britaniju od “ogromne štete”.
To jest, Soros, kao uvijek, djeluje navodno “iz najboljih namjera”. Spašava i pomaže, pomaže i spašava diljem svijeta sa svojim novcem. Instrumenti “spašavanja” su strukture umrežene u Zakladu Otvoreno društvo.
Soros je predložio da se mišljenje birača u Britaniji promjeni u skladu s “revolucionarnim vremenima”. Ovdje je pokazao ranjivu stranu Brexita. Mogućnost dugog i kompliciranog razvoda između Londona i Bruxellesa omogućava korištenje ovog dugog razdoblja kako bi se uvjerila britanska javnost da je članstvo u EU u interesima Britanaca.
Soros je rekao: “Ekonomski argumenti za ostanak u Europi ostaju snažni, ali će trebati vremena da Britanci toga postanu svjesni.”
Istovremeno je Soros pozvao EU da se “transformira u zajednicu u koju bi se zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva željele pridružiti”.
Ta je rečenica klasičan primjer Sorosovog projektiranja. Ako njegov konkretni plan izgleda idealistički, onda je to samo da impresionira stručnjake i javnost njemu znanim konačnim rješenjem.
Međutim, različite vrste Sorosevih planova su potpuno su neprimjerene za raspravu i usvajanje u bilo kojem zakonodavnom tijelu. U praksi, oni služe kao “dimna zavjesa” za stvarne akcije i prioritetne procese koje treba realizirati.
Prema kasnijim procurenim informacijama, Soros je definirao trilateralnu strategiju Brexita i kako građanski pokret u Velikoj Britaniji treba
uvjeriti “meke”, odnosno nestabilne pristaše Brexita, da ponovno razmotre svoj stav. Potrebno je mobilizirati čvrste protivnike Brexita za djelovanje i Laburističku stranku postaviti kao predvodnike protivnika Brexita, koristeći pri tome utjecaj sindikata.
U jesen 2018. su britanski mediji tvrdili da je Soros do tada potrošio 5,6 milijuna funti na aktivnosti britanskih proeuropskih aktivista za blokiranje Brexita.
Predstavnik pokreta “Best for Britain” je rekao za Sun: “Nikada nismo skrivali naš program. Naš je cilj zaustaviti Brexit na demokratski način.”
Prema dokumentima koje je objavio Daily Mail, ispostavilo se da će skupina “Best for Britain” napasti bilo koji dogovor Therese May s EU. Posljedica tog djelovanja se vidjela u dva nedavna glasanja u britanskom parlamentu u kojem su se odbili vladini sporazumi s EU.
Cilj ove strategije suzbijanja je da se pravni proces Brexita gurne u savršenu slijepu ulicu, a zatim de predloži da se “Gordijev čvor” presiječe s novim referendumom.
U 2016. je Velika Britanija na referendumu glasovala za izlazak iz Europske unije s rezultatom od 52% u odnosu na 48%. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je zemlja još uvijek podijeljena o ovom pitanju. Novi referendum daje nadu protivnicima Brexita da će ostvariti suprotan rezultat i da će Britanci sada glasati za ostanak u EU.
Milijuni Sorosa u ovoj situaciji mogu biti jezičak na vagi i slamka spasa koja će slomiti okosnicu Brexita.
Počevši od veljače 2018. godine, djelovanje Sorosa je izazvalo gnjev među britanskim političarima koji podržavaju Brexit. Svi snažno preporučuju američkom milijarderu da se “drži podalje od britanske politike”. Svatko se sjeća da je George Soros zločinac koji je 1992. uništio britansku nacionalnu banku. Nigel Farage, pokretač kampanje Brexita i bivši lider stranke UKIP, tvrdio je da treba istražiti utjecaj milijardera Georgea Sorosa na politiku u zapadnom svijetu. Britanska torijevka Nadine Dorris nazvala je Sorosa “čovjekom koji s pokvarenim novcem želi pokvariti Teresu May”.
Lord Lamont je rekao kako se “čini se da Soroseva zaklada, koja postoji za promicanje demokracije, tako nastoji potkopati demokraciju”.
Bivši vođa torijevaca, Ian Duncan Smith, čak je zahtijevao da Soros vrati novac koji je potrošio na financiranje britanskih nevladinih organizacija za potkopavanje Brexita. Britanski The Guardian navodi: “S demokratskog stajališta, sposobnost ovog iznimno bogatog čovjeka da oblikuje javne poslove je nevjerojatna.”
Međutim, bilo je i suprotnih ocjena. U prosincu 2018. godine je Financial Times proglasio Sorosa kao osobu godine s velikim ulogom “standardnog nositelja liberalne demokracije i otvorenog društva”.
Sredinom siječnja ove godine su vodeći britanski financijski magnati Crispin Odie i Peter Hargreaves na globalnim financijskim tržištima pokrenuli su igru kako bi povećali vrijednost funte. Sigurno su znali da se Brexit neće provesti u dogovoreno vrijeme. To je dijelom posljedica njihove suradnje na globalnoj razini s Georgeom Sorosem, koji se sada sa svojom učinkovitom političkom “filantropijom” pojavio u Britaniji.
U kontekstu ove “perverzije demokracije” je znakovita i procjena protivnika Sorosa, američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji savjetuje da se ne propitivanju ne revidiraju rezultata prvog referenduma o Brexitu.
“Ne mislim da bi drugi glas bio moguć, jer bi to bilo vrlo nepošteno prema ljudima koji su već pobijedili”, naglasio je američki predsjednik.
No, čini se da će Soroseva biti zadnja, osim ako nekim čudom Velika Britanija ipak izađe iz Europske unije 29 ožujka. Ako se dobije vrijeme za promišljanje, to će biti siguran znak pobjede američkog milijardera i održavanja novog referenduma.
