Moskva je sebi za blisku budućnost postavila veliki i ambiciozni cilj – stvaranje Velike Eurazije, piše analitičar Pepe Escobar u kolumni za Asia Times. U toj potpuno novoj paradigmi Rusiji se dodjeljuje posebna uloga “mosta” koji će povezivati gospodarske, političke i kulturne sustave različitih zemalja. Zapad može kritizirati i demonizirati Moskvu koliko god želi, ali proces euroazijske integracije već je nepovratan.
“U akademskim krugovima i na najvišoj razini u Rusiji se već nekoliko godina raspravlja se o pojmu takozvane Velike Euroazije, što znači da će ova ideja biti temelj vanjske politike zemlje u blisko predvidivoj budućnosti. Zapravo, to je na gospodarskom forumu u St. Petersburgu 2016. godine predsjednik Vladimir Putin prihvatio kao inicijativu stvaranja “velikog euroazijskog partnerstva”, piše Pepe Escobar.
Koncept Velike Eurazije temelji se na ideji okretanja Rusije na Istok, u Aziju, dom ekonomskih i tehnoloških tržišta budućnosti. Slijedom toga, glavnu ulogu u provedbi te ideje treba igrati spajanje s kineskom inicijativom “Jedan pojas – jedan put”. Ali takvo usko strateško partnerstvo s Pekingom ne znači da je Moskva spremna napustiti svoje povijesne veze s Europom, podsjeća autor članka.
Naime, ruski stručnjaci, posebno na Dalekom istoku, svjesni su da je među velikim dijelom elite u zemlji eurocentrizam još uvijek jak. Uostalom, tijekom tri stoljeća je gotovo cjelokupni gospodarski, demografski i ideološki sustav Rusije bio usko isprepleten s Europom. Zemlja je od zapadnih susjeda posudila mnoge aspekte visoke kulture i sustav vojne organizacije. Ali je tek sada, prema zagovornicima Velike Eurazije, došlo vrijeme da Rusija zauzme njenu jedinstvenu poziciju na raskrižju civilizacija i postane ne samo mjesto na kojem će se odvijati trgovina i međusobno povezivanje, nego pravi “most” između različitih kultura.
Tijekom svog boravka u Rusiji je Pepe Escobar razgovarao s mnogim analitičarima, od kojih najviše s ravnateljem Zaklade “Kluba Valdai”, Jaroslavom Lisovolikom, autorom knjige “Geoekonomska strategija Rusije za Veliku Euroaziju”, dr. Glennom Diesenom, dekanom moskovskog Fakulteta svjetske ekonomije i svjetske politike, te počasnim predsjednikom Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku Sergejom Karaganovim. Iz tih razgovora novinar je naučio “nešto zapanjujuće i gotovo potpuno zanemareno na Zapadu”. Prema onome što je čuo, Moskva nastoji stvoriti sasvim novu paradigmu, koja će utjecati ne samo na geopolitiku i geoekonomiju, već i na kulturu i ideologiju.
Danas već postoje vrlo povoljni uvjeti za to. Što se SAD više usredotočuju na zadržavanje Kine, to je jači “vakuum moći” u sjeveroistočnoj Aziji, a polako, ali sigurno, Japan i Južna Koreja se približavaju Rusiji.
FOTO: Euroazijska ekonomska unija
Za zapadne promatrače koji nisu upoznati s poviješću Rusije, vjerojatno će biti iznenađujuće saznati neke od argumenata zagovornika Velike Eurazije. Tako je Sergej Karaganov u nizu eseja “Naprijed u Velike oceane” razgovarao o utjecaju Bizanta na razvoj Rusije, koja je uspjela sačuvati klasičnu kulturu, ali i usvojiti najbolje istočne kulture, dok je Europa proživljavala razdoblje “mračnog srednjeg vijeka”.
S druge strane, Rusija, poput Kine, preuzela je neke aspekte političkog sustava od Mongola. Važno je napomenuti da dok Pariz ili Berlin ponavljaju da je ruski politički sustav autoritaran i “neliberalno”, vodeći ruski znanstvenici tvrde da tržišno gospodarstvo zaštićeno vojnom silom može biti učinkovitije od zapadne liberalne demokracije koja je previše ranjiva na krizu.
Smještena između Europe i Azije, Rusija postaje najlogičnija i praktično nužna ruta koja povezuje dva dijela svijeta. I ovdje je vrijedno razmišljati o važnosti Trans-sibirske željeznice, glavne euroazijske željezničke arterije današnjice. Modernizacija ove rute, zajedno s velikim kineskim projektom željezničke mreže velikih brzina, pružit će još učinkovitiju poruku.
Proces euroazijske integracije u cijeloj masi zajedničkih gospodarskih inicijativa postupno uključuje Iran, Tursku i Indiju. Kazahstan istodobno sudjeluje u Euroazijskoj ekonomskoj uniji i projektu “Jedan pojas – jedan put”. Naravno, ruske vlasti aktivno privlače partnere za razvoj regija Dalekog istoka, koje će morati igrati važnu ulogu u projektu Velike Eurazije.
Početkom XX stoljeća su geograf Peter Savicki, geopolitičar Georgij Vernadski i filozof Vladimir Iljin govorili su o konceptu euroazijatizma, gledajući na Rusiju kao složeni spoj istoka i zapada, a na Ruse kao na pripadnike naroda koji je “apsolutno jedinstvena euroazijska zajednica”. Pepe Escobar kaže kako je ovaj pristup danas posebno važan.
No, kako ističu moderni pristaše Velike Eurazije, njihov koncept nije usmjeren protiv Europe ili protiv Zapada. Naprotiv, on podrazumijeva zajedničku suradnju i ona je nužna.
Rad na konceptu Velike Eurazije još uvijek je u tijeku, ali već je jasno da je to vrlo hrabar i veliki projekt u kojem bi Rusija trebala postati veza koja ujedinjuje gospodarske sustave sjeverne Euroazije, srednje i jugozapadne Zapadne Azije, tvrdi autor.
Danas su Rusija i Kina, prema Escobarovim sugovornicima, postali “neizbježni saveznici”, jer su njihovi ciljevi stvaranja multipolarnog svijeta vrlo bliski.
“Postupak je nepovratan. Psi demoniziranja, odvraćanja, sankcija i čak rata mogu lajati koliko god žele, ali karavana euroazijske integracije putuje dalje”, zaključuje Escobar.
Logicno.com
