logo
bios

Od asistenta do docenta za nešto više od tri godine

Objavljeno prije 3 mjeseca . u ned, avg 18th, 2019
NAPREDOVANJE PRATILE SPORNE KOMISIJSKE ODLUKE: Od asistenta do docenta za nešto više od tri godine

Za tek nešto više od tri godine, Mustafa Sefo je od asistenta došao do pozicije docenta na Odsjeku za komunikologiju FPN UNSA. Sve su pratile sporne odluke komisija za izbor u naučnonastavna zvanja.

Piše: Dino Cviko

Mustafa Sefo, sin Hase Sefe, šefa Klinike za neurohirurgiju na Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo i jednog od saradnika generalne direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, je za nešto više od tri godine od asistenta došao do pozicije docenta na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

IZABRAN ZA ASISTENTA ISPRED DOBITNICE ZLATNE ZNAČKE

Mustafa Sefo je u zvanje asistenta izabran u oktobru 2014. godine. Na prethodno objavljeni konkurs se prijavilo šest kandidata, a Komisija za izbor u saradničko zvanje asistent u sastavu prof. dr. Emina Kečo-Isaković (predsjednik), prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić (član) i doc. dr. Jasna Duraković-Hadžiomerović (član) predlaže Mustafu Sefu za izbor u naučnonastavno zvanje asistent.

Komisija u svom izvještaju navodi da “svi kandidati ispunjavaju zakonom propisane uvjete”. Uvidom u biografije kandidata koji su se prijavili na konkurs, vidljivo je da tri kandidata ipak nisu zadovoljavala minimalne zakonske uvjete, odnosno imali su prosjek ocjena niži od 8,0, odnosno 3,5.

Sve zakonske uvjete ispunjavali su Lamija HodžićMelisa Srebrović i Mustafa Sefo.

Gledajući navedene uvjete, a to su prosjek ocjena i odgovarajući studij, najbolji kandidat bila je Lamija Hodžić, s obzirom na to da je imala prosjek ocjena 9,55, u odnosu na 9,23 Melise Srebrović i 9,00 Mustafe Sefe.

Komisija se, međutim, vodila drugim kriterijima. “Komisija je vrednovala ukupni rad, uspjeh na fakultetu, aktivnosti u oblasti, znanja stranih jezika i objavljene radove”, navodi se u komisijskom izvještaju. 

Tako se nije ispoštovala akademska praksa da se pri izboru asistenta komisija vodi kriterijem izvrsnosti, odnosno prosjeka.

Sporan je i sam način na koji je napisan komisijski izvještaj. Dok je za Lamiju Hodžić i Melisu Srebrović napisano po nekoliko teza, za Mustafu Sefu su pisane pune rečenice ukrašene epitetima.

UBRZO IZABRAN U ZVANJE DOCENTA

Mustafa Sefo je kao asistent radio nešto više od tri godine. Krajem 2017. godine izabran je u naučnonastavno zvanje docent.

Na konkurs koji je objavljen 20. jula 2017. godine prijavila su se četiri kandidata. Osim Mustafe Sefe, prijavili su se i Amer DžihanaSeid Masnica te Marijo Pejić

Komisiju za izbor u naučnonastavno zvanje docent su činili šefica Odsjeka za komunikologiju prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić (predsjednik), te prof. dr. Amila Šljivo-Grbo (član) i prof. dr. Šemso Tucaković (član). Podsjetimo, Fejzić-Čengić je bila član komisije i kada je Mustafa Sefo izabran za asistenta.

Zanimljivo je i to da se u komisiju zvao prof. Tucaković koji je već godinama u penziji, a da se nije angažirao neko od drugih profesora s Odsjeka za komunikologiju. On je u razgovoru za magazin Žurnal rekao da u tome ne vidi ništa sporno i da je to praksa i na drugim fakultetima.

Minimalni zakonski uvjeti za izbor u naučnonastavno zvanje docent su naučni stepen doktora u datoj oblasti, najmanje tri naučna rada objavljena u priznatim publikacijama, te pokazane nastavničke sposobnosti. Prilikom izbora u isto ili više zvanje uzimaju se u obzir objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraživanja u primjeni, projekti, te mentorstva i to samo ukoliko su nastali u vremenu od posljednjeg izbora u zvanje.

Komisija za izbor zaključuje kako “svi prijavljeni kandidati ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor u zvanje docenta za naučnu oblast komunikologija/žurnalistika, ali da svi kandidati ne posjeduju akademsku vertikalu iz oblasti komunikologije/žurnalistike”. Ovo se odnosilo na kandidate Marija Pejića i Seida Masnicu.

Pojednostavljeno, akademska vertikala bi u ovom slučaju značila da kandidati imaju diplome iz oblasti komunikologije/žurnalistike sa sva tri ciklusa studija.  

Međutim, ovaj pojam se uopće ne spominje ni u starom, tada važećem Zakonu o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, a ni u novom. Jasan odgovor na pitanje zašto je komisiji ovaj podatak bio važan nismo dobili. 

Fahira Fejzić-Čengić nije odgovorila na pitanja Žurnalovog novinara zbog toga što je u toku godišnji odmor, a iz istog razloga za razgovor nije bila raspoložena ni Amila Šljivo-Grbo. Šemso Tucaković je, između ostalog, kazao kako je to “važan podatak”.

Zato su komisiji manje važni podaci bili to da je Pejić doktor komunikoloških nauka, a da Masnica, osim što je magistrirao na Odsjeku za komunikologiju na Fakultetu političkih nauka UNSA, ima zavidno akademsko iskustvo. Naime, on je bio viši asistent te docent na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i na nekoliko drugih univerziteta. Osim toga, oba kandidata su objavila nekoliko radova, sudjelovali su u brojnim projektima…

“Ja sam se zakonito prijavio na zakonito raspisan konkurs, a za navedeno zvanje sam imao sve uvjete za izbor docenta. Štaviše, nedugo nakon toga sam također na javnom Univerzitetu u Mostaru izabran za vanrednog profesora i kao legalist sam vjerovao da će konkurs biti proveden na zakonit i fer način”, rekao je za magazin Žurnal Seid Masnica.

Zanimljivo je i to da mnogi profesori koji godinama rade i koji su radili na Fakultetu političkih nauka nemaju akademsku vertikalu, pa to nije bila prepreka da se imenuju u različita zvanja i da rade svoj posao. 

KOMISIJI JE MANJE – BOLJE!

Navedenu akademsku vertikalu posjeduju Mustafa Sefo i Amer Džihana. S obzirom na njihove biografije koje se nalaze u komisijskom izvještaju, upitni su razlozi zbog kojih je predložen Sefo.

Prije svega, kada je riječ o akademskom iskustvu, Džihana je već radio kao docent u oblasti komunikologije na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, za razliku od Sefe koji je radio samo kao asistent.

Džihana iza sebe ima objavljenu publikaciju, uredio je dvije koautorske knjige, objavio je 16 naučnih i osam stručnih radova (samo tri naučna rada su navedena u izvještaju – svi izvorno komunikološki), sudjelovao u istraživačkim projektima iz oblasti medija i komunikacija, bio je supervizor na nekoliko policy-istraživanja u BiH i regiji, učestvovao je na nekoliko međunarodnih skupova… 

S druge strane, za Sefu se navodi da ima 10 objavljenih radova u časopisima, te da je učestvovao na određenom broju naučnih skupova. Osam radova mu je navedeno, od čega je njih šest nastalo u vremenu od izbora u zvanje asistent. Ne ulazeći u to da li objavljeni radovi pripadaju naučnoj oblasti komunikologije (iako je jedan broj profesora problematizirao i ovo pitanje), zanimljivo je da je u obzir uzet i njegov tekst objavljen u “Hrestomatiji tekstova za predmet Printano novinarstvo” koja je bez ISSN, ISBN ili nekog drugog broja publikacije. 

Nije nevažno spomenuti i iskustvo u praksi. Dok je Džihana, između ostalog, urednik jednog od bh. internet portala, za Sefu se ne navodi da ima ikakvo novinarsko ili PR iskustvo.

Uprkos navedenim činjenicama, komisija se odlučuje da predloži Mustafu Sefu, navodeći, između ostalog, kako se on “posebno ističe”, te da je “moguće zaključiti da će taj kandidat biti prosperitetan i respektiran u svom daljem akademskom i nastavničkom radu”.

Džihana je za magazin Žurnal na ironičan način prokomentirao provedeni konkurs: “Ovo predstavlja jedan od primjera originalne domaće akademske prakse. Komisija se nije bakćala trivijalnostima kao što su uporedno prikazivanje i vrednovanje kandidata ili provjeravanje da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi, već se, opravdano, fokusirala na isticanje kvaliteta i zasluga “najmlađeg” kandidata Mustafe Sefe i iznošenje primjedbi na ostale kandidate.”

Posebno se Džihana osvrnuo na dio komisijskog izvještaja u kojem se spominje doktorski rad izabranog kandidata:“Iskreno se nadam da će se i u drugim poljima pojaviti tako hrabri akademski djelatnici, pa da će neki informatičar konačno odabrati temu kompjuteri u BiH, a neki odvažni sociolog da će, barem za moga života, konačno obraditi posebno delikatnu temu kao što je društvo u BiH.

Masnica, koji je i urednik DESK-a na Radio-televiziji Bosne i Hercegovine, dao je kratko poređenje: “O mom kvalitetu i kvalitetu izabranog kandidata dovoljno govori činjenica da izabrani docent samo vodi predmet “Praksa”, ali studente šalje na BHRT gdje ih ja, skupa s kolegama, toj praksi podučavam.”

Pitali smo docenta Sefu da li su ovi navodi istiniti, ali do objavljivanja teksta odgovore na postavljena pitanja nismo dobili.

Tako je Sefo nakon samo nešto više od tri godine rada kao asistent počeo raditi kao docent, te je pritom, sudeći prema podacima navedenim u komisijskom izvještaju, “preskočio” izbor u zvanje viši asistent.

“ZA SUDSKI PROCES NISAM IMAO NI NOVACA NI ŽIVACA”

Na pitanje zašto se nije žalio na ovaj izbor, Džihana je odgovorio da jeste otišao u nadležnu inspekcijsku službu, da jeste zaključio da je ovaj slučaj problematičan, ali i da je na kraju shvatio da inspekcija ne može puno uraditi u vezi sa spornim dijelovima komisijskog izvještaja. 

“Osnovni je problem u tome što inspekcija može provjeravati procedure, ali ne može ulaziti u meritum slučaja. Taj posao je trebalo obaviti Vijeće FPN-a, ali, nažalost, nije. Iako su dvije profesorice u toku konkursne procedure pisale Vijeću Fakulteta i upozorile ga na brojne propuste i malicioznosti u izvještaju komisije, samo nekolicina članova Vijeća Fakulteta glasala je protiv, a potrebna većina stala je iza izvještaja”, kazao je Džihana, te dodao: 

“Preostao mi je sudski proces, koji bi bio dugotrajan, skup i neizvjestan, jer znamo kakvo nam je pravosuđe. Tih novaca ni živaca nisam imao. Isto tako, smatrao sam da će, unatoč pozitivnoj presudi po mene, Fakultet političkih nauka naći načina da nekom administrativnom začkoljicom ponovo donose istu odluku, ali u drugom pakovanju. Kao što to viđamo na brojnim drugim primjerima.“

Žurnal je već pisao o sličnim spornim slučajevima na fakultetima u sklopu Univerziteta u Sarajevu.

Tako je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije za asistenticu primio kandidatkinju s nižim prosjekom ocjena, dok Fakultet političkih nauka nije primio nikoga za asistenta, iako su čak četiri kandidata ispunjavala sve zakonske uvjete.

(zurnal.info)

Naslovna – FOTO: Adi Kebo/zurnal.info

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh