PolitikaRegion

Nova pravila o lobiranju u Evropskom parlamentu smanjuju korupciju

Ova odluka ide u smjeru daljnjeg otvaranja parlamenta Evropske unije.

Piše: Harun Cero

Nova pravila Evropskog parlamenta, prema kojima će zastupnici na internetskoj stranici objavljivati svoje sastanke s registriranim lobistima, trebaju povećati transparentnost rada te evropske institucije. Ovo će omogućiti građanima da budu upoznati s kojim lobistima će se njihovi zastupnici sastati, a do sada su europarlamentarci mogli sami odlučiti da li će javno objaviti njihove kontakte s zastupnicima interesnih grupa.

Nova pravila, ipak, imaju “rupe”, jer se parlamentarci još uvijek mogu sastajati s lobistima koji nisu uneseni u registar transparentnosti Evropske unije.

Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero kaže da je odnos lobista i donosilaca odluka uvijek vrlo osjetljiv, jer je na rubu sukoba interesa, ili čak korupcije. Kako navodi, uvijek postoji opasnost da, zbog utjecaja lobista, političar zapostavi interese elektorata kojeg predstavlja i da u procesu donošenja odluka ne zastupa interes svojih birača, nego lobističkih grupa.

Došlo je vrijeme za promjene

“U takvim je okolnostima do otvorene korupcije, do pogodovanja u političkom procesu u zamjenu za darove, novac ili neke dragocijenosti, samo mali korak”, navodi Gjenero.

Po riječima Natka Vlahovića, direktora Vlahović grupe i profesionalnog hrvatskog lobiste, krajnje je vrijeme bilo za neke promjene. Ova odluka, kaže on, ide u smjeru daljnjeg otvaranja EP-a, koji je, po njegovim riječima, najtransparentnija institucija EU-a.

“Ulasci lobista, odnosno predstavnika interesnih skupina, i dalje će se, kao i dosad, nesmetano odvijati. Građani će imati malo više uvida u održane sastanke i moći će vidjeti koji interesi su vezani za koji zakonodavni proces. To je, u svakom slučaju, pozitivno. To neće puno promijeniti modus operandi lobiranja prema [Evropskom] parlamentu, koje je stalno i biti će sve intenzivnije i jače. Uz tradicionalno lobiranje uživo, digitalne lobističke kampanje ciljaju zastupnike i relevantne akte bez ulaska u zgradu EP-a”, pojašnjava Vlahović.

Ekspert za evropske politike i proces proširenja EU-a Zekerijah Smajić ističe da je glavni smisao novog Kodeksa ponašanja i najnovijih izmjena Poslovnika o radu EP-a upravo u uspostavljanju jedinstvenih standarda ponašanja evropskih parlamentaraca, povećanje efikasnosti EP-a i podizanje nivoa transparentnosti u radu poslaničkih grupa i svih parlamentaraca pojedinačno.

U ovoj fazi, navodi on, glavna pažnja najnovijih izmjena je usmjerava na ključne aktere zakonodavnog procesa, a to su izvjestitelji, izvjestitelji u sjeni i predsjednici radnih tijela EP-a.

Važnost Registra transparentnosti

“Oni su od 11. ovog mjeseca obvezni objavljivati sve svoje sastanke s predstavnicima interesnih grupa ili lobista-pojedinaca koji su zavedeni u Registru transparentnosti EP-a i Evropske komisije. U toj dobrovoljnoj bazi podataka o interesnim skupinama koje komuniciraju s institucijama EU-a trenutno se vodi oko 11.300 organizacija, odvjetničkih društava, nevladinih organizacija i istraživačkih centara, s više od 82.000 pojedinaca koji se posredno ili neposredno bave lobiranjem, zagovaranjem ili konsultantskim poslovima u Briselu. Osim osnovnih informacije o lobističkoj organizaciji, broju osoblja i zakonodavnim prijedlozima na koje se pokušava utjecati, u Registar transparentnosti je potrebno upisati i orijentacioni iznos sredstava koji je namijenjen za konkretnu lobističku akciju”, kaže Smajić.

Siguran je da će novo pravilo utjecati na transparentnost procesa.

“Garancija veće transparentnosti u radu EP-a je, uz ostalo, i pisana izjava o prihvatanju novog Kodeksa EP-a, koju svaki evropski parlamentarac mora svojeručno potpisati. Odbijanje potpisivanja takve izjave moglo bi dovesti do toga da se zastupniku u EP-u zabrani da obnaša visoke dužnosti te da bude imenovan za izvjestitelja ili da zastupa EP u komunikaciji s Vijećem EU-a i s EK-om, ili da bude dio službenih delegacija EP-a. Ozbiljnije kršenje ovih pravila može povlačiti i druge kazne, sve do suspenzije iz svih radnih tijela EP-a”.

Konačni cilj reformističkog bloka unutar EP-a, kaže Smajić, dostizanje je normi kojima će dosadašnji princip dobrovoljnosti u prijavljivanju lobističkih aktivnosti postati obavezujući za sve lobiste registrirane pri institucijama EU-a.

I u zatvor zbog lobiranja

U EP-u je, kaže Davor Gjenero, bilo ozbiljnih afera vezanih uz lobiranje i korupciju.

Sunday Times je tako trima europarlamentarcima u proljeće 2011. godine postavio neugodnu zamku. Ernesta Strassera iz Austrije, Zorana Thalera iz Slovenije i Adriana Severina iz Rumunjske, odreda utjecajne političare u svojim zemljama s iskustvom u državnoj vlasti, kontaktirali su istraživački novinari koji su se predstavljali kalo lobisti, dogovarali njihove usluge u glasanju, davali im amandmane na neke zakone koje su ovi zastupnici ulagali, obećali im zamašne mjesečne honorare za suradnju. Kad je afera razotkrivena, austrijski se zastupnik odmah našao u zatvoru, a ostavku na mandat u Bruxellesu/Strassbourgu podnio je praktički odmah kad se Sunday Times našao na kioscima.”

Slovenskom zastupniku je, podsjeća, trebalo sedam dana da shvati da mora dati ostavku, a tri godine kasnije kažnjen je kratkotrajnom kaznom provođenja vikenda u zatvoru. Prošle su, navodi, sedmice dok rumunski zastupnik nije napustio EP, pri čemu nije krivično odgovarao.

“Afere u kojima se sazna da zastupnici EP-a sjede u nadzornim odborima privatnih kompanija, za koje onda lobiraju u EP-u, nisu bile rijetke, a često je i to da takvo otkriće ne dovodi odmah do odlaska takvog zastupnika iz EP-a, nego samo do toga da ga njegova stranka više ne ističe za kandidata na narednim izborima.”

Čekajući novi saziv EP-a

Ovo je područje je, po njemu, iznimno važno i potrebno ga je precizno regulirati.

“Mnoge odluke se u EP-u ne donose, ili se donosi manje snažna regulativa nekih djelatnosti, upravo zato što korporativni sektor ima golem utjecaj na zastupnike. Otpor dijela zastupnika raspravi o uvođenju jednakih standarda za isti proizvod u svim članicama EU-a jasan je primjer utjecaja korporativnih lobija na odlučivanje EP-a.”

Zanimljivo je, zaključuje Gjenero, da se ova regulativa donosi na kraju mandata ovog parlamenta. Možda, kako kaže, i zbog toga što su evropski parlamentarci bili svjesni da je ovo pitanje nužno regulirati, ali su odlučili da se de facto nova regulativa počne primjenjivati u punoj mjeri tek na budući saziv Evropskog parlamenta.

Izvor: Al Jazeera

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close