Medicinski fakultet u Tuzli
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se iracionalno propiše preko 40 miliona lijekova, a organizatori današnjeg skupa navode da, ako se taj trend nastavi, mogli bismo se naći u dobu prije otkrića pencilina. Sve je veći broj mutiranih sojeva mikroorganizama koji su, kažu, otporni na postojeće antibiotike, a farmaceutska industrija do novih sve teže dolazi.
Antibiotike građani uzimaju i u slučaju temperature i prehlada, što je dvojako pogrešno jer u tim situacijama nije efikasno, a s druge strane, razvija se otpornost na ovu vrstu lijekova što može biti pogubno u slučaju stvarne potrebe za njima. Zbog toga je neophodno educirati pacijente, a dodatno i ljekare i farmaceute o neophodnosti čuvanja antibiotika za stvarne potrebe.
“Cilj je da ukažemo na važnost antibiotika i očuvanje antibiotika za našu budućnost. Generalno, u svijetu je prevelika i nepotrebna potrošnja antibiotika, koja direktno proizvodi antimikrobnu rezistenciju, što kasnije stvara problem u slučaju teških infekcija. Glavni problem je razvoj rezistencije i otpornosti kod bakterija. Godine 2016. održana je generalna skupština UN gdje se ovom pitanju posebna pažnja posvetila, a jedan od zaključaka je podizanje svjesnosti o antibioticima, njihovo racionalno korištenje i čuvanje za budućnost”, izjavio je dr. Nijaz Tinjić, predsjednik Udruženja mikrobiologa Bosne i Hercegovine i jedan od organizatora današnjeg skupa.
Do 2050. godine moglo bi, navodi Tinjić, biti i do 10 miliona smrtnih slučajeva usljed antimikrobne rezistencije, a većina potrošnje antibiotika, čak 80 posto potrošnje je u animalnom sektoru, kada se životinjama antibiotici daju kao promotori rasta.
(AA)
