Kultura življenjaLifestyle

Nasilje u vezama mladih

Nasilje u vezama mladih prisutno i kod nas: Kako prepoznati rane znakove, savjet roditeljima šta da urade

Rezultati istraživanja na prostoru Bosne i Hercegovine ukazuju da je u prosjeku svaka druga mlada osoba bila izložena vršnjačkom nasilju u vidu žrtve, svjedoka ili počinioca.

Udruženje Nova generacija organizovala je panel diskusiji na temu „Nasilje u vezama mladih“, koja će se održati u Domu omladine u Banjaluci.

Cilj panel diskusije bio je da mlade upoznaju sa problemom nasilja u vezi, uzrocima i posljedicama nasilnog ponašanja, te da im se predstave neki od resurska kojima mogu da se obrate ukoliko su žrtve nasilja. Osim toga, mladi će imati mogućnost da postave panelistima pitanja i da saznaju sve što ih zanima u vezi sa ovom temom.

Nataša Pivašević, koordinatorka programa Plavi telefon kada je u pitanju među mladima u pitanju, može se raditi o bilo kojoj vrsti nasilja, fizičkom, emocionalnom, seksualnom, a koje god da je nasilje u pitanju važno je znati da ono može biti različitog intenziteta te da je neophodno da mlada osoba može prepoznati rane znakove nekog nasilja koje može biti vrlo ugrožavajuće ukoliko osoba ne postavi granice.

Nataša kaže da se nasilje među mladima prevenira informisanjem i jačanjem samopoštovanja mladih.

„Jako je važno da svaka osoba zna da prepozna nasilje, da zna kome se može obratiti za pomoć te da je svjesna da to što je žrtva nasilja ni u kom slučaju nije njena krivica. I djevojčicama i dječacima treba podjednako ukazivati na to da nasilje nije uredu. Treba ih učiti samopoštovanju i poštovanju drugih, od najranijeg uzrasta razvijati svijest da manipulativno i agresivno ponašanje nije uredu te im treba na ličnom primjeru pokazivati konstruktivno rješavanje konflikata, bez nasilja i agresije, ne samo u partnerskim odnosima nego u svim mađuljudskim odnosima. Ne možemo dijete vaspitavati nasilnim metodama i onda od njega očekivati da se u budućnost zna zaštititi od drugih ljudi koji se agresivno ponašaju prema njima“, rekla je za BUKU Nataša Pivašević.

Ona ističe da u prevenciji nasilja u partnerskim odnosima mladih roditelji najviše mogu pomoći ukoliko otvoreno pričaju sa djecom, adolescentima, o partnerskim odnosima kako bi upravo oni bili ta odrasla osoba od povjerenja kojoj se mlada osoba može obratiti ukoliko dođe u neku rizičnu situaciju.

Pored toga je jako važno da su roditelji dobro informisani o nasilju, da ga znaju prepoznati i da znaju kome se obratiti u takvoj situaciji.

„Ukoliko prepoznaju znakove nasilja roditelji mogu slučaj prijaviti policiji i Centru za socijalni rad, pored toga, za maloljente osobe, roditelji mogu pozvati i Plavi telefon, savjetodavnu liniju za djecu, svakim radnim danom od 9 do 17h na besplatan broj 080 05 03 05, te na taj način prijaviti nasilje. U svakom slučaju je važno da roditelj pruži podršku, da ima razumijevanja za situaciju u kojoj se dijete nalazi te da ga ne osuđuje“, ističe Nataša.

Kada se Plavom telefonu obrati mlada osoba sa problemom u partnerskom odnosu, Nataša kaže da se tu često radi o nekoj vrsti manipulacije od strane partnera, na primjer, ograničavanje slobode kretanja, zabrana druženja sa pojedinim prijateljima, prinuđivanje na seksualne odnose, ignorisanje te različita ucjenjivanja.

„Svaku mladu osobu koja je žrtva nasilja ohrabrujemo da to nasilje i prijavi, ukoliko nije na to sprema dajemo joj podršku i ohrabrujemo da izađe iz zlostavljajućeg odnosa, da se obrati odrasloj osobi od povjerenja te da se okruži ljudima koji je mogu zaštititi u teškim situacijama“, ističe Nataša P.

Ognjen Tadić, direktor udruženja Obrazovna inicijativa kaže da nam mi nemao direktnih podataka o tome koliko je naslje u vezama među mladima prisutno u našem društvu.

„Po mom mišljenju, nasilje je kao pojava visoko prisutno među mladima. Rezultati istraživanja na prostoru Bosne i Hercegovine ukazuju da je u prosjeku svaka druga mlada osoba bila izložena vršnjačkom nasilju u vidu žrtve, svjedoka ili počinioca. U Republici Srpskoj je na primjer, svaka četvrta maloljetna osoba u stanju socijalne potrebe, i to u najvećoj mjeri ugrožena porodičnom situacijom. U ovakvom okruženju smatram da je za mlade velik izazov imati zadovoljavajuće porodične, vršnjačke, partnerske i druge odnose. Podaci su dostupni na sajtu zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine“, kaže za BUKU Tadić.

On pojašnjava da se nasilje definiše kao namjerno i neopravdano nanošenje psihičke i/ili fizičke štete drugome.

„Ono može biti izraženo u različitim oblicima kao npr. verbalno, seksualno, emocionalno itd. Kod mladih je prema raspoloživim podacima najzastupljenije verbalno nasilje, međutim iza verbalnog nasilja se krije psovka kojoj je namjera da izazove emocionalnu povredu. Kakvo god da je nasilje u pitanju ono stvara emocionalne posljedice“, pojašnjava Ognjen i dodaje da prije svega svi trebamo preispitati sebe.

„Svaki put kad radim sa mladima zapitam se da li sam im dostojan model da bih mogao bilo šta da im ukažem. Ono što im zasigurno ukažem je poštovanje. Tek tad mogu očekivati da ću dobiti poštovanje zauzvrati. Dakle, za početak mladima trebamo pokazati primjere odnosa u kojima se konflikti mogu uspiješno riješiti na nenasilan način“.

Ognjen kaže da je svakoj osobi  važno da ima sigurno okruženje, a za djecu je neophodno.

„Sigurno okruženje može stvoriti porodica, prijatelj, starija osoba od povjerenja. Tako dijete uči da razlikuje sigurno od nesigurnog okruženja. A statistički podaci pokazuju da ne živimo u baš sigurnom okruženju“, kaže nam on.

Na kraju nam Ognjen kaže da ukoliko roditelji primjete da su im djeca žrtve ovog ili nekog drugog nasilja da to mogu prijaviti nasilje policiji, centru za socijalni rad, Plavom telefonu, i važno je da djetetu prvo pruže zaštitu i sigurnost.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close