Na današnji dan prije 23.godine Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović u Washingtonu su potpisali Washingtonski sporazum kojim je utemeljena Federacija Bosne i Hercegovine.
Premijer Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić i predsjednik Predsjedničkog vijeća tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne Krešimir Zubak potpisali su u Washingtonu tekst Nacrta Ustava Federacije Bosne i Hercegovine a dvanaest dana poslije 30. marta 1994. godine, Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je velikom većinom glasova Ustav Federacije BiH.
Historičar Admir Mulaosmanović u razgovoru za Vijesti.ba navodi da je formiranjem Federacije Bosne i Hercegovine tzv. “Herceg Bosna” de facto i de jure likvidirana. Određene institucije su tu ostale, mada je postojala pretpostavka da će te institucije kao takve nestati i biti uključene u nove federalne institucije.
Međutim kada je u pitanju takozvana “Herceg Bosna”, taj plan B se i dalje drži i na neki način živi, te se pokušava institucionalno a ne samo u svijesti naroda, podgrijavati ukoliko stvari jednima ne budu išle nekim željenim tokom.
“A bilo je predviđeno zapravo da Federacija na neki način po svim parametrima postane prostor na kojem će Hrvati imati glavnu riječ, odnosno u koncepcijama velikohrvatske politike tako je bilo zamišljeno, i zbog toga zapravo priča o tzv. Herceg Bosni” živi, potpaljuje se i potpiruje, te se to nastoji pokazati kao rješenje za Hrvate”, navodi Mulaosmanović.
Ističe da se u slučaju formiranja Federacije BiH nije radilo o bilo kakvom unošenju institucije Herceg Bosne u Federaciju i o daljem življenju tih institucija nego samo zapravo o tome da jedna vrlo radikalna desničarska opcija kod Hrvata u Bosni i Hercegovini, jednostavno ne želi da se dovrši proces formiranja Federacije na način kako je to potpisano.
Mulaosmanović naglašava da je Federacija, federacija kantona i ona u jednoj od svojih odredbi čak ima i to da bi takvo uređenje trebalo uspostaviti i na nivou cijele Bosne i Hercegovine, tako da je vrlo jasno da se radi o kantonalnom uređenju.
“Naravno da se pri tome slijedilo i nacionalno pitanje je bez toga niti se moglo niti se danas mogu rješevati pitanja u Bosni i Hercegovini, ali ono što je Federacija trebala da uradi nakon Dejtona jeste da svojom strukturom pokaže da čitava Bosna i Hercegovina treba da bude kantonalno uređena, nebitno koliko kantona jer sad ne govorimo o tome, ali to je jedna od odredaba Washingtonskog sporazuma”, kazao je Mulaosmanović.
N.H.
(Vijesti.ba)
