logo
bios

Mladi u (ne)mogućoj misiji?

Objavljeno prije 3 mjeseca . u uto, sep 25th, 2018

Bosna i Hercegovina: Mladi u (ne)mogućoj misiji?

Politika u BiH je još uvijek ‘zanat’ starijih i to pokazuje i štura statistika. Unatoč svemu, mogu li mlade generacije političara u BiH poslati poruku: Računajte na nas?

 

21-godišnji Mostarac Mirza Lalić predsjednik je Vijeća mladih Grada Mostara i nikada nije glasovao na lokalnim izborima, jer su posljednji takvi izbori u ovom gradu održani davne 2008. godine. On je tada bio 11-godišnjak. To je, kako kaže, “zaostavština” starijih svim mladima u Mostaru. Smatra da mladim i obrazovanima ljudima treba pružiti šansu da mijenjaju okruženje i razvijaju demokraciju.

Ali, izgleda da mladi nisu previše oduševljeni politikom, ili se njome bave iz nekih drugih razloga – osobnih.

Bosnien und Herzegowina | Jugendliche und Politik | Lalic Nirza (DW/V. Soldo)Mirza Lalić nikada nije glasao

“U nekim sredinama pasivnost mladih ljudi vrlo je velika, a opet negdje imamo obrnutu situaciju – gdje su mladi članovi političkih stranaka, ali tu su iz osobnih interesa jer smatraju stranku biroom za zapošljavanje i to je ono što je vrlo pogrešno u našem društvu jer bi se mladi za politiku trebali odlučivati zbog sveopćeg društvenog boljitka”, pojašnjava on za DW.

Mladi su veliki, a zanemaren potencijal

Političku pasivnost mladih neumoljivo pokazuju i statističke brojke Ministarstva civilnih poslova BiH iz prošle godine: svega 5% mladih su članovi organizacija mladih, tek 6% su članovi političkih subjekata, a samo 1% su članovi predsjedničkih tijela mladih.

Kada se uzme u obzir da u BiH živi pola milijuna osoba starijih od 15 do 30 godina, da djeluje čak 150 političkih stranaka te da mladi, po mišljenju analitičara, u politiku ulaze većinom zbog osobnih interesa, ovi šturi postotci mogli bi biti dobar povod za zabrinutost.

U tom svjetlu je prošli tjedan i organizirana rasprava ‘Pet do 12’ gdje je pružena šansa mladim kandidatima s lista ovogodišnjih općih izbora za predstavljanje svojih programa.

Direktorica Agencije lokalne demokracije (LDA) Dženana Dedić uvjerena je da se mladima ne pruža dovoljno šanse za uključivanje u političke tokove u BiH.

“Oni su sposobni ali nemaju prilike. Ta prilika treba im se pružiti i u političkim strankama i uopće – treba im dati šansu u svim strukturama života da pokažu svoj puni potencijal i kapacitet. Nevjerojatno je da imamo 28-godišnjake koji u svom Mostaru nikada nisu imali priliku birati i biti birani. To je veliki, a zanemaren kapacitet”, kaže ona.

Bosnien und Herzegowina | Jugendliche und Politik | Lana Prlic (DW/V. Soldo)Lana Prlić ima 25 godina, dijete je iz “miješanog” braka, a stric joj je Jadranko Prlić.

Ovo su njihove vizije BiH…

A svoju priliku traži i Lana Prlić. Ona ima 25 godina, dijete je iz “miješanog” braka, stric joj je Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade nekadašnje HR H-B u Haagu osuđen na 25 godina zatvora, a ona je potpredsjednica SDP-a, stranke kojoj je pristupila već kao 17-godišnjakinja.

“Moja vizija je ujedinjen Mostar i svim svojim bićem raditi ću da to i ostvarim. Mladi mogu biti snaga i budućnost ali se moraju odmaknuti i ne biti replike svojih političkih lidera. Vrijeme je da se usredotočimo na to što se predlaže, a ne tko što predlaže i čim prije nam zajednički interes bude važniji od osobnih, bit će nam svima bolje”, njena je politička vizija.

Šansu traži Marinko Šanje. Njega često nazivaju “hrabrim” jer je iz Čapljine i već tri godine član je, a što je neuobičajeno, Naše stranke.

“Zašto bi nekome bilo čudno jer sam iz Čapljine i član sam jedne liberalne stranke? To je samo dokaz u kakvom zatrovanom društvu živimo, kontaminiranom, gdje se gleda svaki korak onoga koji misli drukčije, koji želi bolje svojim susjedima i, na kraju krajeva, jednom širem okruženju”, pun je elana ovaj mladi i elokventni političar.

Bosnien und Herzegowina | Jugendliche und Politik | Sanje Marinko (DW/V. Soldo)Marinko Šanje je iz Čapljine, a član je “Naše stranke”. “Zašto bi nekome bilo čudno jer sam iz Čapljine i član sam jedne liberalne stranke?”, kaže on.

Vjera u generacije neopterećene prošlošću

A promjene želi i Monika Petrić iz HDZ 1990.  Ona o “svojoj politici” kaže: “Kao što glasi izreka da, ako se ti ne baviš politikom, politika će se baviti tobom. Opredjelila sam se za politiku jer želim promjene. Želim se aktivirati jer želim novu nadu za sve mlade koji odlaze, želim biti na strani obespravljenih. Mladi to mogu, ali trebaju se aktivirati”.

Čini se da svi oni imaju slične ideje, planove i programe. Uostalom i kao Haris Šabanović iz SDA. On je nedavno osnovao obitelj i vjeruje u generacije koje dolaze.

“Ne bih se bavio politikom da nisam uvjeren da mogu nešto promijeniti. Vjerujem u novu generaciju koja dolazi neopterećena prošlošću, vjeruje u svoj intelektualni kapacitet i koja će odlučivati o svjetlijoj budućnosti BiH, državi u kojoj vidim budućnost za svoju obitelj, bez etničkih zapreka i predsrasuda koje nas sada opterećuju”, optimističan je on.

Bosnien und Herzegowina | Jugendliche und Politik | Husein Orucevic (DW/V. Soldo)Husein Oručević: Najveći problem je što mlad čovjek ne može puno učiniti – osim slušati starije

Kakvu BiH im ostavljaju starije kolege

Međutim, mogu li mladi političari, svojim optimizmom i novom energijom, uistinu biti i pokretači neke nove, bolje, demokratičnije, miroljubivije i uspješnije BiH.

Husein Oručević, politolog, novinar i aktivist OKC Abrašević nije u to previše uvjeren. Po njemu, najveći problem je što mladi čovjek, u već struktuiranim političkim opcijama ne može puno učiniti – osim slušati starije.

“Pitanje je ogromno, koliko zapravo mladi ljudi mogu utjecati na izmjenu, reformiranje i eventualno demokratizaciju takvih struktura. Ulazak mladih u politiku najčešće je povezan s unutarnjim pritiskom koji može biti racionalan ukoliko im je ugrožena egzistencija, ali i iracionalan, zato što su sve one političke opcije, vrijednosti od rata na ovamo, one koje grade emocionalnu politiku. Međutim, dolaskom u gotove političke, nereformirane i nedemokratske strukture koje su i najčešće u našem društvu, mladi jednostavno prihvaćaju već gotove odnose”, pojašnjava Oručević za DW.

On ide i korak dalje postavljajući pitanje demokratičnosti bh. društa uopće zbog nedemokratskih političkih organizacija koje to isto društvo vode.

“Ne možemo imati situaciju gdje imamo manjak demokratičnosti i ogroman pluralizam, ali koji se ne zasniva na tome da imamo različita politička i vrijednosna mišljenja, nego se zasniva da imamo različite političke partije, a one su u suštini nedemokratske”, njegova je politološka analiza.

Na koncu, izgleda da je na leđima novih generacija političara s novom vizijom BiH još jedno vrlo teško breme i nezavidna zaostavština starijih kolega.

  • Autor Vera Soldo
  • DW.DE
Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh