Govoreći o ekonomskoj slici Bosne i Hercegovine istaknuto je da ta slika nije crno- bijela, obzirom na različite ekonomske parametre, iako generalno problem bh.ekonomije predstavlja kako vanjski tako i unutarnji dug, što je posljedica nejednakog zakonskog tretmana privatnih i javnih subjekata, odgovornosti pred zakonom, i odgovornosti upravljačkih struktura.
Ekonomska slika Bosne i Hercegovine nije crno – bijela smatra Adis Arapović program menadžer Centra civilnih inicijativa.
“U nekim ekonomskim parametrima postoje pozitivni trendovi iako se oni kreću u procentima, međutim sa druge strane ukupni ambijent za ekonomski rast je nepovoljan jer generalno imamo problem sa političkom nestabilnošću, složenim administrativnim aparatom i sa neizvjesnošću pravnih postupaka. Posljedica toga je manjak stranih investicija i ne može biti otvaranja novih radnih mjesta ukoliko neko u njih ne investira,ili država ili strani i domaći investitori”, kazao je Arapović.
Zlatko Hurtić, vanjski saradnik Vlade Federacije BiH ističe da su stvari daleko bolje nego se često u cjelini govori i ocjenjuje.
“Ohrabruje što smo ipak pošli u proces reformi jer deset godina se čekalo na Zakon o radu, o doprinosima i stečaju pa se to desilo. Reforme ne daju rezultat istog momeneta jer je to nemoguće. One imaju svoj period implementacije prije nego što počnu davati rezultate. Ne mislim kao što kaže gospodin Arapović da se zadužujemo da bi servisirali tekuće troškove, plate i penzije, nego da bi finansirali deficit koji je još uvijek pod kontrolom iako nije mali, a ako gledamo statistiku više se zadužujemo za investicije, ali mi moramo kada su u pitanju buduća zaduženja razmisliti u kojem pravcu idemo”, naveo je Hurtić.
On je dodao da je rezultat ovolike zaduženosti tužbe po kolektivnim ugovorima od strane sindikata te izrazio bojazan da će naša zadužnost shodno tome, kada te tužbe uđu u knjige, biti još veća što je nezabilježen primjer u svijetu. Istakao je da su se time okoristili sindikalni lideri i advokati koji su uzmali procente od tužbi.
“Unutarnji dug, tužbe i presude, mogu još više zakomplicirati stanje nego vanjski dug koji imamo”, saglasan je sa Hurtićem u takvim ocjenama Burno Bojić predsjednik Vanjsko-trgovinske komore BiH.
On također smatra da u ambijentu stalnih političkih kriza de facto je nemoguće privući strane investitore.
“Mi danas imamo tehničke vlade i stalno neka previranja. Onome ko dolazi izvana je nerazumljivo stanje u BiH. Ovdje se postavlja pitanje da li smo mi svi doprinijeli ovome, da li volimo svoju državu i što je uistinu patriotizam. Korištenjem svojih resursa, proizvoda, jedino na taj način se manifestira patriotizam”, dodao je Bojić.
Safudin Čengić predsjednik Udruženja poslodavaca ističe da na bh.tržištu postoji dobar broj poslodavaca koji mogu konkurirati na svjetskom tržištu, međutim u BiH se ne postavlja pitanje odgovornosti.
“Imamo kakv takve zakone, ali problem je u tome što ih ne primjenjujemo. Ne postoji odgovornost državnih uposlenika, donose se određena riješenja koja su u suprotnosti sa zakonom niti sudske presude koje se ne izvršavaju”, dodao je Čengić.
U emsiji je istaknuto da su političke elite otele moć iz institucija zbog svojih interesa. Razvijene kapitalističke zemlje počivaju na jednakosti pred zakonom i na institucionalnoj zakonskoj moći a ne na moći političkih cenatra i da je BiH u tome smislu predpolitičko društvo. Privatna preduzeća su u nepovoljnom položaju i isti zakoni ne vrijede jednako i za privatne i javne subjekte.
“Kada bi poslodavci iz privatnog sektora radili ovo što se radi u javnim preduzećima, davno bi završili u zatvoru. U javnim preduzećima niko ne odgovara za to zašto dvadeset godina ne uplaćuje doprinose i poreze”, kazao je Čengić.
Govoreći o eventualnom optuštanju radnika Konzuma predsjednik Vanjsko- trgovinske komore Bruno Bojić naveo je da naše vlasti sa Vladom Hrvatske moraju iznaći načina i vidjeti šta je činiti dalje, iako je poslovanje Konzuma u BiH za sada prilično stabilno.
Rečeno je da u ovom trenutku nije izgledno da se kriza Agrokora na direktan način odrazi na BiH u smislu optuštanja radika, međutim vlasti BiH u tome smislu moraju reagovati.
(Vijesti.ba)
