PolitikaRegion

Mijat Lakićević: Policija i privreda

Pobedu naše „policijske reprezentacije“ u Dubaiju vazalni mediji dočekali su sa više pompe nego kad su, recimo, odbojkašice postale prvakinje sveta. Malo je falilo da se organizuje svečani doček ispred gradske skupštine u Beogradu. Mada, ko zna, još nije kasno.

U stvari, ne treba biti stručnjak za „pitanja bezbednosti“ pa razumeti da bi ulazak Kosova u Interpol bio u interesu Srbije. Pod uslovom, doduše, da ona namerava da se bori protiv organizovanog kriminala. Recimo, da joj je stalo da se otkriju ubice Olivera Ivanovića i njihovi nalogodavci.

Dobitak na policijskom planu, međutim, potpuno je zaklonio gubitak na privrednom. Naime, odluka kosovskih vlasti da uvedu taksu od 10 odsto na robu iz Srbije (i Bosne i Hercegovine) naneće popriličnu štetu domaćim preduzećima. Trgovinska razmena sa Kosovom premašila je prošle godine pola milijarde evra, tačnije iznosila je 464 miliona evra od čega se 95 odsto (442 miliona) odnosilo na naš izvoz. Što je ne manje važno, plasman robe iz (centralne – kako se to još uvek zvanično govori) Srbije na Kosovo rastao je natprosečno brzo – 9,5 odsto prošle i 8,5 odsto za devet meseci ove godine. Sada je taj izvoz praktično obustavljen. Na Kosovu je tržište za svoju robu našlo 2.700 srpskih preduzeća. Neka svako od njih ima samo po 10 radnika, pa je to blizu 30.000 zaposlenih, odnosno sa članovima njihovih porodica preko 100.000 ljudi koji će direktno, na „svojoj koži“ osetiti ove trgovinske sankcije. Da tzv. dobavljače tih firmi, koje će takođe biti pogođene, ne računamo. Gubici se, dakle, već mere milionima evra, a biće sigurno desetostruko veći ukoliko se odnosi ubrzo ne normalizuju. Ali, stvari idu u suprotnom smeru.

Vučićeva politika je doživela poraz, ali je Vučić pobedio. Em je patriota, em mirotvorac. Konflikt na Kosovu je zamrznut, ali se u Srbiji sve više razgoreva. Nacionalizam jača. A kao „nusprodukt“ imamo sve više korupcije, sve veće bezakonje, sve beskrupulozniju vlast, a „ispod“ svega toga, preko javnih preduzeća i infrastrukturnih projekata, sve bezočniju pljačku nacionalnog bogatstva.

Peščanik.net

 

Mijat Lakićević

Rođen 1953. u Zaječaru, završio pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike. Devedesetih i stalni saradnik mesečnika Demokratija danas. Godine 1998. dobija otkaz u Ekonomskoj politici; 1999. je među pokretačima Ekonomist magazina, gde je direktor i zamenik gl. i odg. urednika, a od 2001. gl. i odg. urednik; 2008. napušta EM sa Vladimirom Gligorovim, Predragom Koraksićem… Prelazi u Blic, gde je gl. ur. ekonomskog dodatka Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto urednika ekonomske rubrike. Godine 2011. je među osnivačima nedeljnika Novi magazin, gde je i danas zamenik gl. urednika.

Pisao za brojne novine u Jugoslaviji i Srbiji. Zajedno sa Mišom Brkićem urednik serije od 12 TV debata pod zajedničkim nazivom „Kad kažete…“ Fonda za otvoreno društvo, u Medija centru NUNS-a, prikazivanih na TV Studio B. Godine 2011. objavio knjigu Ispred vremena, o nedeljniku Ekonomska politika i reformskoj deceniji u SFR Jugoslaviji (1963-1973). Sa Dimitrijem Boarovim 2013. napisao knjigu Kako smo izgubili (Našu) Borbu. Jedan od autora izložbe “Polet: Ekonomska propaganda u Jugoslaviji 1969-1980”. Član Izvršnog odbora NUNS-a.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close