logo
bios

Macronov veto znači getoizaciju balkanskih muslimana

Objavljeno prije 3 sedmice . u uto, nov 12th, 2019

Kao docent u Sarajevu, prolazio sam kroz desetine odbrana magistarskih radova o putu Bosne ka evropskim integracijama. Dok su studenti izlagali prednosti članstva i ukazivali na predstojeće izazove Bosne, teško da se mogu sjetiti nekih koji su dovodili u pitanje spremnost EU da ustraje u svom dijelu pregovora. „Non“ Emmanuela Macrona prije dvije sedmice upravo je to učinilo. Odbijanjem otvaranja pregovora o pridruživanju Sjeverne Makedonije i Albanije nastupila je faza velikog razočarenja u cijelom regionu. Veto francuskog predsjednika simbolizira sve što mapa puta ka proširenju EU ne bi trebalo da bude.

Macronov veto šalje tri poruke.

Prva, formalni razlozi veta nisu ubjedljivi. Pitanje institucionalnih reformi u EU nije novo niti je vezano za razgovore o pristupanju Sjeverne Makedonije ili Albanije. Institucionalna prilagođavanja izvršena su kako bi se prilagodila proširenjima u 2004. i 2007. godini. Članstvo Hrvatske u 2013. godini i otvaranje pregovora o pristupanju Crne Gore u 2012. i Srbije u 2014., nisu se suočila s vetom koji se opravdava nejasnim predodžbama o institucionalnoj reformi EU.

Druga poruka Macronovog veta je da se proevropske reforme ne isplate. Dominantna naracija od samita u Solunu 2003. godine bila je da Zapadni Balkan može računati na članstvo pod uslovom da zemlje ispunjavaju određene kriterijume. Prošlog ljeta Makedonija je riješila 27-godišnji spor s Grčkom i promijenila ime u nastojanju da se pridruži NATO-u i EU.

Odbacujući čak i otvaranje pregovora o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom, Macron je blokirao EU da ispuni svoj dio posla. Ostatak regiona imat će još manje podsticaja za reforme. Jednom kad vremenski okvir za članstvo istekne, odveć slabi utjecaj EU na Zapadnom Balkanu će dodatno oslabiti. Napredovanje u pregovorima Srbije i Kosova ili bosanskih reformi gubi se dalji podstrek. Slabi utjecaj moći EU u Ukrajini i Gruziji već je došao na naplatu. Doba evrokrata koji propovijedaju lokalnim političarima o evropskim standardima zacijelo bliži se svom kraju.

Treća, ostalo je nespomenuto u skoro svim analizama do sada, a to je da je Macronov veto donesen da izoluje balkanske muslimane. Da su pregovori o pristupanju otvoreni s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, put do članstva trajao bi deceniju prema većini izvještaja. Sada, efektivno blokirana, vremenska linija je pomjerena mnogo dalje.

Bosna i Kosovo zaostaju čak i za tom njegovom vremenskom linijom. To efektivno znači da će se zemlje jugoistočne Evrope sa značajnim muslimanskim stanovništvom u doglednoj budućnosti držati izolovane. Jasnije rečeno, veto zaustavlja članstvo u EU u državama u kojima muslimani imaju značajnu političku moć.

Još dva primjera padaju mi na pamet. Pristupanje zemalja srednje i istočne Evrope proteklo je bez veta, dok je EU nastavila da pomjera svoje zahtjeve prema Turskoj.

2004. godine kiparski Turci pretežno su podržali Annanov plan u nastojanju da ujedine ostrvo prije pristupanja EU. Oni su od tada ostali u izolaciji s EU koja nije preduzela nikakve korake za ukidanje ograničenja.

Iako se veto primenjuje na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, to ima direktne posljedice za Bosnu i Kosovo. Odluka je uslijedila nakon kontinuirane kampanje protiv bosanskih Muslimana koja traje posljednjih nekoliko godina. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović preuzela je vodeću ulogu u zajedničkim naporima da ocrni imidž Bošnjaka što je postala prepoznatljiva odlika tokom njenog mandata. Prošlog mjeseca Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je austrijskom autoru i negatoru bosanskog genocida Petru Handkeu. Institucionalnim priznanjem dodijeljenim apologeti Slobodana Miloševića Švedska akademija dotakla je dno.

Nakon veta, Macronov intervju u The Economistu od 9. novembra izazvao je još više bijesa u Bosni. Tvrdnja da je Bosna „tempirana bomba koja otkucava (…) koja se suočava sa problemom povratka džihadista (…)“ naišla je na široku osudu. Glasnogovornik Islamske zajednice u BiH, Muhamed Jusić, naglasio je da je „oko 300 bosanskih državljana, većinom žena i djece, otišlo na ratišta u Siriji i u Iraku u poređenju s preko 1.900 francuskih“.

Macronov izrazito manjkav veto izgrađen na sumnjivim dokazima, uništava utjecaj EU na Zapadnom Balkanu i šire. Umjesto da se gradi mir na podijeljenom Balkanu, odluka francuskog predsjednika predstavlja neizvijesnost i nesigurnost. Njegova naknadna objašnjenja samo su pogoršala već načinjenu štetu. Macron je svojim „Non“ uspio da zaustavi zamah i osjećaj perspektive na Zapadnom Balkanu.

Piše: Hamza Karčić* (Daily Sabah / Dialogos.ba)

S engleskog preveo: Resul Mehmedović

*Hamza Karčić je profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh