Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrdio je da je sinoć u Parizu razgovarao sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o spornoj izjavi da je “BiH tempirana bomba”, zbog povratnika sa stranih ratišta.
Komšić, koji u glavnom gradu Francuske boravi povodom Drugog pariškog mirovnog foruma, sinoć je prisustvovao svečanoj večeri za šefove država i vlada i šefove međunarodnih organizacija, a čiji je domaćin bio predsjednik Macron.
Upravo je Macron dočekao predsjedavajućeg Komšića ispred Jelisejske palate, gdje je upriličena svečana večera. Kamere su zabilježile da je pozdrav dvojice zvaničnika na crvenom tepihu trajao duže nego što je uobičajena praksa.
U izjavu za Al Jazeeru Balkans, Komšić se osvrnuo na detalje tog susreta. Na pitanje da li će sa francuskim predsjednikom tokom Foruma razgovarati o spornoj izjavi, predsjedavajući Predsjedništva BiH pojasnio je da je to već učinio na dočeku u Jelisejskoj palati, prenose Vijesti.ba.
“To je jedan od razloga zašto sam se nepredviđeno, pa možda i nediplomatski, dugo zadržao na crvenom tepihu ispred počasnog stroja. Iskoristio sam priliku da predsjedniku Macronu kažem da je ta njegova jedna rečenica u intervjuu za ‘The Economist’ izazvala dosta uznemirenosti u BiH, te da je riječ o stvarima koje nisu tačne. Rekao sam da francuski ambasador u Sarajevu ima precizne podatke koje smo mu dostavili, a potrudili smo se i ovdje preko naše Ambasade da se to dostavi direktno kabinetu predsjednika Macrona, te da o tome moramo posebno razgovarati”, kazao je Komšić.
Kako je istakao, francuski predsjednik saglasan je da se o tome mora posebno razgovarati.
“Sinoć smo se, po završetku večere, dogovarali da se eventualno danas susretnemo. Ostaje mogućnost da se i kasnije negdje susretnemo i porazgovaramo o ovim stvarima”, naveo je Komšić.
Zvaničnici Hrvatske govore neistine o BiH i miješaju se u unutrašnja pitanja
Naglašava da se ovo pitanje o BiH prvi put pojavilo u izjavama zvaničnika susjedne i prijateljske države.
“Prije svega, to smo imali priliku čuti od predsjednice Hrvatske. Moja pretpostavka je da to zvaničnici iz Zagreba možda koriste i u razgovorima koje imaju bilateralno sa drugim šefovima država, premijerima itd”, kazao je Komšić, te dodao:
“Dakle, riječ je o notornoj neistini. Mi imamo precizne podatke. To nisu podaci koje smo mi sami skupljali, nego se to radi u saradnji sa prijateljskim zemljama, zemljama partnerima, u saradnji službi sigurnosti ne samo u BiH ili regiji, nego i mnogo šire”.
Kako je istakao, terorizam je veliki problem i postoji ogroman interes za svaku vrstu saradnje, koja može prevenirati i spriječiti bilo kakve terorističke napade.
“BiH je tu po ocjenama i partnerskih zemalja i partnerskih službi vrlo pouzdan saveznik i saradnik. Naše službe po tom pitanju izuzetno dobro rade”, napomenuo je predsjedavajući Predsjedništva BiH, prenose Vijesti.ba.
On je podsjetio da je nešto manje od 300 bh. državljana bilo na ratištu u Siriji, a 98 ih je poginulo.
“Polovina od tog broja 300 su žene i djeca. Dakle, kad govorimo o mogućnosti i postojanju neke realne opasnosti, moram reći da što se tiče BiH, ta opasnost ne prijeti nikome, jer su te stvari pod kontrolom. BiH je pooštrila svoje zakonodavstvo i služenje u stranim oružanim formacijama je krivično djelo”, istakao je Komšić.
U tom kontekstu, dodao je i da su do sada u BiH procesuirana 24 slučaja, a još nekoliko ih je u procesu.
“Mi tu ne prepuštamo stvari slučaju. Po meni, mnoge druge razvijenije zemlje imaju veći rizik od takve opasnosti nego u BiH”, konstatovao je Komšić.
Govoreći o odnosima između BiH i Hrvatske, Komšić je naveo da rukovodstvo Hrvatske daje sebi previše za pravo da direktno interveniše u neke stvari koje su čisto unutrašnja pitanja BiH i koje nemaju veze s Hrvatskom.
– To je trenutak u kojem živimo i na nama je samo da se nadamo da će se to prevazići. Naravno, svi mi u BiH pokazujemo izuzetnu spremnost da se to prevaziđe i da, ako ništa drugo, komunikaciju na nivou šefova država svedemo u neki normalan okvir – kazao je Komšić.
Navodi da se s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović imao priliku susresti tokom Generalne skupštine UN-a na prijemu kod predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
– Imali smo jedan fini, lagan razgovor o svemu. Dotakli smo se čak i porodičnih situacija. Nismo željeli to publikovati jer smo cijenili da bi se to možda u Hrvatskoj moglo drugačije tumačiti i njoj se upisati neki minus u predizbornoj kampanji. Nažalost, BiH i Hrvatska su dospjele u takvu fazu odnosa da je svaki potez osjetljiv, da može biti pogrešno protumačen i da može biti povod za neko novo političko sporenje – rekao je Komšić.
O „mini Šengenu“
Komentarišući ideju „mini Šengena“, naglašava da se u načelu ne može biti protiv ideje koja podrazumijeva bilo kakvu vrstu saradnje, a pogotovo ideje koja omogućava slobodno kretanje ljudi.
– BiH jeste za tu ideju, ali da se izdefiniše šta ona precizno znači. Dakle, ako je riječ o slobodi kretanja ljudi, mi to apsolutno podržavamo i pogotovo smo zainteresovani da u okviru te priče – slobode kretanja ljudi pa i roba, vodeći se lošim iskustvom sa uvođenjem 100-tnih taksi na robu iz BiH, pa i Srbije, od strane Kosova, mi smo zainteresovani da se to riješi – poručio je Komšić.
Na kraju krajeva, dodaje, BiH je zemlja koja ima bilateralne sporazume sa skoro svim zemljama regiona, izuzev Kosova, koji omogućavaju prelazak granice sa ličnom kartom, prenose Vijesti.ba.
– Dakle, što se nas tiče, to je sad moguće objediniti u jedan multilateralni sporazum u koji bi se obavezno uključilo Kosovo, jer to bez Kosova nema smisla, i onda se omogućila potpuna sloboda kretanja ljudi samo uz ličnu kartu – rekao je Komšić.
Kad je u pitanju ekonomska saradnja u regionu, sloboda kretanja roba i bescarinski uvoz, ističe, to je stvar koja se mora precizno razraditi.
– Ako ćemo taj „mini Šengen“ praviti po uzoru na EU, moramo sami sebi odgovoriti šta to znači. Da li to znači pravljenje nekih tijela po uzoru na EU? Da li to nama sada treba neka regionalna komisija po uzoru na Evropsku? Da li to znači da će se sastajati neko regionalno vijeće na način kako se sastaje Evropsko? Dakle, ima puno pitanja na koja treba odgovoriti, ali svakako niko iole dobronamjeran ne može biti protiv ideje koja mu omogućava slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala – dodaje Komšić.
O političkoj situaciji i zaključcima NSRS
Prema njegovim riječima, političku situaciju u BiH možda je najbolje u jednoj rečenici ilustrovala bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić – BiH je definitivno najotpornija i najvitalnija država u cijeloj Evropi.
– Da se ovo dešava u nekim drugim zemljama, vjerovatno biste imali haos na ulicama. No, međutim, u BiH se to ne dešava. Čak interesantno, uz ovu političku krizu mi konstantno bilježimo npr. ekonomski rast, koji se naravno najviše ostvaruje na račun FBiH, koja tu ima povoljne parametre, RS ne toliko – konstatuje Komšić.
BiH je kroz svoju historiju, nastavlja, pokazala da može preživjeti nevjerovatne situacije koje bi možda za druge zemlje bile i fatalne, prenose Vijesti.ba.
Što se tiče zaključaka NSRS, Komšić ističe da se radi o ponavljanju priče koju smo i ranije imali priliku puno puta čuti.
– Priča o samoopredjeljenju, pozivajući se na konvencije i akte UN-a, jednostavno ne dolazi u obzir. Ako se u Jugoslaviji moglo govoriti o tome, jer se to pravo vuklo iz tadašnjeg Ustava, vi o tome ne možete govoriti u BiH. Prvo, jer ne postoje ustavni uvjeti za to. Drugo, ako ćete priču o samoopredjeljenju graditi na trenutnom ustavnom uređenju BiH koje je produkt rata, zločina, genocida, krvi, tenkova, topova, haubica, onda zapravo imate problem sa samim sobom. Od toga nema ništa. Jedini put u BiH jeste komunikacija, dijalog, poštivanje Ustava, zakona, kakvi god da oni jesu. I u tom smislu to je po meni čak bila i nepotrebna sjednica NSRS, o čemu svjedoči i postupak opozicije, koja dijeli taj stav – zaključuje Komšić.
(Vijesti.ba)
