BiHPolitika

Komšić: Povelja Kulina bana je potvrda postojanja naše države

Predsjedavajući Predsjedništva BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se danas u centralnom programu manifestacije ‘830 godina Povelje Kulina bana’ – Park Kulina bana u Zenici.

Njegovo obraćanje prenosimo u nastavku:  


Dragi Zeničani, dragi građani Bosne i Hercegovine;
 
Čast mi je i zadovoljstvo da Vam se u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, mogu obratiti povodom obilježavanja 830-te godišnjice nastanka Povelje Kulina bana, Povelje prvog značajnijeg vladara srednjovjekovne države Bosne, i jedne od najznačajnijih ličnosti u hiljadugodišnoj povijesti naše domovine.
 
Nekako se, a nije jasno ni zašto, uvriježilo u političkom, medijskom i svakom drugom govoru, govoriti da je današnji dan 29.avgusta, dan kada je naša država, nastankom Povelje Kulina bana, dobila svoj rodni list. Historičar nisam, ali usuditi ću se i na ovom mjestu reći da, 29.avgust 1189.godine i nastanak Povelje Kulina bana nije rodni list naše države Bosne i Hercegovine, nego snažno, materijalno, odnosno pisano svjedočanstvo o postojanju naše države i prije samog nastanka Povelje. Današnji dan nije dan rođenja, nego dan potvrde, ne samo o postojanju države, nego i svjedočanstvo o njenoj onovremenoj zrelosti i sposobnosti da bude svoja i ničija drugo do svoja.
 
Nije tog dana prije 830.godina srednjovjekovna država Bosna naprasno nastala, pa odmah po rođenju bila u stanju, kao institucija, sklapati ugovore sa drugim državama. Ona je dakle i prije toga postojala i razvijala se, institucionalno, ekonomski, kulturološki i demografski, upravo do tog stepena suverenosti koji je demonstriran 29.avgusta 1189.godine.
 
Nastanak Povelje Kulina bana, koja je pomenimo i to, pisana autentičnim bosanskim pismom bosančicom, govori o snazi tadašnje države Bosne, koja je iako raspeta između istoka i zapada, našla svoje mjesto pod nebom, i ne samo da ga je našla, nego je tada bila u mogućnosti da drugoj državi, u tome slučaju dubrovačkoj, i njenim trgovcima garantira slobodu trgovine, slobodan i nesmetan prolaz trgovaca. Bila je dakle u stanju da garantira sigurnost onima koji ovdje dolaze da posluju i sarađuju.
 
Šta nam to govori drugo do osim o stabilnosti koja je tada u takvim uslovima uspostavljena, o stabilnosti i sigurnosti, o onome čemu mi i danas težimo, što je nužan preduslov bilo kakvog ekonomskog napretka i saradnje, kako unutar države tako i saradnje sa drugim državama iz regiona i svijeta. Zato sa divljenjem možemo danas gledati na ban Kulinovu garanciju dubrovačkim trgovcima i dubrovačkoj državi, garanciju iz koje izvire samopouzdanje i osjećaj moći.
 
Ipak, za bilo kakvu saradnju, potrebno je najmanje dvoje. Srednjovjekovna država Bosna bila je potrebna onakvom Dubrovniku, a onakav Dubrovnik je bio potreban Bosni. Kao prvi susjedi, Bosna i Dubrovnik naslanjali su se jedni na druge. Naravno, ne iz neke pretjerane ljubavi, nego kao dvije države iz obostranog interesa. Nisu, kao što se to, nažalost, danas i suviše često ovdje dešava, podrivali jedni druge, gledajući ko će kome nanijeti veću štetu, ko će koga prevariti i posegnuti za onim što mu ne pripada, nego su predvođene svojim vođstvom radile ono što su najbolje u tome trenutku mogle.
 
Tako je postavljen temelj napretka i jedne i druge države. Nikada srednjovjekovna Bosna ne bi u daljnjoj svojoj historiji uspjela da razvije saradnju i uspostavi odnose sa većim silama, da u svojoj ranijoj fazi postojanja, sa dubrovačkom republikom nije stvari postavila na zdrave noge, niti bi se Dubrovnik razvio do trgovačke sile da sa svojim prvim susjedom, odnose nije regulisao upravo na onaj način kako je to zapisano u Povelji čije obilježavanje danas proslavljamo.
 
Zato danas i mi u Bosni i Hercegovini i naši susjedi još uvijek imamo šta naučiti iz ove Povelje. Otvorenost koja je krasila Kulinovu Bosnu i danas može i mora biti putokaz. Mi u Bosni i Hercegovini, danas ponovo moramo biti spremni na svaki oblik saradnje koji je u interesu države Bosne i Hercegovine i njenih građana, kako bi bili dio svjetskih tokova, i mi ćemo to biti, jer ovaj naš narod, bosanski, je pitom narod. Narod kojemu ne treba puno više od iskazivanja elementarnog poštovanja njega i njegove države, da bi saradnja bila moguća. Zato se moramo boriti za onakvu državu Bosnu i Hercegovinu, koja će svima koji u njoj žive i koji u nju dolaze da ostvaraju saradnju, biti stabilna i sigurna, za državu koja će biti spremna na NATO i na to, da bude tamo gdje god je takve procese potrebno pomoći.
 
To možemo postići samo integracijom u sigurnosni sistem država kojima je u prvom redu interes mir u svijetu, jer bez mira nema ni saradnje, niti napretka i blagostanja za bilo koga.
 
Ne smijemo i nećemo sebi dopustiti da ostanemo izvan tih tokova, jer bi to značilo i historijsku izdaju i izdaju naše historije o kojoj između ostalog govori i Povelja Kulina bana. Bili smo i ostati ćemo na pravoj strani historije, a nikada i nipošto sa onima koji žele nered i haos. Takvi su na pogrešnoj strani, uvijek su bili i uvijek će biti. Civilizacija se piše imenom Bosne.

Hvala Vam.


(Vijesti.ba)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close