logo
bios

Kina se s Amerikom može poigravati kako hoće

Objavljeno prije 2 mjeseca . u pon, avg 27th, 2018

Nakon što se Rusija riješila američkih državnih obveznica, to je učinila i Turska. Moskva je donijela odluku da iz svih izračuna i uporabe izbaci dolar, a Iran je za prvu inozemnu zamjensku valutu odabrao kineski juan. Nakon što je Washington prouzročio propast turske lire, Ankara je istog dana prodala američke obveznice u vrijednosti od skoro 4 milijarde dolara. Tijekom ove godine Turska je u svojim rezervama prepolovila udio američkih trezorskih zapisa.

Trenutno je sva pozornost usmjerena na Kinu, zemlju koja je glavna meta trgovinskog rata kojeg je pokrenula Bijela kuća. Peking će sigurno pretrpjeti neke štete, ali ima moćno oružje: paket američkih državnih obveznica vrijedan 1200 milijardi dolara.

Čak i nakon neuspjelih pregovora u četvrtak, Peking je poručio kako ne želi sveopći trgovinski rat protiv Sjedinjenih Država na širokoj skali, ali je logično da će se braniti. Ako Kina krene prodavati američke obveznice, Bijela kuća neće moći posuditi sredstva za stabilizaciju svog proračuna.

U uvjetima kada sve manje zemalja želi kreditirati SAD, što će se dogoditi ako Kina, čak i djelomično, smanji svoje investicije u američki dug?

Rusija je dala primjer

Američke obveznice u ruskim rezervama

FOTO: Američke obveznice u ruskim rezervama 2012-2018

Sankcije u travnju i prijetnje isključivanja Rusije iz međunarodnog platnog sustava i ograničavanja transakcija s ruskim javnim dugom potaknuli su Središnju banku Rusije da zauzme čvrst stav. Od travnja do svibnja je Rusija prodala 85% portfelja svojih američkih državnih obveznica. Središnja banka je smanjila ulaganje u papire američke riznice na manje od 15 milijardi dolara, dok je početkom ove godine držala portfelj veći od 100 milijardi dolara.

Odnosi između Moskve i Washingtona se i dalje pogoršavaju. Stupanje na snagu novih sankcija i gospodarskih ograničenja od strane Sjedinjenih Država se očekuje u rujnu, što će dovesti do razdoblja nestabilnosti za rusku valutu.

Istovremeno su SAD napale i Tursku. Nakon što je Ankara odbila osloboditi Andrewa Brunsona, američkog državljanina osumnjičenog za špijunažu, Washington je udvostručio carine za turski aluminij i čelik. Nakon najave povećanja carina, turska lira je za nekoliko dana pala za više od 25%. Od siječnja je turska valuta izgubila 40% svoje vrijednosti.

Turska je prodala obveznice

Burza - rast

“Kolaps lire je nesumnjivo ciljana akcija napada od strane najvećeg financijskog aktera na svijetu”, izjavio je turski ministar financija Berat Albayrak.

Središnja banka Turske je proglasila usvajanje izvanrednih mjera koje bi joj omogućile financijsku sigurnost i likvidnost. U tu svrhu je iz rezervi zemlje uzeto oko 10,5 milijardi dolara.

Nadalje, Ankara sustavno smanjuje svoje investicije u američke državne obveznice. Turska je u svibnju imala paket od 32,6 milijardi dolara, dok je lipnju ta vrijednost smanjena na 28,8 milijardi. Podsjetimo da ova politika traje oko godinu dana i u studenom 2017. Ankara  je u rezervama imala portfelj od 61,2 milijarde dolara.

Tako su Rusija i Turska izvan skupine zemalja koje drže najveći dio američkog duga. Čak su se i drugi narodi odlučili riješiti američkih obveznica.

Čini se da je opći trend bio vidljiv već u prvoj polovici godine. U travnju je brojka američkih državnih obveznica u portfelju inozemnih vjerovnika smanjena na 6170 milijardi dolara.

Dio američkog duga su prodali i Meksiko, Indija i Tajvan. Japan je drugi najveći vjerovnik Washingtona i smanjio je svoje investicije za 17 milijardi dolara, na najmanju razinu od listopada 2011 i posjeduje još uvijek veliki portfelj od 1031 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama.

Konačno, tu je i Kina, lider među američkim vjerovnicima koja ima 1180 milijardi dolara američkog duga. Čak je i Kina smanjila udio za 4,4 milijarde dolara.

Financijski stručnjaci ne sumnjaju da će Peking nastaviti raspolagati tim obveznicama i manipulirati njima kao “neubojitim oružjem”, što će biti vrlo zanimljiva priča.

U rukama Pekinga je gotovo 20% američkog duga kojeg drže stranci. Svaka transakcija koja uključuje više ili manje važne količine američkih obveznica može biti opasna za američki financijski sustav i za tečaj dolara.

Ako Peking izgubi strpljenje i Kina odlučili prodati dio američkog duga, vrijednost obveznica bi se urušila, a prinos na njih bi porastao. To bi automatski povećalo zajmove koje vraćaju američke tvrtke i potrošači i potkopalo gospodarski rast. Izdavanje novih vrijednosnih papira bi za američku vladu bila sve skuplja operacija.

“U američkom gospodarstvu bi zbog visokih kamatnih stopa došlo do previranja, koje bi uzrokovalo opće usporavanje”, napominje Jeff Mills, financijski strateg u grupe PNC Financial Services.

Jasno da od Kine nema smisla očekivati lažne korake, jer to ne bi bilo u njenom interesu. Ako Kina odluči više ne kupovati ili prodati veliki paket američkih obveznica, zajamčena je opća panika na tržištu. Tečaj dolara bi pao, a to bi  štetilo kineskom izvozu.

Međutim, da pogoditi američko gospodarstvo za Peking je dovoljno da smanji ulaganja u američki dug. Sudeći prema porastu prinosa na desetogodišnje obveznice, Kina već počinje iskorištavati novonastalu situaciju.

 

Logicno

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh