logo
bios

Je li napokon odzvonilo notarskom zgrtanju para?

Objavljeno prije 4 sedmice . u sri, nov 13th, 2019
TAČKU NA (LEGALNU) PLJAČKU: Je li napokon odzvonilo notarskom zgrtanju para?

Dom naroda Federalnog parlamenta će u četvrtak, 14. novembra napokon razmatrati set izmjena zakonskih propisa vezanih za notarske usluge. Taj prijedlog je ranije prošao Predstavnički dom i u slučaju da ga sutra odobri i Dom naroda, možemo reći da je višegodišnjem monopolu notarskog esnafa došao kraj.

Od donošenja Zakona o notarima FBiH stvari su krenule u pogrešnom pravcu. Pod izgovorom da će se uvesti red na promet nekretnina, ustoličili su se notari koje imenuje Federalno ministarstvo pravde i koji su putem svojih političkih veza ishodili donošenje izmjena nekoliko zakona. Korak po korak, stvorili su monopol u tzv. obradi isprava, što znači sačinjavanje ih isprava, obaveznu obradu uveli su počev od sudskog registra, zemljišne knjige, prometa bilo kojih stvarih prava, da bi finalno preuzeli i prvostepeni postupak u ostavinskim predmetima.

Ono što su ranije građani mogli sami kreirati, ili uz pomoć advokata, sada je dobilo sasvim novu dimenziju, pa su građani dovedeni u situaciju da plaćaju velike iznose za notartske usluge. Te usluge su tipske, ne razliku se bitno jedna od druge, što se najbolje vidi prema obliku tih isprava kada se pojave u pravnom prometu.

Notarska djelatnost na ovaj način ne postoji nigdje u Evropi, osim u jednoj pokrajini u SR Njemačkoj. U zemljama okruženja (Slovenija, Hrvatska, Srbija) ugovore sačinjavaju advokati ili odgovarajuće stručne službe a notari ovjeravaju potpise na ugovorima.

Kada se vidjelo koje je razmjere dobio ta monopol, po apelaciji podpredsjednika Federacije pokrenut je postupak za ispitivanje ustavnosti Zakona o notarima. Rezultat je presuda Ustavnog suda FBiH koja utvrđuje da su neustavne odredbe zakona kojima se previđa da notarski ispit može položiti samo lice koje je obavilo praksu kod notara, zatim odredba o ograničenju broja notara na području pojedine opštine, te odredba zakona koja govori o obimu ovlaštenja notara. Ta presuda je stara nekoliko godina ali po njoj ništa nije u ustavom određenom roku rađeno. Novom apelacijom traženo je da se donesu izmjene i dopune i drugih zakona u kojima su sadržana ta ogromna ovlaštenja notara. To su Zakon o stvarnim pravima, Zakon o zemljišnoj knjizi, Zakon o registraciji privrednih subjekata, Zakon o nasljeđivanju, porodični zakon i dr. I ta presuda Ustavnog suda, donesena je prije nepunih šest mjeseci, a još nije realizovana. Navodno je u toku procedura usvajanja izmjena i dopuna Zakona kojim bi stvari trebalo vratiti na početak.

Advokatska djelatnost i odgovarajuće komore putem kojih su advokati organizovni prvobitno su bili zatečeni donošenjem niza izmjena i dopuna zakona kojima su notari stvorili za sebe monopol. Tek kada se pokrenulo pitanje ustavnosti, Federalna advoktska/Odvjetnička komora kao i regionalne komore počele su pokazivati interes za ovim. 12.03.2018. godine Federalna komora dobila je anonimu prijavu protiv odgovrnih lica notarske komore sa prilozima iz kojih se vidi da je dopisom upućenim na adrese notara traženo ni manje ni više nego “aktivno lobiranje kod sutkinja i sudaca Ustavnog suda BiH kako bi utjecali na donošenje odluke koja je značajna za opstanak notarijata u FBiH.”

Uz to navedeni su imenom i prezimenom sudija Ustavnog suda BiH. Ovo saopćenje od 07.02.2018. godine upućno je povodom postupka kod Ustavnog suda BiH u kojem su notari tražili ispitivanje ustavnosti presude Ustavnog suda FBiH.

Nevjerovatno je da takva grupa pravnika dozvoli sebi da publikuje zahtjev da se vrši uticaj na donošenje odluke Ustavnog suda.

Dalje, saopćenje predsjednika notarske komore FBiH od 21.02.2018. godine sadrži i istorijat nedozvoljenog lobiranja kod Ustavnog suda putem premijera FBiH Novalića, federalnog ministra pravde Jozića, kantonalnog ministra pravde Nenadića koji su kako piše “bili uključeni u ovaj projekat”.

U pismu stoji da je notarska komora imala informacije da je pripremljena pozitivna odluka o dopustivosti i da je nažalost propala samo zbog jednog glasa. U pismu se navodi da nakon što je grupa notara odbijena sa apelacijom kod Ustavnog suda BiH, preostala još jedna mogućnost a to je da se napori usmjere prema Ustavom sud BiH po drugom zahtjeva podpredsjednika Federacije gdje se traži utvrđivanje ustavnosti odredaba Zakona o stvarnim pravima svih drugih posebnih zakona.

Od reakcija notara, jedino je Miletić Milan, notar iz Lukavca 26.02018. godine naveo da se radi o podsrekavanju na vršenje krivičnog djela, da nema niti može biti dovoljeno lobiranje i pogotovu uticanje na donošenje odluka sudova. Druga zanimljiva reakcija je došla od notarske Zdravke Bago. Ona navodi da su u međuvremenu “potrošene ogromne pare iz naših džepova”. Navodi se da je rukovodstvo komore sve radilo “preko nekih veza i naših para”.

Traži se informacja koliko je isplaćeno honorara za eksprete, za profesore koji su postali skoro stalni zaposlenici notarske komore, jer kako se navodi u pismu takva informacija nikada nije data.

Iz ovoga se može vidjeti da je notarska komora odavno prešla iz zakonskog oblika organizovanja u nešto sasvim drugo.

Sadržaj anonimnog pisma, u čijem prilogu je nepotpisano saopćenje od 07.02.2018. godine sa zaglavljem i pečatom notarske komore FBiH, kao i saopćenje predsjednika notarske komore FBiH, također nepotpisano, poslato je dva dana nakon prijema uz dopis Federalnom tužilaštvu, a ovo ga je brže-bolje proslijedilo Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo. 

Po tom predmetu do sada koliko je poznato ništa nije rađeno, iako upravo dokumentacija koja se nalazi u predmetu ukazuje da se radi o nezakonitim postupanjima notarske komore, usmjerenom na maksimalno odugovlačenje sa izvršenjem presuda Ustavnog suda FBiH, odnosno lobiranje da se zadrži prijašnji monopol koji ne postoji ni u jednoj drugoj državi osim u BiH.

Teret svega ovoga ispaštaju građani, jer su se usluge izuzetno skupe, neprimjerene za cijene usluga u bilo kojem drugom sektoru.

(S.B.)

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh