NAKON POSJETE MINISTRA VANJSKIH POSLOVA RUSIJE
Izetbegović objasnio zašto nije bio za sastanak Turske, Rusije, Srbije, BiH i šta je zamolio Lavrova
Naglasio je tvrdnju Lavrova da Rusija ne stoji iza bilo kakvih destabilizirajućih aktivnosti na Balkanu, naročito ne onih secesionističkog karaktera
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije, u intervjuu za N1 je istakao teme razgovora sa Sergejom Lavrovom, ruskim ministrom vanjskih poslova, koji boravi u posjeti Bosni i Hercegovini. Izetbegović je ukazao na njegove sugestije šefu ruske diplomatije.
Izetbegović očekuje da će biti dobra posjeta Lavrova, te je istakao da je razgovarano o odnosima u Bosni i Hercegovini i odnosu između Bosne i Hercegovine i Rusije. Podsjetio je da je Lavrov posljednji put u posjeti Bosni i Hercegovini bio 2009. godine, te je dodao: “Jako je zadovoljan onim što je vidio prolazeći kroz Sarajevo – kakav se napredak desio”.
Izetbegović je objasnio zašto nije podržao ideju o održavanju kvadrilaterale između Bosne i Hercegovine, Srbije, Rusije i Truske.
– Nisam bio za održavanje takve kvadrilaterale, osim da je dobro pripremljena. Dakle, da unaprijed ima zaključke, cilj bi tada bio opravdan. Međutim, sve drugo nepripremljeno bi otvorilo spekulacije o koordiniranom prisustvu Rusije i Turske, što nama u Bosni i Hercegovini ne treba – kazao je Izetbegović.
Naglasio je tvrdnju Lavrova da Rusija ne stoji iza bilo kakvih destabilizirajućih aktivnosti na Balkanu, naročito ne onih secesionističkog karaktera, ali:
– Rečeno je da nije za demonizaciju Republike Srpske. Rekli su i da su za konačni odlazak Ureda visokog predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Odgovorio sam mu da je problem ostanka OHR-a u ponašanju političara u Bosni i Hercegovini. Zamolio sam ga da izvrši pozitivan uticaj u tom smislu. OHR se pasivizirao, on je tu ostao kao osigurač – dodaje Izetbegović.
Prema njegovim riječima, ruski ministar vanjskih poslova je imao utisak da OHR ima vrlo aktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Izetbegović je zatim istakao molbu upućenu Lavrovu: “Također sam ga zamolio da s Miloradom Dodikom razgovara o nečemu što je ustavna kategorija – pravo Bošnjaka na bosanski jezik koje se negira i o dodjeljivanju odlikovanja presuđenim ratnim zločincima.”
Lavrov je bio iznenađen informacijom koja se tiče statusa bosanskog jezika u Republici Srpskoj, ali da to razumije jer “Rusi imaju problema sa negiranjem ruskog jezika u Ukrajini”.
Očekuje da posjeta Lavrova ishodi pozitivnim pomacima. Odnose između Bosne i Hercegovine i Rusije je ocijenio kao “dobrim, kvalitetnim i frekventnim”, te je ukazao: “Treba jačati ekonomske odnose. Oni ne prate ove političke odnose. Tu je disbalans. Bosna i Hercegovina je prije rata jako mnogo izvozila u Rusiju. Fokus razgovora je bio kako ojačati ekonomsku saradnju”.
(N1)
