PolitikaRegion

Iz EU poručuju: ‘Da’ evropeizaciji BiH, ali ‘ne’ balkanizaciji EU

Zekerijah Smajić

Sa pet mjeseci zakašnjenja, odgovori na 655 dodatnih pitanja Evropske komisije na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom jeziku trenutno su na usvajanju na ukupno 14 nivoa izvršne vlasti u BiH: na Vijeću ministara, dvije entitetske vlade, deset kantonalnih i na Vladi Distrikta Brčko. Već sama ta činjenica dovoljno govori o težini puta kojim se dolazi do jednoglasnosti u BiH, na čemu EU godinama već toliko insistira, kazao je za Vijesti.ba Zekerijah Smajić, dugogodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za evropske politike i proces proširenja EU.

Smajić dodaje kako to govori i o složenosti i nefunkcionalnosti bh. države kao hipotetičke buduće članice Evropske unije koja, ovakvu kakva je danas u statusu poluprotektorata, i da hoće EU ne može primiti u svoje redove, jer je zadnjih godina iz EU nebrojeno puta rečeno ‘da’ evropeizaciji Bosne i Hercegovine, ali ‘ne’ balkanizaciji Evropske unije.  

„Integralnu verziju odgovora na dopunska pitanja zvaničnog Brisela, Direkcija za evropske integracije BiH dostavila je vladama na potvrdu u prošli petak nakon što je zajedničko tijelo za koordinaciju aktivnosti procesa evropskih integracija, tzv. Mehanizam koordinacije, dalo saglasnost na sve dopunske odgovore“, kaže Smajić.

On dodaje kako je, imajući u vidu složenost ustavne organizacije BiH logično da se najviše dodatnih pitanja odnosilo na političke kriterije (106), dok je tri puta manje dodatnih pitanja postavljeno u vezi s ekonomskim kriterijima.

„To je jako loša poruka za zemlju i njene građane jer se i na ovaj način potvrđuje da je u BiH politika sve, a ono od čega se živi, razvija i napreduje – ekonomija, i dalje je na periferiji. Još bi više trebalo da zabrinjava činjenica da je iz poglavlja 24. (Pravda, sloboda i sigurnost) postavljeno također približno trećina (36) dodatnih pitanja, iako je svakom građaninu BiH poznato da ni pravda, ni sloboda ni osobna sigurnost nisu ni približno na nivou na kakvom su u zemaljama članicama EU“, smatra naš sagovornik.

Smajić je mišljenja da bi, ukoliko stručne službe Evropske komisije većinu dostavljenih odgovora na dopunska pitanja ocijene vjerodostojnim, tačnim i pouzdanim, to mogao biti vrlo važan korak u procesu uspostavljanja kredibilnog odnosa bh. vlasti prema institucijama EU. To bi moglo biti od suštinske važnosti prilikom pripreme Mišljenja Evropske komisije (Avis) i konačnog odlučivanja o kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu početkom jeseni.

„Priprema odgovora na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije dio je cjelokupnog procesa koji ima za cilj pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo BiH u EU, a u kojem će Evropska komisija dati detaljnu analizu stanja u državi i ocjenu spremnosti da se pređe u narednu fazu odnosa s Evropskom unijom“, navodi Smajić.

Smajić kaže kako je prvi naredni korak službeno dostavljanje engleske verzije dopunskih odgovora Evropskoj komisiji čime bi obaveze BiH prema Upitniku iz decembra 2016. godine bile ispunjene.

„Nakon toga na potezu je Evropska komisija koja na bazi 3.242 odgovora od 28. februara prošle godine i ovih 655 dopunskih odgovora, treba da sačini cjelovitu analizu stanja u BiH i na temelju toga pripremi mišljenje o pripremljenosti BiH za novu fazu odnosa s Evropskom unijom. Na čelu tog procesa je Direktorat za proširenje (DGNEAR), a sektorsku analizu odgovora prave i sve druge službe u Briselu. Proces analize odgovora može trajati mjesecima“, navodi on.

Svoje pozitivno ili negativno mišljenje, dodaje Smajić, Komisija dostavlja Evropskom parlamentu (na razmatranje) i Vijeću EU (na odlučivanje).

„Vijeće EU (najčešće za opšte poslove) će razmotriti mišljenje Komisije i po principu jednoglasnosti u odlučivanju, donijeti zaključak (koji, također, može biti pozitivan ili negativan) o dodjeli kandidatskog statusa i početku pregovora o članstvu“, potcrtava on.

Ako je pozitivan, pojašnjava Zekerijah Smajić, zaključak Vijeća EU se nakon toga prosljeđuje Evropskom vijeću na novu šefova država ili vlada zemalja članica koje donosi političku odluku o kandidatskom statusu i otvaranju pristupnih pregovora.

„Evropsko vijeće, dakle, ima konačnu riječ kada se radi o proširenju Evropske unije uključujući dodjelu statusa kandidata i početak pristupnih pregovora s nekom od potencijalnih budućih članica Evropske unije“, ističe on.

Smajić na kraju pojašnjava koja je završna faza u pregovorima.

„Po okončanju pregovora o svih 35 pregovaračkih poglavlja, Vijeće EU donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u EU i odobrava ugovor o pristupanju, a konačnu odluku o tome ponovo ima Evropsko vijeće. Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju u skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji“, zaključio je Zekerijah Smajić u razgovoru za Vijesti.ba.

H.LJ

(Vijesti.ba)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close