logo
bios

Ivan Franjo Jukić (8. juli 1818. – 20. maj 1857.)

Objavljeno prije 1 mjesec . u ned, maj 19th, 2019

Kako je živio u 19. vijeku za vrijeme srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta, koji su vršili jak pritisak na Bošnjake Ivan Frano Jukić je 1848. godine objavio i sljedeći tekst:
“Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas…. Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo.”

Ivan Franjo Jukić bio je bosanski franjevac, prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik, rođen je u Banjaluci 1818. godine, a preminuo u Beču 1857. godine.

Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u Bosni 1849. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni “Bosanski prijatelj”. Njegov “Zemljopis i Poviestnica Bosne” dugo su smatrani najznačajnijim djelom za pručavanje historije i geografskih odlika zemlje Bosne. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Pisao je i pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak, čime je isticao svoju bezgraničnu ljubav prema Bosni i svoje bošnjaštvo.

—————–

1818 – Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.) bio je hrvatski franjevac, prosvjetitelj, pjesnik, publicist, putopisac, jezikoslovac, hrvatski preporoditelj, književnik, kulturni, znanstveni i politički djelatnik.
Elementarnu pismenost i znanje osnova latinskoga jezika stekao je kod mjesnog župnika, fra Franje Sitnića. Niže razrede gimnazije završio je u franjevačkom samostanu u Fojnici, filozofiju je studirao u Zagrebu, a teologiju u mađarskom Veszprému i Dubrovniku. Tijekom studija se politički angažirao. Oduševio se idejama ilirskoga pokreta pa se zauzimao za kulturno podizanje Bosne, potičući otvaranje tiskara, knjižnica, kulturnih društava, narodnih čitaonica i muzeja. Pokazivao je sklonost za prosvjetiteljske ciljeve s naglaskom na reformu jezika, pravopisa (bio je pristašom Gajeva pravopisa) i utemeljenje škola. Bavio se tekstologijom i rukopisima starih hrvatskih pisaca. Pokrenuo je, uređivao i ispisivao prvi bosanskohercegovački časopis “Bosanski prijatelj”. Prikupljao je narodne pjesme koje je s Grgom Martićem, a pod pseudonimom fra Filip Kunić, objavio u Osijeku. Općenito, mora se naglasiti da je Jukićev rad neodvojivo vezan uz djelovanje fra Grge Martića.
U njegovom književnom radu, najvrjedniji su putopisi. Jukić je pisao i pjesme domoljubnog nadahnuća, sukladno njegovom vatrenom zanosu za ilirski preporod. Omer-paša Latas protjerao ga je zbog političkog angažmana (zbog teksta “Želje i molbe bosanskih krstjana”) u Carigrad i trajno mu zabranio povratak u Bosnu, a o složenosti odnosa Jukić-Latas napisana su cijela poglavlja u literaturi. Naime, Jukić je Latasa vidio kao Slavena, čovjeka sklonog svom puku i kao spasitelja Bosne. Štoviše, Jukićeva pjesma “Slavodobitnica svietlome gospodinu Omer-paši”, dovodi do toga da je Latas dao uhititi Jukića (1852.) i zatočiti u Carigrad, odakle ga je iz zatvora izvukao austrijski konzul, pjesnik Antun Mihanović. U njegovom znanstvenom radu primjećuje se karakteristična istraživačka opisnost, ali i kritičnost, neuobičajena za ono vrijeme (djelo “Zemljopis i poviestnica Bosne”). Pokopan je u skupnu siromašku grobnicu na groblju St. Marxer Friedhof u Beču. Pri preuređivanju susjedne skupne grobnice u kojoj je bio pokopan i Mozart, oznaka Jukićeva groba je zagubljena, pa su mu kao nadomjestak franjevci i bečki Hrvati postavili spomen-ploču u franjevačkom samostanu u Beču, na adresi Franziskanerplatz 4. Njegovo memoarsko djelo “Progonstvo iz Sarajeva u Carigrad” objavljeno je 1931. godine u Zagrebu. Njemu u čast franjevačka provi

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh