logo
bios

Isprobala sam ‘šaptača vaginama’ i nije me oduševio…

Objavljeno prije 7 mjeseci . u ned, apr 28th, 2019
MNOGE OD NOVIH VRSTA SEKSUALNOSTI NE IZISKUJU PENETRACIJU
Kolumnistica magazina ‘Vogue’: Isprobala sam ‘šaptača vaginama’ i nije me oduševio…

Za razliku od Vogueove imaginarne kolumnistice Carrie Bradshaw, čiji su najzanimljiviji upisi bili plod nečijeg tuđeg iskustva, Karley je gotovo sve napisano i sama isprobala. Godinu je dana bila domina, a sljedeću je godinu provela kao “sugar baby” i o svemu tome otvoreno govorila

Izvor: Express.hr

Promiskuitet je praksa čestog upražnjavanja seksualnih odnosa s različitim, često nasumično odabranim partnerima. Budući da je odvijanje seksualnih aktivnosti unutar monogamne veze još društveni ideal, svako od toga odstupajuće ponašanje smatra se nemoralnim i donosi društvenu stigmu.

Kako bi se promiskuitet smanjio, kad ga se već ne može iz društva posve iskorijeniti, u društvenu je svijest upisan kao rušitelj samopouzdanja, stvaratelj ovisnosti i nositelj brojnih drugih opasnih posljedica na koje vas je majka u djetinjstvu upozoravala. Zanimljivo, istraživanje provedeno 2014. na Univerzitetu Cornell pokazuje kako su studenti čije seksualne prakse podrazumijevaju povremeno upražnjavanje neobaveznog seksa opušteniji, manje podložni stresu i depresiji od svojih seksualno sputanijih kolega.

U tom svjetlu i Karley Sciortino, američka kolumnistica, spisateljica, producentica i aktivistica, seks promatra kao terapiju pa sve ono što se u društvenim okvirima smatra “devijantnim” doživljava kao oblik oslobađanja kroz seksualnost.

Pratite li online izdanje američkog Voguea, na Karleyino ste ime možda naišli uz kolumnu “Breathless” kojom ova plavokosa Njujorčanka, u maniri Carrie Bradshaw, propituje složenost seksualnih i ljubavnih odnosa. Za razliku od Vogueove imaginarne kolumnistice čiji su najzanimljiviji upisi bili plod nečijeg tuđeg iskustva, Karley je gotovo sve napisano i sama isprobala. Godinu je dana bila domina, a sljedeću je godinu provela kao “sugar baby” i o svemu tome otvoreno govorila u spoju osobnog iskustva, istraživačkog novinarstva i društvenog aktivizma.

Osim kolumnom, svijest o važnosti spoznavanja i prihvaćanja vlastitih i tuđih seksualnih identiteta podiže i upisima na blogu “Slutever”, čiji će naziv, nada se, pomoći da društvo “drolje” (“sluts”) u budućnosti ne doživljava samo kao “lake i nemoralne” žene, baš kao što u kolektivnoj svijesti “queer” ili “bitch” više nisu jednodimenzionalni, negativno konotirani pojmovi. Na zasadama bloga Sciortino je 2018., u suradnji s mladom produkcijskom kućom Viceland, pokrenula seriju čiji je cilj osvješćivanje postojanja i promicanja pluralnosti seksualnih identiteta.

U grupi Karleynih “seksualnosti za 21. stoljeće” tako su se, između ostalih, našle ekoseksualnost, tehnoseksualnost, opsjednutost zvijerima, ali i mnoge stare, nikad posve raspravljene teme, poput ženskog prava na užitak ili transseksualnog shvaćanja vlastite seksualnosti. Između hetero i homoseksualnosti, pokazuje “Slutever”, doista se nalazi cijela paleta boja, a svima im je zajedničko jedno – sloboda izbora.

Dostupnost slave i bogatstva bez potrebe za dodatnim znanjima i vještinama pornografiju čini tako zanimljivom mladim, lijepim i nadasve bespomoćnim ženama, ustvrdio je William Margold, povjesničar pornografije. Melinda Chateauvert, povjesničarka seksualnog rada poznata i kao “whorestorian”, smatra da je ženska emancipacija zaslužna i za promjenu paradigme u pornoindustriji.

“Žene su sad svjesnije da je to što rade posve u redu sve dok je to njihov slobodan izbor. I sve dok imaju izbora. Mnoge se djevojke zbog toga odlučuju na camsex umjesto snimanja klasičnih filmova ili prostituiranja. Nema kontakta s krajnjim korisnikom i zato je mnogo sigurnije.” I mnogo osobnije, kažu cure jer, premda korisnika najčešće ne vide, osjećaju da se mogu u potpunosti posvetiti njegovim željama i potrebama koje nisu uvijek seksualne.

“Neki žele samo razgovarati o stvarima koje se ne bi usudili reći ženi ili curi jer znaju da ih mi nećemo osuđivati i da u nas mogu imati povjerenja. Suprotno očekivanjima, samo 60% naših razgovora završi seksom”, govori djevojka zaposlena u Studiju 21, najvećem američkom pružatelju usluge seksa preko kamere, i otkriva kako cure tamo ne moraju biti samo lijepe i privlačne, nego i pametne, zabavne, dobre slušačice i sve ono što bi muškarac očekivao od stvarne žene.

Nepostojanje seksualnog ili penetracijskog imperativa prisutno je, kroz sve popularniji trend “lifestyle robova”, i u BDSM zajednici. Ti su robovi svojim gospodaricama besplatna radna snaga, nose im torbice, kupuju namirnice, a za nagradu povremeno bivaju išibani u njihovim tamnicama. No domina Lucy Sweetkill kaže da im to nije i jedina nagrada.

“Prihvaćam ih takve i pomažem im na putu pronalaska njihove seksualnosti te oni kroz taj odnos puno nauče, mijenjaju se i razvijaju prijateljstva.” Uvjerena je da BDSM nije za svakoga, ali iz te zajednice “dolaze najnježniji i najsuosjećajniji ljudi jer na svačiju se čudnost ovdje pozitivno gleda”. A kako se gleda na žene u potrazi za povremenim, neobaveznim i opuštajućim orgazmima? U New Yorku je 2018. bilo registrirano više od 1000 salona za masažu čije su usluge uključivale i “sretan završetak”. No svi su oni namijenjeni isključivo klijentima jer žene, smatra Sciortino, od muškaraca ne smiju tražiti orgazme.

Iako ženska finansijska neovisnost odavno nije novost što, uostalom, ženama i pruža mogućnost lakšeg dolaska do određenih seksualnih usluga, poput muškog escorta, nametnutom osjećaju emocionalne ovisnosti o partneru ne nazire se kraj. Tako, čak i kad u San Franciscu pronađe samozvanog “šaptača vaginama”, čiji oglasi jamče erotsku stimulaciju, zainteresirana se klijentica prvo, uz pomoć groteskne lutkice vagine, mora upoznati s vlastitom anatomijom i zatim, kroz niz pitanja poput onih na psihološkom testiranju, zaslužiti svoje pravo na veliki O. Ne, hvala.

Koliku stigmu pružanje takvih usluga donosi pokazuje i Doktor M, stručnjak za ženske orgazme, jedini koji ga je domaćici serije uspio pružiti i jedini iz kategorije “sudionik želi ostati anoniman”. Čini se kako je pružanje sretnog završetka ženama veći tabu od “furyjevanja”, seksa u lažnom životinjskom krznu ili seksa s antropomorfnim čudovišnim igračkama za seks poput vibratora u obliku muških sirena ili “oplođivača”, spravice falusnog oblika koja se na vrhu, poput cvijeta, otvara kako bi u unutrašnjost ljudskog tijela izbacila želatinozno, “vanzemaljsko jaje”, koje, tvrde proizvođači iz tvrtke Primal Hardware, jednak užitak pruža pripadnicima obaju spolova pa i rodno nedefiniranima.

Rodno se definirati ne moraju ni tehnoseksualci, ljudi čije seksualno uzbuđenje pobuđuju roboti i strojevi. Neki od njih, poput Matta McMullena, tvorca robotice Harmony, žele da im robot bude više od igračke za seks pa u njih implementiraju sofisticirane sisteme koji, osim potrebe za razgovorom, prepoznaju i potrebu za tjelesnom bliskošću, dok drugi, poput neimenovanog tehnoentuzijasta, stvaraju tek sofisticiranije verzije lutaka na napuhavanje koje, na podražaj, same otvaraju i zatvaraju usta.

Tehnoseksualka Kieran Woodworth smatra da tu leži i osnovna razlika između muškog i ženskog poimanja uzbuđenja – dok za muškarce roboti moraju biti antropomorfni, nju uzbuđuju i, primjerice, zvuk i osjet pokretanja traktorskog motora. Suprotno tome, ekoseksualke uzbuđuje povratak prirodi pa u paganolikom ritualu Zemlju iz majke pretvaraju u ljubavnicu koja, bez potrebe za razmjenom dodira, ženama pruža nevjerojatan užitak. Je li to pravi prijelaz u poimanju seksualnosti? Alexandra Roxo, poznata kao Pussy Witch, kaže da jest dok Karley u tome vidi samo zabavnu dimenziju pokreta za održivi razvoj.

Mnoge od novih vrsta seksualnosti ne iziskuju penetraciju. Mnogi se podražaji, više nego u genitalijama, događaju unutar uma. A većeg i uzbudljivijeg erotskog organa od ženskog uma, složile su se sve Karleyne sugovornice, nema. One neće dokinuti tradicionalne oblike seksualnosti, ali mogu poslužiti kao njihova, vrlo maštovita i izazovna, nadogradnja.

A kojoj ćemo se skupini prikloniti i hoćemo li, poput studenata s početka priče, ostati sputani? Sloboda izbora.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh