logo
bios

Intervju Bakira Izetbegović za Dnevni Avaz

Objavljeno prije 3 mjeseca . u ned, jul 28th, 2019

Nakon višemjesečnog zastoja, pokrenuti su pregovori, za sada između SDA i HDZ-a BiH o nastavku formiranja vlasti u BiH. Šta je najviše doprinijelo „otkočivanju“ pregovora i može li BiH u ovoj godini uopće dobiti vlast s obzirom na suprotstavljene stavove kako SDA i SNSD-a u vezi s Godišnjim nacionalnim planom, tako i SDA i HDZ-a u vezi s nekim drugim pitanjima poput Izbornog zakona?

Nije taj zastoj trajao mjesecima, ja sam se sa Dodikom vidio prije mjesec dana, atmosfera tokom razgovora nije bila loša, ali je ponovo izostao rezultat. A što se tiče formiranja vlasti, odnosno imenovanja mandatara Vijeća ministara iz SNSD, i predsjednika Federacije BiH iz HDZ, oboje može krenuti danas. Jedini uslov SDA je da druge dvije stranke ne postavljaju nemoguće uslove. Konkretno, da SNSD ne postavlja protiustavne i protivzakonite, a HDZ nedostižne uslove. A upravo to sada rade. Uslov koji postavlja SNSD se može riješiti komprimisom od par rečenica, ukoliko pokažu minimalan stepen volje da ga riješe. Uslov koji postavlja HDZ u vezi sa Izbornim zakonom nismo uspjeli riješiti 14 godina, pa nećemo sigurno ni za 14 dana. Zato taj uslov nazivam nedostižnim.

Šta će se desiti ukoliko SNSD nastavi ustrajavati u odbijanju ikakve mogućnosti da se usvoji Godišnji nacionalni plan (ANP) i s ponavljanjem stava da će se držati entitetske odluke o „vojnoj neutralnosti“ iako entitet nema ustavnu nadležnost za takva pitanja, uprkos tome, a što i Vi stalno navodite, da ANP nije isto što i čanstvo u NATO-u, a što SNSD uporno pokušava poistovjetiti.

Nama je bitno kretati se u zakonskim okvirima. ANP ne mora biti ambiciozno postavljen, može imati reduciran sadržaj, prihvatljivo nam je i da se potvrdi da samog članstva u NATO neće biti dok se ne postigne puni konsenzus i ne donesu nove odluke u kojima će, naravno, učestvovati i predstavnici RS. Ispod ovoga ne možemo ići. Ako bismo pristali na diktat entiteta spram države u pitanjima u kojima entitet nije nadležan, pristali bismo na rušenje ustava i vladavine zakona. Pristali bi faktički na bezzakonje. Uklonili bi branu daljim protivustavnim i protivzakonitim zahtjevima i ucjenama, otvorili bi Pandorinu kutiju sa nesagledivim posljedicama.

Evidentno je da SNSD uvjetuje deblokadu rada Parlamenta BiH, u čijem ste rukovodstvu i Vi, formiranjem Vijeća ministara. Kakve nas posljedice očekuju ukoliko se blokada nastavi?

Čekaju nas teške posljedice koje će pogoditi državu, entitete, sve građane BiH. Neće biti državnog budžeta, neće biti novih zakona na državnom nivou, neće biti novih projekata podržanih kreditima, EBRD-a, EIB-a, MMF-a, neće biti napretka na evropskom putu BiH, usporit će se izgradnja saobraćajne i energetske infrastrukture. To će se odraziti na usporen rast privrede, obeshrabrit će potencijalne investitore itd. Dakle, to je jako loš scenarij koji, uz sve navedeno, ide na ruku onima koji žele dokazati da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati. SDA bi naravno htjela izbjeći ovo političko blato, ne želimo biti uvučeni u inat politiku po principu tuk na utuk, i iskorišteni kako bi se izazvala kriza i pokušalo dokazati da ne možemo živjeti skupa. Ali, još gori i opasniji scenario od ovog jeste pristajanje na diktat entiteta, na rušenje ustava i vladavine zakona.

Kako komentirate neke izjave u kojima se SDS sve češće spominje kao novi partner SDA i HDZ-u, iako je jasno da SNSD drži apsolutnu entitetsku većinu u oba doma i da SDS ni s PDP-om nema dovoljno ruku da osigura prohodnost zakona?

Ne kanimo se upuštati u takve avanture. Naravno, ako se iracionalna politika SNSD nastavi, ako to dugo potraje, tada možemo biti prisiljeni da pokušamo spasiti ono što se može spasiti uz alternativne stranke iz RS-a. Vijeće ministara može biti imenovano od strane Predstavničkog doma PS BiH, bez Doma naroda, kao i institucije i agencije koje imenuje Vijeće ministara, poput SIPA-e i OSA-e. Naravno, ovakav scenario je zadnja solucija i traži suglasnost partnera SBB, DF, HDZ, stranaka koje su sad u opoziciji. Sumnjam da ćemo dotle doći, prevladaće razum.

U Tuzlanskom kantonu je nedavno SDA formirala novu većinu, odnosno vlast.. Očekujete li da ćete isto moći uraditi u drugim kantonima, gdje je nakon prošlogodišnjih izbora formirana vlast bez SDA?

Da. U Unsko-sanskom kantonu vjerujem uskoro, a ostalo će ići u paketu. Vijeće ministara, Federalna vlada i ostali kantoni, uključujući i Sarajevo bi mogli biti riješeni jesenas.

Uprkos pozitivnom mišljenju Evropske komisije u izvještaju o napretku BiH na evropskom putu, jasno je da sveukupna situacija ne ide u prilog tome da BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU do kraja ove godine. Kakva su Vaša očekivanja u tom pogledu?

Bitno je izbjeći zastoj, pokrenuti se. Trajaće naš put do članstva podugo, ali svaki korak na tom putu će biti od koristi. Svaki zakon i odluka koju usvojimo će biti u skladu sa evropskim standardima, i značit će bolje funkcionisanje državnog aparata, sudstva, privrede. Veliki dio evropske pravne stečevine ćemo usvajati po principu „uzmi ili ostavi“, bez pregovora. Trebamo što prije doći do te faze, prisiliće nas da ubrzano gradimo kvalitetnu državu, privredu i društvo.

Kakvi su Vaši odnosi s drugim koalicionim partnerima iz FBiH, SBB-om i naročito DF-om? Kako ste reagirali na to kada je DF nedavno u Federalnom parlamentu glasao protiv izbora Mirsada Zaimovića na čelo Predstavničkog doma, dok su poslanici SBB-a podržali taj izbor?

Uhodavamo se, i svi imamo svoj mentalitet i mahane. Trebaće strpljenja i nerava, ali ne vidim alternativu saradnji bošnjačkih i probosanskih stranaka u suprotstavljanju nacionalističkim i separatističkim politikama koje jačaju i u BiH i u okruženju. SDA je povukla poteze koji su dokazali da smo spremni nesebično ući u ovu vrstu saradnje, očekujemo sličan odgovor i druga dva aktera.

Koliko su stav Milorada Dodika u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i zaključak Narodne skupštine entiteta RS o tome doprinijeli usložnjavanju odnosa u BiH i koliko to može otežati poziciju BiH u rješavanju problema u vezi s gradnjom tog mosta, za koji ste često isticali da niste protiv njegove gradnje, nego protiv uskraćivanja prava BiH pristupu moru u skladu s konvencijama koje je donio UN?

Upravo tako. Sve što očekujemo od Hrvatske je da ratificira ugovor o granici i da nam omogući koridor za pristup otvorenom moru u skladu sa pravom koje nam garantuje Konvencija UN o pravu mora. Stav Milorada Dodika ne podržava dobar dio političkih faktora u RS, i njima je cilj rješiti pitanja granice, povrat imovine bh. firmi u Hrvatskoj, jer dobar dio njih je iz RS, riješiti problem deponovanja nuklearnog otpada na granici sa BiH itd. A zašto ne bi bili zainteresirani i za izlaz BiH na otvoreno more? I njima to može jednoga dana zatrebati.

Bi li ovo pitanje riješila ratifikacija sporazuma o granici koji su 1999. godine potpisali tadašnji predsjednici BiH i Hrvatske, rahmetli Alija Izetbegović i pokojni Franjo Tuđman i koliko u Hrvatskoj BiH trenutno imamo partnera voljnog za rješavanje ovog pitanja?

Treba otvoriti pregovore po tom pitanju, jer i s naše strane ima zahtjeva za izmjenu granice. Naravno, treba to raditi preko međudržavnih komisija. Isto tako treba postupiti i kada je Srbija u pitanju. Status quo nikome ne odgovara.

Politizira li Srbija preko Dodika pitanje granice s BiH i kako doći do sporazuma s tom zemljom o granici, naročito imajući u vidu to što je rješenje pitanja granica sa susjedima jedan od uvjeta za ulazak u Evropsku uniju za obje zemlje?

Srbija zna da smo mi zainteresirani za demarkaciju granice i cijeni da bismo trebali biti spremni platiti cijenu za to, pa nudi nepovoljna riješenja za nas, izbjegava angažman državnih komisija, radije bi da se to „prebije preko koljena“ na nekom sastanku predsjednika. To, naravno, nije ispravan put. Dodik je također zauzeo stav da treba aktivirati komisije, nadam se da neće odustati. Trebamo se suočiti sa činjenicama, faktima, pa donijeti potrebne političke odluke.

Blok 7, autoput Sarajevo – Beograd, ali i daljnja izgradnja Koridora V-c na čekanju su. Koliko ovi projekti zavise od dogovora u vezi s formiranjem vlasti?

Koridor V-c nije na čekanju, radi se najintenzivnije od kada je počela izgradnja. Samo u protekla dva mjeseca su potpisani ugovori o izgradnji četiri dionice, a u izgradnji imamo još pet dionica. Međutim, ukoliko dođe do zastoja i teške krize o kojoj sam govorio, doći će i do usporenja gradnje autoputa.
Blok 7 ne bi smio dalje čekati, svako dalje odugovlačenje od strane ministra Bevande bismo tumačili kao namjerno nanošenje štete Tuzli i bošnjačkoj strani, a to ne treba hrvatskim predstavnicima. Jer, svi smo povezani, svi imamo probleme, i svi treba jedni drugima trebamo pomagati. Slično je i sa autoputem Sarajevo-Beograd. Srbija i RS su jako zainteresirani za ovaj projekat, ali ako se napravi zastoj i kriza o kojoj govorim, ni ovaj projekat neće biti pokrenut.

Hoćete li biti kandidat za novi mandat na čelu SDA na predstojećem stranačkom Kongresu u septembru i, ukoliko hoćete, očekujete li pobjedu?

Imam namjeru ostati na čelu SDA još jedan mandat, i vjerujem da ću biti podržan od članstva.

Najavljivali ste ranije da kako ćete ići u pravcu “rekonstrukcije”, odnosno preuređenja , jačanja i podmlađivanja SDA. Dešava li se taj proces već u SDA, ili ćete neke konkretne poteze vući nakon Kongresa?

Kroz izmjene statuta SDA smo predvidili kvote za mlade na svim nivoima organizovanja. Trenutačno nemamo nijednog omladinca u predsjedništvu Stranke, a u Glavnom odboru ih je tek nekoliko. Kvote će biti određene i za žene, kao i za pripadnike sva tri konstitutivna naroda. Pored ovoga, ubuduće će biti onemogućena kumulacija funkcija i predugo ostajanje na poziciji predsjednika na bilo kom nivou. Sve navedeno bi trebalo unijeti novu energiju, svježinu i dinamiku u SDA.

Dosta se u posljednje vrijeme govori o zahtjevu Turske za izručenje desetak turskih državljana s adresom u BiH koje optužuju za tamošnji državni udar 2016. godine, kao i pripadnost pokretu Fetulaha Gulena. Već ste kazali da te ljude treba izručiti ukoliko se dokaže njihova krivica. No, može li BiH garantirati tim ljudima ostanak u našoj zemlji ukoliko za optužbe iz Turske ne bude dokaza?

Politička filozofija i strategija tog pokreta je podmukla. Bore se za vlast i dominaciju, ali ne rade to na dopušten način, kroz političko organizovanje i fer izbornu utakmicu. Oni se postupno infiltriraju u strukturu države, vojsku, policiju, pravosuđe, medije, obrazovni sistem i prave mrežu koja će vladati bez rizika i političke utakmice. Pri tome se kriju iza vjere, humanitarnog rada, brige za siromašne studente. Prisutni su diljem Evrope i Azije. Glava te hobotnice je u Pensilvaniji, i daje instrukcije aktivistima diljem svijeta, pa i u BiH. Najpoznatija je ona da se „trebaju ubaciti u krvotok i čekati pogodan trenutak“. Svoje pravo lice organizacija FETO je pokazala 15. jula 2016. u Turskoj kada je pokušala vlast preuzeti krvavim vojnim udarom u kom su na ulicama Ankare i Istanbula poubijali preko 200 nevinih ljudi, većinom civila. Ne vidim zašto bismo davali azil takvoj vrsti ljudi, dopuštali da nam se „ubacuju u krvotok“, i pri tome kvarili prijateljstvo koje imamo sa Turskom? Šta će nam takva zmija u njedrima. Ne trebamo im davati zaštitu, politički azil, produžavati dokumenta.

Semira Degirmendžić
Dnevni Avaz
27. juli 2019.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh