logo
bios

In Memoriam: Nedžad Ibrišimović

Objavljeno prije 1 mjesec . u ned, sep 15th, 2019

Umro je Nedžad kada više nije mogao naći većega čuda.

Svi koji su ga voljeli, ali i svi koji ga nisu voljeli, znali su poneku anegdotu o Ibrišimoviću, od njega su čuli nešto neobično ili su neko čudo doživjeli s njim. Bio je rasipan u svojim pričama i pripovjednim piruetama. Toliko ih je imao da ih je rasipao i po životu

(Miljenko Jergović – jergovic.com)

“Euzu-billahi-mineš-šejtanir-radžim.
Bismillahir-rahmanir-rahim.”

Samo to je potpuno dovoljno ne samo za mene kao čovjeka i muslimana nego za cio kosmos, za cio svijet, za sve što postoji na svijetu.

 

“Nikoga ne optužujem i nikoga ne krivim za džehennem kroz koji sam prolazio cio svoj život, evo već pedeset godina na svojoj rodnoj grudi, jer je tako Allah odredio, ali nikome i ne zahvaljujem na sreći, snazi i zadovoljstvu i ushićenju koje danas osjećam, osim Allahu džellešanuhu”, govorio je rahmetli Nedžad Ibrišimović

Nedžad Ibrišimović (20. oktobar 1940, Sarajevo – 15. septembar 2011, Sarajevo) je bio bosanskohercegovački književnik. U trećoj godini je ostao bez oca i s majkom odlazi u Žepče gdje završava osnovnu školu. Nakon jednogodišnjeg pohađanja tehničke škole u Zenici, 1957. godine prelazi u Sarajevo i pohađa srednju školu za primjenjene umjetnosti, odsjek vajarstvo i završava je 1961. godine. Nakon godinu dana nastavničkog rada u Žepču, upisuje studij filozofije u Sarajevu i diplomira 1977. godine.

Bio je urednik u listovima “Naši dani” i “Oslobođenje”, jedno vrijeme bio je nastavnik u Goraždu, ali je uglavnom bio profesionalni književnik.

U toku agresije na BiH direktno se uključio u odbranu zemlje. Na Dobrinji je organizovao KZB “Preporod” koja je radila i u doba blokade ovog dijela Sarajeva.

Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine. Od 1982. do 2000. imao deset samostalnih izložbi. Bio je predsjednik je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001. godine, a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost “Život”. Prevođen je na češki, turski, albanski, engleski, francuski, španski, njemački i italijanski.

Nakon izlaska iz štampe remek djela “Vječnik” (2005.), Društvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu. Roman “Vječnik” je oborio sve rekorde u izdavačkoj kući Svjetlost iz Sarajeva, uključujući i Selimovićev “Derviš i smrt”. U januaru 2009. godine u izdanji IKD “Šahinpašić” objavljeno je osmo izdanje “Vječnika”, a ukupan tiraž svih izdanja je 12.000 primjeraka.

Umro je 15. septembra 2011. godine u Sarajevu u 71. godini života.

Nagrade

1975. Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva za roman Ugursuz;

– za televizijsku adaptaciju Ugursuza prvu nagradu za dramski tekst na Bledskom festivalu 1970. godine,
– za roman Karabeg godišnju nagradu Izdavačkog preduzeća “Svjetlost” 1971. godine,
– za roman Braća i veziri godišnju nagradu Izdavačkog preduzeća “Veselin Masleša” 1989.
1992. Nagrada Društva pisaca BiH za knjigu Knjiga Adema Kahrimana;
2004. Nagrada “Skender Kulenović” za Izabrana djela I – X;
– za roman “Vječnik” dobio je nagradu Bošnjačke zajednice “Preporod”, 2005.
– za roman “Vječnik” Udruženje izdavača i knjižara BiH dodijelilo mu je godišnju nagradu 2005.
– za roman “Vječnik” dodijeljena mu je nagrada Hasan Kaimija, 2006.

Bibliografija

Kuća zatvorenih vrata, 1964.
Najbolji časovničar na svijetu (radio-drama), 1967.
Pisac i njegova kreatura (radio-drama), 1968.
Zlatni most (radio-drama), 1968.
Ugursuz, 1968.
Zlá krev, Odeon, Praha, 1976;
3. izd. V. Masleša, Sarajevo, 1982;
OGURSEZI. Perkhteu Musa Ramadani. Prishtine, Rilindija, 1988;
Ugursuz, Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985;
Ugursuz, Svjetlost, Sarajevo, 1991;
Ugursuz, Preporod, Sarajevo, 1996;
Ugursuz, Svjetlost, Sarajevo, 1997;
Ugursuz, Publishing, Sarajevo, 1999;
Karabeg, 1971.
Priče, 1972.
Glas koji je pukao o Egidiju (radio-drama), 1974.
Izvor (radio-drama), 1977.
Živo i mrtvo, 1978.
Zmaj od Bosne, 1980.
Car si ove hevte, 1980.
Šamili tubakovi, 1984.
Nakaza i vila, 1986.
Drame, 1988.
Kuća bez vrata i druge priče, 1989.
Braća i veziri, 1989.
Dva dana u Al-Akru, 1991.
Knjiga Adema Kahrimana …, 1992.
Vzkázání ze dna noci: literatura Bosny a Hercegoviny v obklíčení a vyhnanství / Kniha Adema Kahrimana…, Mladá fronta, Praha, 1995;
Zambaci moje duše, 1993.
Izabrana djela I – X.
Vječnik, 2005.
El-Hidrova knjiga, 2011.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh