logo
bios

Hljeb – jedan od većih problema današnjice

Objavljeno prije 4 sedmice . u pet, nov 23rd, 2018

Kvasac ubija polako, ali sigurno: Nije hljeb kao nekada, a nije ni pšenica … Zašto je kruh današnji toliko poguban?!

Do četrdesetih godina 20. vijeka korišteni su kvasci sasvim drugog tipa. Oni nisu bili antagonisti ljudske simbiotičke mikroflore, odnosno nisu ubijali korisne bakterije koje žive u debelom crijevu, ali tijesto se dizalo 24 sata, što nije odgovaralo pekar

 

Ljekar naturopata Viktor Hruščov, autor knjige o podmlađivanju odgovarajućom ishranom, smatra da je jedan od većih problema današnjice – hljeb. Svi znamo da hljeb nije isti “kao nekada” i da je pšenica u međuvremenu “probrana” tako da je u zrnima sve više glutena. Ali – nije to jedini problem. Evo šta kaže Hruščov:

– Isključio sam iz svoje ishrane (i ishrane svojih pacijenata) savremeni hljeb. Stvar je u tome da, ako jedemo hleb sa kvascem, kvasac dospijeva u našu krv, počinje da se razmnožava, konzumira naše vitamine, mikroelemente, bjelančevine. Istovremeno, on luči produkte svog življenja: toksine. Odnosno, kvasac parazitira u našem organizmu. I zato moderni hljeb smatram jednim od najgorih izuma čovječanstva.

On navodi da kvasac prilikom pečenja ulazi u “kapsule” od glutena, a u crijevima se oslobađa, oštećuje sluzokožu i narušava normalnu mikrofoloru crijeva.

– Štaviše, on ne parazitira samo u crijevima, već živi i u krvnoj plazmi, i slobodno se razmnožava. Ovo se može završiti različitim vidovima intoksikacije, gljivičnim oboljenjima, narušavanjem imuniteta, što može voditi mnogim hroničnim bolestima i tumornim procesima. Čak i ako prestanemo da jedemo moderan hljeb sa kvasecem – tek nakon pet godina neće više biti ćelija kvasca u u krvnoj plazmi”.

 

Zašto je (današnji) kvasac toliko poguban?

– Do četrdesetih godina 20. vijeka korišteni su kvasci sasvim drugog tipa. Oni nisu bili antagonisti ljudske simbiotičke mikroflore, odnosno nisu ubijali korisne bakterije koje žive u debelom crijevu, ali tijesto se dizalo 24 sata, što nije odgovaralo pekarima. Da bi intenzivirali proizvodni proces, počeli su da koriste kvasce sasvim druge vrste, koji se zvanično smatraju (to je otvorena informacija) “uslovno patogenim mikroorganizmima”, tj. takvim koji izazivaju bolesti pri određenim uslovima. U pitanju su takozvani termofilni kvasci, sa kojima tijesto naraste za samo sat vremena.

Hrušlov nastavlja objašnjenje:

– Termofilni kvasci, koji se danas koriste u pekarstvu, jesu antagonisti simbiotičke mikroflore čovjeka. To znači da njihovo djelovanje u debelom crijevu ubija mikrobe koji inače proizvode vitamine, esencijalne aminokiseline, korisne biološki aktivne supstance, i potrebni su u ljudskom tijelu za normalno funkcionisanje, tj. za zdravlje. Postoji oko 500 vrsta kvasnih gljivica, a među najopasnije za čovjeka spada njih 30. Posljednjih godina od gljivičnih infekcija boluju skoro svi, pri čemu se one ne liječe apotekarskim lijekovima. Po različitim procjenama, rasprostranjenost mikoza obuhvata 80 posto odraslog stanovništva i 95 posto djece. U posljednjih nekoliko godina došlo je do trenda povećanja učestalosti gljivičnih infekcija ne samo kod odraslih, već i i kod djece, a posebno onih složenih, sistemskih gljivičnih infekcija.

 

tijesto-kvasac

Tako kaže dr Hruščov. Šta nam je činiti? Rješenje je jednostavno: pripremite svoj domaći kvasac. Recepata ima mnogo, a mi smo izabrali onaj koji preporučuje grupa ruskih autora.

Ražano brašno prelijemo toplom vodom (oko 40 stepeni Celzijusa) do konzistencije jogurta i ostavimo na toplom mjestu, najbolje u polulitarskoj tegli. Poslije 24 sata, dodajte brašno i vodu i ostavite na toplom mjestu. Trećeg dana pojaviće se mjehurići, što znači da je “kvasac” spreman. Ukoliko ne želite istog trenutka da zamjesite hljeb, možete pokriti teglu gazom i ostaviti je u frižideru. Jednom nedjeljno skidajte gornji sloj i “nahranite” kvasac brašnom i vodom. Trećina tegle dovoljna je za dvije vekne hljeba.

 

Kako zamijesiti hljeb? Kvasac se stavi u dublju posudu, dodaje se brašno (integralno, ražano, ili neko drugo) i topla voda, dobro se promiješa i ostavi na toplom mjestu da se digne. Može se ubaciti svašta – so, biljna ulja, začini itd. Poslije nekoliko sati mijesiti tijesto sve dok ne prestane da se lijepi za ruke i ostaviti na toplom još 2-4 sata. Prije stavljanja u rernu, odozgo posuti malo vode ili ulja, da bi kora bila mekša. Peći 35-40 minuta u rerni, na 250 stepeni.

Kažu da je ovaj hljeb dobar za jelo i poslije nekoliko dana. I, što je najvažnije – zdrav je.

 

Novosti.rs

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh