Evropska unija podržava suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Poručio je ovo komesar za proširenje EU Johannes Hahn, koji je u ime predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera, odgovorio na pismo bh. intelektualaca i članova akademske zajednice, koji su od Evropske komisije zatražili da sankcionira negatore presuđenog genocida u Srebrenici.
Pismo potpisuju Bedrudin Gušić, mr. sci. Dženana Delić, mr. sci. Marjan Hajnal, Ibrahim Halilović, Anto Tomić, Nihad Filipović, akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić, dr. Mirsad Tokača, Adil Kulenović i Tarik Delić.
“Podsjećamo i vas i javnost da ste prije više od jedne decenije, tačnije 15. januara 2009., usvojili Rezoluciju o genocidu u Srebrenici kojom ste dali svoj obol sjećanju na žrtve istog. Istovremeno ste pozvali članice EU i Zapadnog Balkana da 11. juli obilježe kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici, ocijenivši Rezoluciju projektom pomirenja.
Nažalost, i nakon svog tog vremena, svjedočimo da se neke države i njihovi najviši predstavnici nisu odazvali tom pozivu. Među njima su i neke države nastale raspadom bivše SFRJ, kao što su Srbija i, ma kako zvučalo paradoksalno, ali gorko istinito, i država u kojoj je počinjen genocid – Republika Bosna i Hercegovina.
Osim što se parlamenti spomenutih zemalja nisu odazvali tom civilizacijskom pozivu, svjedoci smo da njihovi najviši dužnosnici negiraju presuđeni genocid u Srebrenici, a istovremeno veličaju njegove presuđene naredbodavce i planere, poput Karadžića i Mladića, nazivajući ih čak herojima.
U negiranju genocida i drugih ratnih zločina koje su počinili JNA i srpske agenture organizirane u jedinicama tzv. Vojske i policije RS 1992-1995., te veličanju naredbodavaca, planera i izvršitelja te morbidnom vrijeđanju žrtava svih tih zločina, godinama unazad i sve do danas prednjači Milorad Dodik, aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH. I ne samo to: svojom svakodnevnom retorikom protiv države kojoj je formalno na čelu, otvoreno priziva njen raspad, crtajući mape na kojima se današnja RS, nastala na genocidu i brojnim ratnim zločinima, Kosovo i dio Crne Gore trebaju pripojiti Srbiji. Sasvim je jasno da bi takvo što zasigurno dovelo do novog rata, jer takvo što je nemoguće sprovesti mirnim putem.
Svojim praktičnim potezima poput onog da je, preko svojih potčinjenih stranačkih funkcionera u RS-u, neustavno formirao i naoružava rezervni sastav policije, što svako normalan prepoznaje kao stvaranje paravojnih formacija i pripremu za nove oružane sukobe u BiH. A takav požar zapaljen u BiH, zasigurno bi se proširio na cijeli region.
Da pojednostavimo, Milorad Dodik nije samo negator genocida i funkcioner koji ne priznaje najviše međunarodne sudove i njihove presude, nego je i realna prijetnja miru u BiH, na Balkanu i šire. Bez obzira ko stoji iza njega i pokušava preko njega ostvariti svoje bolesne političke ciljeve.
S tim u vezi tražimo da, imajući u vidu gore navedeno, a slijedeći i primjer američke administracije, preporučite svojim članicama da uskrate ulazne vize Miloradu Dodiku, a RS-u, koja preko dotičnog (bez obzira na kojoj se funkciji sada nalazi, on objektivno ima najveći utjecaj na sve procese u RS-u) i drugih svojih najviših dužnosnika opstruira sve reformske procese u BiH, uvedu adekvatne sankcije”, navodi se u pismu.
Odgovarajući u ime Junckera, Hahn je poručio da je perspektiva EU članstva data BiH kao državi, te da nepovredivost granica i dalje ostaje temeljni princip EU.
“Mi, također, očekujemo od svih političkih lidera da podrže odluke međunarodnih sudova i da se suzdrže od svih izjava ili radnji koje dovode sumnju nezavisnost ili nepristrasnost u postupcima odlučivanja”, naveo je Hahn, prenose Vijesti.ba
Naglašava kako u EU nema mjesta zapaljivoj retorici, a kamo li veličanju ratnih zločinaca sa bilo koje strane, te da negiranje ili revizionizam protivriječi osnovnim evropskim vrijednostima.
Hahn podsjeća da je EU odlučna, u slučaju potrebe, nametnuti sankcije i zamrznuti imovinu i finansijske resurse osobama i njihovim saradnicima čije aktivnosti: 1. podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni ugled BiH; 2. ozbiljno prijete sigurnosnoj situaciji u BiH; 3. podrivaju Okvirni mirovni sporazum za mir i njegove anekse, uključujući i mjere koje propisuje taj sporazum, prenose Vijesti.ba
Vijeće EU, za sada, nastavlja Hahn, nije utvrdilo neophodnost za posezanjem za takvim mjerama.
Za dalje kredibilno proširenje EU, koje će obuhvatati i zemlje Zapadnog Balkana, Hahn podsjeća kako je Komisija jasno naznačila da su napori, uloženi za pomirenje, ključni za mir i osiguranje trajne stabilnosti u regionu.
“Sve države nedvosmisleno se moraju posvetiti, kako riječima, tako i djelima, nadvladavanju nasljeđa iz prošlosti, postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja prije pristupanja EU”, dodao je Hahn.
(Vijesti.ba)
