Fridrih Niče: Svako posjeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma

“Bolje je ne znati ništa nego napola znati mnogo toga.”

Friedrich Wilhelm Nietzsche (Fridrih Niče; 15. oktobar 1844 (Röcken) – 25. august 1900 (Weimar))

“Najsigurniji način da pokvarite mladog čovjeka je da ga naučite da više cijeni one koji misle isto od onih koji misle drugačije.” 

Niče je prije nervnog sloma zapisao: “Svi vrhunski ljudi su neodoljivo privučeni tome da odbace bilo kakav teret moralnosti i uokvire nove zakone, a ako već nisu stvarno ludi, nema alternative nego da sami sebe izlude ili se pretvaraju da su ludi”.

Friedrich Nietzsche je bio njemački filozof, filolog i psiholog. Svoju filozofiju Nietzsche zasniva na odnosu prema antičkoj grčkoj kulturi. On smatra da je kultura bila u usponu do pojave Sokrata, a nakon toga da dolazi do dekadencije kulture. Po njemu, od tada nastupa “moral stada”, moral slabih ljudi koji propovijeda odricanje od života i nadu u drugi svijet.
Nietzsche tvrdi da čovjek pripada zemlji i da treba biti vjeran zemlji. Njegovo učenje se sastojalo i u tome da svijetom ne vlada zakon (logos) nego haos, i da je život borba. Osnova svega je volja za moći (Nietzsche smatra da ono što čovjek hoće je višak moći), i ovakvu volju ima svaki čovjek, i to se može najbolje izraziti ovim citatom:” U volji sluge našao sam volju da bude gospodar”. U ovom razmišljanju moć i snaga su najviše vrijednosti.
Ovaj filozof u umjetnosti vidi najpotpunije prihvatanje života, jer u umjetnosti svijet dobija svoj smisao, i zahvaljujući umjetnosti možemo podnijeti egzistenciju.
Narod (stado) teži samo golom održavanju, a to je već propadanje. Moral jakih se razlikuje od morala slabih i zato sve vrijednosti treba preispitivati (ustanoviti nove i razbiti stare). Iz ovakvih stavova Nietzsche postavlja ideal novog čovjeka- “natčovjeka”.
Natčovjek (Übermensch) je budućnost, on ima snažno izraženu volju za moći; razlikuje se od običnih ljudi jer ima hrabrost, odgovornost i ne boji se opasnosti- on je smisao Zemlje. Nietzsche je tvrdio da svijet nije završen, da se sve ruši i ponovo gradi i govorio je da je takav krug bitka. Nadčovjek se ne boji tog vračanja i on prihvata život i ponavljanje. Friedrich Nietzsche je smatrao da evolucija čovjeka nije završena i da je sljedeća faza nadčovjek- ne jedan narod, niti nacija, nego čovječanstvo.

CITATI:

– “Suosjećanje održava što je zrelo za propast, opire se u korist onoga što je život razbaštinio i osudio, obiljem svakakvih promašaja, koje održava na životu, daje samom životu mračan i dvojben vid. Taj depresivni i kružni instinkt onemogućava one instinkte koji teže održanju i podizanju vrijednosti života: on je multiplikator bijede i konzervator svega bijednoga.”

– “Ne volim humanost koja se sastoji u posmatranju patnje.” 

– “Ljubav je stanje u kojem čovjek vidi stvari onakvima kakve one nisu.” 

-“Dosta! Dolazi vrijeme kada će politika imati drugačije značenje.”

-“Još gore je šutjeti; sve prešućene istine postaju otrovne. I valja sve razbiti što se o naše istine razbiti mogu.“

-“Velika razdoblja našega života nastupaju kad skupimo hrabrosti da preimenujemo svoje zlo u ono što je najbolje u nama.“

– “Nije snaga već je trajnost uzvišenog osećanja ono što čini ljude uzvišenim.“

– “Moralni prezir je daleko najveća uvreda i omalovažavanje od bilo koje vrste zločina.“

– “Ima neke nevinosti u divljenju: nju ima onaj kome još nije palo na pamet da bi se njemu mogao neko diviti.”

– “Draž saznanja bila bi neznatna kad se na putu ka njemu ne bi moralo savladati toliko stida.”

– “Kako loša muzika i loši razlozi dobro zvuče kad marširamo protiv neprijatelja.“

– “Najnepošteniji smo prema svom bogu, ne dajemo mu za pravo da pogriješi.“

-“Svako posjeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma.“

Priprema: magazinplus.eu