logo
bios

Fra Ivan Šarčević: Bošnjačka politika od Alije Izetbegovića nema jasnu viziju

Objavljeno prije 11 mjeseci . u čet, dec 13th, 2018

Fra Ivan Šarčević, jedan od najistaknutijih intelektualaca u BiH i profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, u Pressingu na N1 govorio je o položaju Hrvata, politici Hrvatske prema bh. Hrvatima, strahovima i očekivanjima.

Na početku Pressinga na N1 je kazao da se ničija sreća ne može graditi na nesreći drugih. Naveo je da se možda danas u Bosni i Hercegovini živi s manje nade nego nakon rata, te da mnogi ljudi napuštaju našu zemlju iz straha.

“U ovoj zemlji je posebno etnički strah i oni su različiti. Strah Hrvata je, recimo, strah od nestanka u BiH. To je inače strah mnogih. Mislim da je to jedan od temeljenih strahova Hrvata. To se i pokazuje. Oni su po posljedicama rata i demografski, nisu nastradali brojčano toliko, ali demografski je to katastrofa. Bošnjaci imaju strah od susjeda, rat im daje za pravo, a kod Srba također postoji strah od ukidanja Republike Srpske”, kazao je fra Ivan Šarčević u Pressingu.

Kako je naveo, kategorizacija Bosanaca je vrlo plutajuća kategorija.

“Ja se smatram bosanskim Hrvatom gdje moje bosanstvo je konstitutivno za moje hrvatstvo i obratno. Ja se u nacionalističkom hrvatstvu uplašim za svoje bosanstvo, za sebe uopće kao pojedinca, na mene to bitno spada”,poručio je Šarčević.

Na upit urednika i voditelja Amira Zukića zašto i kako se desilo da se Hrvatska nameće kao majka, a BiH kao maćeha bh. Hrvatima, fra Šarčević je poručio da je to jedno od najbolnijih pitanja, ne samo za Hrvate, nego za ovu zemlju.

“Taj problem traje dugo, nije samo od Tuđmana i njegovog nastojanja da podijeli ovu zemlju, iako će mnogi odmah skočiti i reći da nema dokaza. Ljudi ne čitaju, dokazi su tu i on je to stalno govorio. Ta nedovoljno jasna politika prema BiH i prema bosanskim Hrvatima od strane Hrvatske, odnosno ljudi koji su političari, je staro pitanje. Jedna od osnovnih stvari za politiku iz Hrvatske je nemogućnost i nehtjenje pa i određena vrsta neznanja o ovoj zemlji da bi ju trebalo prihvatiti kao samostalnu državu. Negdje početkom 20. stoljeća, Antun Radić je ustao protiv hrvatske politike. Kazao je ovako ‘ovdje neki žele veliku Hrvatsku i odnos prema BiH grade ovako – htjeli bi zemlju a neće ljude’. Neće Hrvate zato što ih onda nisu smatrali dovoljno svjesnima”, poručio je gost Pressinga.

Na upit da li je rješenje treći entitet, kao što se to danas moglo čuti u Saboru Hrvatske, fra Ivan šarčević poručuje da nije.

“Ja nisam za treći entitet, to ne može bez rata, ne znam da li može bez rata. I ovako se događa dominacija nad manjinama u kantonima, FBiH, RS-u. Zašto se za Dom naroda ne bi moglo izabrati, recimo, prema broju ljudi, neka se poveća broj. Tu se Bošnjaci s pravom ljute, od rata ovamo opstanak Bošnjaka je vezan uz opstanak Bosne i Hercegovine. To je razumljivo i opravdano. Davno je Ivan Lovrenović rekao za srpsku politiku i Republiku Srpsku da je to imela na stablu i to je čak izašlo u Beogradu”, kazao je Šarčević u Pressingu na N1.

Na konstataciju da se za aktuelno stanje Hrvata u BiH okrivljuju Bošnjaci, da je danas u Saboru Hrvatske rečeno da su pred istrebljenjem te da je rješenje treći entitet, Šarčević je kazao:

“Što se tiče bošnjačke politike, ona od Alije Izetbegovića nema jasnu viziju. Možda je najdalje otišao u tome, najbolje i najpomirljivije, rahmetli Sulejman Tihić. Te politike danas nema. Bošnjaci ne preglasavaju Hrvate onako kako to HDZ govori, ali da Bošnjaci izborom Komšića, iako je on i legalno i legitimno, oni ga izabiru da bi kontrirali Hrvatima. To nije građanska opcija. Nezgodno je o tome pričati jer je to odmah svrstavanje. Probosanski si ako si za Komšića, a ovamo nisi Hrvat ako nisi za Čovića. Zar to nije slično onoj dilemi 2006. Pa kako je to izabran Željko Komšić 2006. godine kada su bila dva hrvatska kandidata, Ivo Miro Jović i Božo Ljubić? Tada je isto Željko Komšić pobijedio. Pa što se to nije prije mijenjalo?”.

N1

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh