Bosna i Hercegovina prema podacima Transparency Internationala stagnira paralizirana korupcijom. EU pokreće tri projekta s ciljem smanjenja ove pošasti. Sistem prijave i korupcija u zdravstvenom sistemu posebno važni.
EU je odlučila uložiti oko 3,5 miliona eura u tri nova projekta borbe protiv korupcije, kao dio tekuće EU podrške BiH u oblasti vladavine zakona, potvrđeno je u Delegaciji EU u Sarajevu. Tako će oko 750.000 eura biti uloženo u podršku već postojećim domaćim anti-korupcijskim tijelima, njih 14, kako bi se bolje angažirali u borbi protiv korupcije.
Najveći dio kolača, oko 2,2 miliona eura otići će u projekat “EU4Justice”, koji se implementira u suradnji sa Justice International Cooperation iz Francuske. Fokus projekta, prema riječima voditeljice tima, francuske tužiteljice Isabelle Arnal, bit će na podizanju efikasnosti u istragama i sudskim procesima teških slučajeva korupcije i organiziranog kriminala, a sve kroz intenzivnu suradnju sa pravosudnim organima na svim nivoima.
Ostatak od nekih pola miliona eura bit će usmjereno na istraživanje korupcije u zdravstvenom sektoru u BiH, a taj dio projekta provodit će Transparency International (TI), zajedno sa Centrom civilnih inicijativa (CCI).
“Na ovaj način EU osigurava BiH jedinstvenu ekspertizu u ovoj oblasti, no uložena sredstva su uzaludna ukoliko političko vodstvo, odgovorno za odlučnu akciju, ne pokaže značajne rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala”, poručio je Richard Máša, šef sektora za suradnju pri EU delegaciji u BiH. Naglasio je da, kada je riječ o daljim pregovorima za pridruživanje BiH Uniji, nema pregovaranja kada je riječ o korupciji i organiziranom kriminalu, te da će bh. političari političku volju pretvoriti u konkretnu akciju po tom pitanju.
Korupcija – dio svakodnevnice
BiH se, prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije TI nalazi na 89. mjestu, koje dijeli sa Svazilendom i Šri Lankom među 180 zemalja. Od mogućih 100 bodova, gdje nula predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, BiH ima 38, što je, prema analizama Economist Intelligence Unit, “svrstana među hibridne režime u kojima se redovno dešavaju izborne nepravilnosti, politički pritisci, nedostatak nezavisnosti pravosuđa, visok stepen korupcije, pritisci na medije i gotovo nepostojeća vladavina prava”.
Smatra se, dakle, da je sistem u BiH sam izvor korupcije, što i efikasnu borbu protiv korupcije čini gotovo nemogućom. Brojni su primjeri od svakodnevne, sitne korupcije do one krupne, teške, no pravosuđe ne prati taj ritam, budući da je posljednjih godina, a kako se navodi i u različitim izvještajima međunarodnih institucija u BiH, u gotovo 80 posto slučajeva korupcije koji su došli do suda, izrečena oslobađajuća presuda.
Francuska tužiteljica Arnal, koja se u sličnim projektima okušala u rodnoj Francuskoj, Francuskoj Gijani, pa i na Kosovu, kaže u njenom timu već proučavaju pravosudni sistem BiH, kako je spremna suočiti se zadatkom, te sa kolegama u bh. pravosuđu podijeliti najbolje EU prakse po tom pitanju.
Mijenjati kulturu poimanja korupcije
Upitana za komentar da li očekuje poteškoće, budući da se gotovo cjelokupna bh. politička elita dovodi u vezu sa korupcijom, Arnal naglašava da se treba držati metoda da niko nije kriv dok se ne dokaže suprotno, da se nada kvalitetnom timskom radu, te da vjeruje kako će svi koji su umiješani u korupciju shvatiti kako je to za njih loše.
Također naglašava kako se u BiH “mora mijenjati kultura poimanja korupcije”, te da se tu posebno trebaju značajnije aktivirati mediji, javnost, kako bi se ljudi ohrabrili u prijavljivanju takvih radnji.
“Naš projekat ima obavezu da poboljša implementaciju strategije za borbu protiv korupcije, te praćenje i provođenje antikorupcijske strategije na svim nivoima”, rekao je Zoran Jachev, vođa tima i viši antikorupcijski ekspert. Dodao je, obraćajući se novinarima na press konferenciji u Sarajevu, da će biti posebno interesantno baviti se suzbijanjem korupcije na sektorskom nivou, “odnosno u zdravstvu, policiji, pravosuđu, carini, itd.”. Naglasio je ipak, da se neće ulaziti u represivni aspekt svega ovoga, nego će biti date preporuke na koji način to najbolje učiniti.
Richard Máša
“Naš je zadatak da pružimo pomoć u harmonizaciji antikorupcijskog zakonodavstva u BiH, a predložit ćemo i strategiju za borbu protiv korupcije za period 2020 – 2025. Zadatak nam je i pružanje pomoći u transparentnosti, javnosti u radu institucija na svim nivoima u BiH”, rekao je Jachev.
Poseban fokus, kako je naglasio, bit će na uspostavi, odnosno poboljšanju sistema za prijavu korupcije. “Imamo obavezu da podignemo svijest građana BiH o štetnosti korupcije za njihov život i da pokušamo kroz jednu kampanju podići i spremnost građana za prijavljivanje korupcije”, kaže Jachev.
Smanjiti korupciju u zdravstvu
Transparency International već ima konkretan zadatak – bavit će se problemom korupcije u zdravstvu. Prema riječima Emsada Dizdarevića, projekt koordinatora TI, ova organizacija će, zajedno sa CCI, u naredne tri godine raditi na “unapređenju transparentnosti, odgovornosti, integriteta i smanjenju korupcije u zdravstvenim institucijama”.
Isabelle Arnal
Kako kaže, pet je rizičnih oblasti unutar zdravstvenog sektora, kojima se mora posvetiti posebna pažnja. Tako će se, u okviru projekta EU borbe protiv korupcije u BiH, TI posvetiti procedurama javnih nabavki u zdravstvu, ali i sukobu interesa koji se najbolje da prikazati na primjeru rada u privatnoj praksi i javnim institucijama istovremeno.
“Pažnju ćemo također obratiti na upravljanje ljudskim potencijalima ili resursima unutar zdravstvenih institucija, posebno prilikom zapošljavanja koje je netransparentno i koje se provodi bez javnih konkursa. Posebna pažnja će biti posvećena financijskom upravljanju i izvještavanju, budući da su zdravstvene institucije i ustanove veliki potrošači javnog novca”, naglašava Dizdarević.
U okviru projekta, dodaje, naći će se i razvijanje modela softwarea za kreiranje lista čekanja za specijalističke preglede, čime bi, smatra on, uveliko bio smanjem problem korupcije u tom dijelu zdravstva.
Planirano je, pojašnjava, da projekat bude proveden u 15 zdravstvenih institucija, a uskoro će biti raspisan konkurs na kojem će se zdravstvene institucije moći prijaviti za sudjelovanje u projektu. Zbog kratkoće vremena, ali i resursa, naglašava Dizdarević, projekat obuhvata samo 15 institucija, no nada se da će rezultati biti prošireni i na druge zdravstvene institucije i ustanove u BiH.
- Autor Zdravko Ljubas
DW.DE
