PolitikaRegion

EU puca po šavovima …

EU puca po šavovima i jedan od dva tabora će odrediti njenu budućnost

Piše: NERMIN N. 

Europskoj uniji ne prijeti samo Brexit, već i velik broj drugih problema, piše njemački list Die Welt. Gospodarska kriza u Italiji, imigracija, uspon populizma – sve to dovodi do financijskih gubitaka i potkopava povjerenje građana u europske institucije, napominje autor Christoph Schiltz.

“Brexit nije jedini i nije ni najveći problem EU. Postoji mnogo više problema, koji zajedno mogu uzrokovati podjelu Europske unije”, upozorava autor članka, Christoph Schilz.

U tom smislu se sve više Europljana pita: “Je li EU još uvijek zajednica? Ima li smisla ostati u njoj? Zastupa su EU moje interese?”.

“Do sada se London i Bruxelles nisu mogli složiti oko formata u kojem bi Velika Britanija napustila Europsku uniju. Ako posao ne uspije, to će biti najgori mogući scenarij. Prekid pregovora bit će šok za gospodarski prostor Europe, a izvan EU će se to shvatiti kao još jedan znak nemoći Europe. Ali čak i ako se postigne kompromis, mnogi problemi u odnosima između Bruxellesa i Londona neće nestati. Zbog toga je nastala atmosfera nesigurnosti i nepovjerenja”, piše Schiltz.

Još jedno važno pitanje je gospodarska kriza u Italiji, a nova “nepredvidiva” vlada u Rimu ne popravlja situaciju. Očigledno su uvjereni da će Europska unija u svakom slučaju provesti operaciju spašavanja Italije. Sadašnje okolnosti mogu izazvati oportunističke, bankarske i financijske krize u Europskoj uniji, što će dodatno potkopati povjerenje građana EU i dovesti do vidljivog gubitka prihoda, upozorava autor.

Treći problem EU je migracija. Trenutno  Europa nije spremna za još jedan priliv izbjeglica. Granice su slabo zaštićene. Ideje za izgradnju izbjegličkih kampova u Sjevernoj Africi su se pokazale nerealnima. Osim toga, pitanje raspodjele migranata, koja je postala ključna točka neslaganja unutar EU, još nije riješeno.

Christoph Schilz, kao vatreni pobornik atlantističke Europe, koja bi bila jaka periferija carstva s one strane Atlantika, još jednu prijetnju Europskoj uniji vidi u  porastu takozvanog “populizma”.

“Nakon pobjede Emmanuela Macrona na izborima u Francuskoj mnogi su očekivali da će populistički val u Europi splasnuti, ali se dogodilo suprotno. U gotovo svim zemljama EU, autoritarne i nacionalističke stranke, koje imaju snažan utjecaj na vlast, podigle su glavu. U nekim zemljama, primjerice, u Italiji, Mađarskoj i Poljskoj su čak imenovale i vodeće ministre. Oni nisu zabrinuti za interese Europe, već za vlastite egoističke interese”, vjeruje  autor.

“Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini čak će stvoriti “Ligu” u Europskom parlamentu, odnosno neku vrstu bloka desničarskih populista. Šanse za uspjeh ove ideje su vrlo visoke”, navodi Schilz.

“Također ostaje neriješeno pitanje , problema proširenja EU. 2003. je Bruxelles za šest zemalja Zapadnog Balkana obećao da će se pridružiti Europskoj uniji. Sada se te države udaljuju od EU i imaju uvjerljive argumente, a Rusija, Kina, Turska i Saudijska Arabija aktivno šire prisutnost u toj regiji. Za Europljane ovo je važno geopolitičko pitanje, kao i pitanje sigurnosti vanjskih granica”, naglašava Die Welt.

“Bilo bi dobro prihvatiti te zemlje, ali se mnogi građani EU tome protive, bojeći se da će zajedno s njima s Balkana doći kriminal, korupcija i jeftina radna snaga, te da će ove zemlje postati teret od više milijardi eura za proračun Bruxellesa. Ako se EU u narednim godinama proširi, to će potkopati povjerenje građana u zajednicu i dodatno ojačati položaj populista”, uvjeren je Schilz.

Primjetno je da je autor nabrojao niz problema, ali ni naznaku njihova rješenja, što je otprilike isto razmišljanje koje vlada u institucijama Europske unije, gdje pod svaku cijenu žele očuvati ovaj ideološki konstrukt, a geopolitička situacija u svijetu i raspoloženje građana unutar EU je takvo da nemaju pojma kako to učiniti.

Italija je proglasila rat Bruxellesu

Rim italija

Schilz za Italiju tvrdi kako provodi samovolju i ne rješava gospodarsku krizu u zemlji, dok drugi misle da je Rim zapravo već objavio rat Bruxellesu, ranije sa stavom oko ilegalnih imigracija,a nedavno s povećanjem praga ciljanog deficita na 2,4% BDP-a, iako su EU i MMF tražili da on za prezadužene zemlje bude što bliži nuli.

Talijanska vlada je odobrila proračun za 2019. s kojim povećava socijalna davanja, reže dob odlaska u mirovinu i općenito povećava deficit, čime je izazvala buru negodovanja u Bruxellesu. Još tijekom sastavljanja novog proračuna su se iz Bruxellesa čuli prigovori, čim se vidjelo da će nova talijanska vlada odustati od obećanja koja su prethodne vlade dale Bruxellesu, kako bi ispunila ona koja je dala biračima i zbog čega je i izabrana.

Ono od čega strahuje kolumnist Die Welta, Italija, Mađarska i druge zemlje i ne kriju. No, Italija se jasno odlučila suprotstaviti EU i zapravo je proglasila rat Bruxellesu. Veliki talijanski dug i proračunski deficit omogućuju Rimu da vrše pritisak na skupinu oko Macrona, Merkel i Junckera za profitabilnim ugovorom za restrukturiranje tog duga. Ali bi to mogao biti početak kraja za EU.

Ako su potezi Salvinija s odbijanjem prihvata brodova s izbjeglicama bili naznaka neposluha, novi proračun je otvorena pobuna protiv Europske unije.

Njihov nacrt proračuna, koji sadrži porezne olakšice i univerzalni dohodak, premašio je razinu ciljanog deficita od 2% BDP-a, kako je tražila EU, te iznosi iznosio 2,4% BDP-a.

Zbog toga se talijanski ministar financija Giovanni Tria našao u teškoj poziciji, jer ne želi uskladiti ovaj nacrt proračuna s Bruxellesom, ali preferira manje konfrontacijsku i politiku više orijentiranu ka EU. Međutim, potpredsjednici vlade Di Maio i Salvini imaju sasvim drugačije planove.

Oni znaju da imaju snažan adut u rukama. Iako izgleda paradoksalno, to je  veliki javni dug od 2441 milijardu eura, a tu je i kriza bankarskog sustava kojeg porezni obveznici nisu spasili tijekom financijske krize nakon 2008. Italija ima i oko 500 milijardi eura duga u sustavu Target2, koji se koristi za unutarnje izračune središnjih banaka eurozone.

Italija - bankrot

Ovi dugovi su preveliki, puno veći od grčkog, što znači da je Rim istovremeno u krizi, ali i prilici da vrši pritisak na Junckera, Angelu Merkel i Christine Lagarde iz MMF-a, kako bi dobio najbolje mogućnosti za restrukturiranje duga. Za talijansku vladu to će biti definitivno olakšanje, prije svega zbog prenapuhanih kamata na dugove.

Međutim, kako bi to postigli, Salvini i Di Maio moraju pokušati pregovarati o Italiji s Bruxellesom, Berlinom i Međunarodnim monetarnim fondom. Iz tog je razloga proračunski deficit prvi put prešao 2%, a potom se ponovno vratio na 2%.

Međutim, to je bilo učinjeno jer su Salvini i Di Maio znali koliko će ovaj korak izazvati nezadovoljstvo među ministrima financija EU. Cilj je bio protisnuti  Bruxelles i raskrinkati ga kao zločinačku organizaciju, tako da će javno mnijenje ponovno biti na strani izlaza Italije iz Europske unije.

Još jedna točka “ofenzive” je restrukturirati EU iznutra, što Salvini otvoreno najavljuje kao svoj primarni cilj. U tu svrhu je već ušao u savez s Viktorom Orbanom, koji je Macrona proglasio glavnim neprijateljem u europskoj politici

Ako mađarski premijer i njegov Fidesz budu protjerani iz bloka Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, kao što želi Angela Merkel, iako Orban još nije tako otvoreno govorio protiv bloka, njemačka kancelarka će također postati neprijatelj Mađarske, što je u interesu Salvinija. U ovom scenariju bi logična posljedica bila savez s Alternativom za Njemačku, koja već uživa podršku 20% njemačkih birača.

Ono što u ovom trenutku vidimo može biti početak kraja EU kakvu smo je poznavali, piše austrijski Contra Magazin.

Ekonomska i financijska kriza iz 2008. i migracijska kriza u 2015. godini bili su teški udarci za “eurokraciju”. Čak i ako to nije osobito vidljivo u svakodnevnoj politici, EU u tako teškoj situaciji ima samo dvije mogućnosti. Ili će proći plan tabora koji se okupio oko Macrona, Junckera i Merkel s ciljem “jačanja zajedništva” EU, ili će Europska unija uskoro prestati postojati i zamijenit će je neki novi oblik zajednice zemalja, što bi mogla biti Europa suverenih naroda, kako je nazvala Marine Le Pen.

Ako su do sada izbori za Europski parlament unutar EU uglavnom bili dosadni i često tlaka za nacije u kojima je izlazak na izbore građanska dužnost ili čak obveza, sljedeći to sigurno neće biti i već sad će se do 23. do 26. svibnja 2019., kad se održavaju, voditi rovovska bitka dva suprotstavljena tabora koja će odlučiti budućnost EU.

 

Logicno.com

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close