BiHPolitika

Dokle ćemo trpiti ubijanje na ulicama

Dokle ćemo trpiti ubijanje na ulicama: Moramo divljake nadzirati, hvatati, kažnjavati i trajno im oduzimati vozila

Vozilo pri brzini od 100 kilometara na sat nije više vozilo, već vatreno oružje.

TATJANA ČALIĆ / Buka

Nakon stravične saobraćajne nesreće u kojoj je pijani vozač, u petak navečer, automobilom usmrtio majku i kćerku, a troje djece povrijedio u centru Novog Travnika, krajnje je vrijeme da prestanemo biti nijemi posmatrači i zatražimo od onih kojima je to posao da nešto poduzmu. Jer možda su Azra Hajrić i njena devetogodišnja Amra, i mnogi prije njih, mogli biti spašeni da postoji sistem prevencije i kažnjavanja ljudi koji su odranije poznati policiji po divljačkoj vožni, vožnji u alkoholisanom stanju, prolasku kroz crveno…
A Nermin Rustempašić je imo problema sa alkoholom i policiji od ranije bio poznat po divljačkoj vožni. Tog kobnog petka, 7. decembra,  u krvi je imao više od tri promila alkohola, kada je Azru i Amru, te još troje maloljetne djece, pokosio na trotoaru.
Zašto se takvim osobama dozvoljava upravljanje automobilom, zašto zakonodavci šute i zašto za sve ove godine nisu ništa uradili na preventivi, koja je ovdje ključna, pokušali smo saznati iz razgovora sa stručnjacima iz oblasti bezbijednosti.


Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja i vještak saobraćajne struke, uvjeren je da je sve moglo biti drugačije, samo da je bilo volje nadležnih institucija. Jer sve je, ističe, do organizovanja države i volje onih koji su zaduženi da štite građane od samovolje pojedinca, prije svega pripadnika policije, tužilaštva, organa gonjenja.

Da bi se zaštitili od ovakvih tragedija, ključna je preventiva, koju mi nemamo. Prije svega, u lokalnim zajednicama bi trebalo markirati osobe koje su sklone uživanju alkohola, opojnih droga, obijesnom ponašanju, i voditi određeni nadzor nad njima.  Ukoliko se jave prvi simptomi obijesnog ponašanja, trebalo bi poduzimati odgovarajuće mjere. Prvo blaga upozorenja, zatim privođenja, a treće je oduzimanje vozila pijanim vozačima povratnicima, kod dvostrukog prekoračenja brzine, te prolaska kroz crveno svjetlo tri i više sekundi nakon paljenja. Treba ovo jasno gradirati zakonom, te raditi na tome da se dosljedno poštuje i provodi, prije nego što se nešto tragično desi. To je prevencija“, objasnio je za naš portal Kovačević, dodajući da je to samo početak, te da treba hitno mijenjati i Krivični zakon kako bi se u slučaju da dođe do smrti u navedenim situacijama, ista tretirala kao ubistvo u saobraćaju, upotrebom vozila kao sredstva za izazivanje opasnosti. Onog momenta kada vozilo dostigne enormne brzine, ono više nije obično opasno sredstvo, kaže Kovačević, ono je sredstvo za izazivanje opšte opasnosti ili, drugim riječima, ono je oružje. 


Država mora ustati organizovano, samo u tom slučaju imaćemo potpun nadzor. Trenutno su pripadnici MUP-a i tužilaštva ostali sami, ne može se kazati da policija ne radi, radi, ali na osnovu propisa, ne može mimo propisa. Naš problem je i što je zakonima ovdje uvedeno toliko prava, a toliko su smanjene obaveze, da je situacija katastrofalna. Ali nema druge alternative i definitivno više nema vremena za čekanje, moramo mijenjati Zakon o prekršajima, Zakon o izvršnom postupku,  Zakon o oduzimanju imovine, Krivični zakon, treba ih uskladiti sa Zakonom o sigurnosti u saobraćaju i mora se raditi na prevenciji. To nam je jedino ješenje“, zaključuje vještak saobraćajne struke.
 
Iako je nedavno izmijenjeni Zakon o bezbjednosti saobraćaja u BiH pooštrio neke kazne, a policija svako malo provodi akcije tipa ”nadzor saobraćaja vikendom”, Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbijednosti saobraćaja RS, smatra da to nije riješenje, da se ništa suštinski nije promijenilo, što se vidi i u praksi.


Nadležno ministaratvo transporta godinama predlaže izmjene Zakona o bezbijednosti saobraćaja po principu ‘gasi vatru benzinom’ i mjere su uglavnom povećanje kazni, ali one ne daju rezultate i definitivno je došlo vrijeme da neki pomoćnici odu iz ovog ministarstva. Švajcarska, Danska, Norveška su mnogim mjerama riješile identifikovane probleme, ali te mjere nisu bile povećanje kazni”, istakao je Jaćimović, navodeći neka od rješenja u najbezbjednijim evropskim zemljama, poput blokatore brzine koji su ugrađeni u vozila vozača koji su višestruki povratnici u činjenju prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine.  Kada je riječ o vozačima koji su više puta kažnjeni zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, ove zemlje vrše nenajavljeni monitoring vozača na način da stručne ekipe idu na kućnu adresu i zahtijevaju kontrolu iz uzorka kose, koji pokazuje da li je vozač u posljednjih mjesec dana konzumirao alkohol.

Takođe, neke zemlje nalažu vozaču koji je više puta zaustavljen da vozi pod dejstvom alkohola da u vlastito vozilo ugradi uređaj koji onemogućava startovanje vozila ako je vozač pod dejstvom alkohola, a vozač se limitira samo na to vozilo. Sve su to metode modernog svijeta, ističe Jaćimović, ali kod nas nadležne institucije očito ne znaju i/ili ne žele uticati na problem.

Alkohol je, uz brzinu, glavni uzrok saobraćajnih nesreća, a pogotovo onih fatalnih, sa smrtnom posljedicom i teškim povredama.
Samo u prošloj godini dogodile su se 37.628 sobraćajne nesreće, u kojima je život izgubilo čak 298 osoba, a 12 od njih su bila djeca. U ovim nesrećama povrijeđeno je 10.229 osoba, od kojih je 1.608 pretrpilo teške povrede, podaci su BIHAMK-a.

Statistika pokazuje i da je vožnja pod dejstvom alkohola uzrok oko 20 odsto saobraćajnih nesreća u BiH, dok oko 25 odsto njih uzrokuju vozači u dobi između 25 i 35 godina.
Polovina vozača koji su nekoga usmrtili na putevima ne završi u zatvoru. Prođu čak i bez oduzimanja vozačke dozvole, bez negativnih bodova, neki čak i bez novčane kazne. Ako su osuđeni na zatvorsku kaznu, ona je, u pravilu, minimalna.

Ove brojke trebale bi biti alarm državi, njenim institucijama, kreatorima zakona i svima onima koji primaju hiljade maraka naših para, da počnu raditi svoj posao i već jednom naprave zakon koji će spriječiti divljanje na ulicama i ubijanje ljudi. Ne smijemo više gubiti vrijeme, a posebno ne smijemo izgubiti više ljudskih života. 

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close