-TopSLIDEKultura

Dogodilo se na današnji dan – 25. august

25. august (kolovoz) (25.8.) je 237. dan godine po gregorijanskom kalendaru (238. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 128 dana.

Događaji

1609. – Galileo Galilej demonstrirao je svoj prvi teleskop.
1804. – Alice Meynell postala je prva žena džokej.
1875. – Matthew Webb, 27-godišnji kapetan trgovačke morarice, prvi je čovjek koji je preplivao Engleski kanal. Krenuo je iz Dover-a u Engleskoj, a podvig je završio u francuskom gradiću Calais. Preplivavanje je trajalo 21 sat i 45 minuta. Proglašen je nacionalnim herojem po povratku u Englesku.
1920. – Ethelda Bleibtrey postala je prva žena koja je osvojila zlato na Olimpijadi.
1940. – Prvi put se desilo venčanje u vazduhu prilikom kojeg su i mlada i mladoženja izveli skok padobranom.
1944. – Pariz je oslobođen nacističke okupacije (okupiran je 14. juna 1940). Nijemci nisu pružali jak otpor, jer je njemački general Dietrich von Choltitz odbio Hitlerovo naređenje da minira znamenitosti Pariza i spali grad do temelja pre oslobođenja.
1960. – Otvorene su 17. Olimpijske igre u Rimu.
1967. – Paragvaj je usvojio svoj ustav.

Rođeni

1530 – Ivan IV. Grozni (Moskva, 25. kolovoza 1530. – Moskva, 18. ožujka 1584.) je bio veliki knez Moskve od 1533. godine i car Rusije od 1547. godine. Njegov nadimak Grozni prepisan je, a ne preveden s ruskog; značenje ruske riječi “grozni” doslovno je i odgovara hrvatskoj riječi “strašni”, tj. “koji izaziva strah, grozu, užas”.

1744 – Johann Gottfried Herder, njemački književnik
1880 – Robert Stolz, austrijski kompozitor
1912 – Erich Honecker, istočnonjemački političar i državnik
1918 – Leonard Bernstein, američki dirigent i kompozitor
1954 – Elvis Costello, engleski kantautor
1970 – Claudia Schiffer, njemačka manekenka
1973 – Fatih Akın, njemačko-turski režiser
1979 – Nedžad Botonjič, slovensko-bosanski fudbaler

Umrli

1482 – Margareta Anžujska, engleska kraljica
1770 – Thomas Chatterton, engleski pjesnik
1822 – William Herschel, engleski astronom

1900 – (na slici) Friedrich Nietzsche (Fridrih Niče; 15. oktobar 1844 (Röcken) – 25. august 1900 (Weimar)), bio je njemački filozof, filolog i psiholog. Svoju filozofiju Nietzsche zasniva na odnosu prema antičkoj grčkoj kulturi. On smatra da je kultura bila u usponu do pojave Sokrata, a nakon toga da dolazi do dekadencije kulture. Po njemu, od tada nastupa “moral stada”, moral slabih ljudi koji propovijeda odricanje od života i nadu u drugi svijet.
Nietzsche tvrdi da čovjek pripada zemlji i da treba biti vjeran zemlji. Njegovo učenje se sastojalo i u tome da svijetom ne vlada zakon (logos) nego haos, i da je život borba. Osnova svega je volja za moći (Nietzsche smatra da ono što čovjek hoće je višak moći), i ovakvu volju ima svaki čovjek, i to se može najbolje izraziti ovim citatom:” U volji sluge našao sam volju da bude gospodar”. U ovom razmišljanju moć i snaga su najviše vrijednosti.
Ovaj filozof u umjetnosti vidi najpotpunije prihvatanje života, jer u umjetnosti svijet dobija svoj smisao, i zahvaljujući umjetnosti možemo podnijeti egzistenciju.
Narod (stado) teži samo golom održavanju, a to je već propadanje. Moral jakih se razlikuje od morala slabih i zato sve vrijednosti treba preispitivati (ustanoviti nove i razbiti stare). Iz ovakvih stavova Nietzsche postavlja ideal novog čovjeka- “natčovjeka”.
Natčovjek (Übermensch) je budućnost, on ima snažno izraženu volju za moći; razlikuje se od običnih ljudi jer ima hrabrost, odgovornost i ne boji se opasnosti- on je smisao Zemlje. Nietzsche je tvrdio da svijet nije završen, da se sve ruši i ponovo gradi i govorio je da je takav krug bitka. Nadčovjek se ne boji tog vračanja i on prihvata život i ponavljanje. Friedrich Nietzsche je smatrao da evolucija čovjeka nije završena i da je sljedeća faza nadčovjek- ne jedan narod, niti nacija, nego čovječanstvo.

1908 – Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. decembar 1852. – Le Croisic, 25. august 1908.) bio je francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Becquerel se rodio u Parizu u porodici, koja je zajedno sa njim i njegovim sinom dala četiri generacije naučnika. Nauku je studirao u École Polytechnique, a inženjering u École des Ponts et Chaussées. Inženjer mostova i autocesta postao je 1894.
Radioaktivnost je slučajno otkrio proučavajući uranijevu sol 1896. Proučavajući rad Wilhelma Conrada Röntgena, Becquerel je spakirao flurescentni mineral, potassium uranyl sulfate, fotografske zdjelice i crni materijal za eksperimnet sa suncem. No, prije odluke za eksperiment otkrio je da su zdjelice potpuno izložene suncu. Nakon nekoliko dana ponovio je eksperiment, i otkrio da na fotografskim zdjelicama ponovo ostaju tragovi, iako nije bio sunčan dan.Nobelovu nagradu koju je dobio 1903. podijelio je sa Pierrom i Marie Curie zbog: “izvanrednih usluga koje je napravio sa otkrićem radioaktivnosti”. Académie des Sciences ga je izabrala za privremenog sekretara 1908, godine njegove smrti. Preminuo je u Le Croisicu u 55. godini života.
Mjerna jedinica za radioaktivnost, bekerel (Bq) nazvana je po njemu; a tu su još i Becquerelovi krateri na Mjesecu i Marsu.

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close