logo
bios

Dogodilo se na današnji dan – 18. septembar

Objavljeno prije 1 mjesec . u uto, sep 17th, 2019

18. septembar (rujan) (18.9.) je 261. dan godine po gregorijanskom kalendaru (262. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 104 dana.

Događaji

1810. – Čile je proglasio nezavisnost od Španjolske.
1962. – Ruanda, Jamajka, Burundi i Trinidad primljeni su u Ujedinjene Nacije.
1979. – Leonid i Valentina Kozlov, ruski baletski igrači, pribjegli su u Ameriku.
1984. – Džo Kitinger (Joe Kittinger) završio je solo let balonom preko Atlantika.
1961. – Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Dag Hammarskjd, poginuo je pod misterioznim okolnostima u avionskoj nesreći u Zambiji.

Rođeni

53. – (na slici) Marko Ulpije Nerva Trajanus (Marcus Ulpius Nerva Traianus) uobičajeno zvan Trajan, 18. septembar 53. – 9. august 117. je bio rimski car od 98.-117. Bio je drugi od tzv. “pet dobrih careva” Rimskog carstva i za njegove vladavine Rimsko carstvo je doseglo svoj teritorijalni vrhunac.
Rođen je 18. septembra 53. u gradu Italika. Kao mladić napredovao je kroz rankove Rimske armije, služeći u nekim od najnemirnijih dijelova carstva oko rijeke Rajne. Učestvovao je u ratovima cara Domicijana protiv germanskih naroda i bio je poznat kao jedan od najboljih vojnih zapovjednika carstva u vrijeme kada je Domicijan ubijen 96. godine.
Njegov ugled mu je dobro poslužio za vrijeme Domicijanovog nasljednika Nerve koji nije bio popularan u armiji i trebao je nešto što će mu donijeti njihovu podršku. Ostvario je to imenujući Trajana svojim usvojenim sinom i nasljednikom ljeta 97. godine kada je Trajan bio vojskovođa i namjesnik Germanije. Budući car Hadrijan je bio taj koji je tu vijest donio Trajanu zbog čega mu je ovaj bio zahvalan do kraja života. Kada je Nerva umro, 27. januara 98. veoma poštovani Trajan ga je naslijedio bez incidenata, i time je postao prvi rimski car koji nije bio talijanskog porijekla.
Pošto se učvrstio na prijestolju, Trajan je preduzeo 101. godine pohod na Dačane, koji su ugrožavali rimsku granicu na Dunavu (vidi: Dakijski ratovi). Izgradio je kameni most preko Dunava između Turnu Severina i Kladova i izgradio put desnom obalom Dunava od Singidunuma (Beograd) kroz Đerdap. Trajan je ponovno krenuo na Dačane 105. godine, pokorio ih u drugom ratu i na njihovoj teritoriji osnovao rimsku provinciju Daciju 107. godine. Izgradio je u Rimu 106. godine Trajanov forum. Nastavljajući širenje Rimskog carstva prema istoku započeo je četvrti rat protiv države Parta 113. godine. U tom ratu je 114. godine anektirao Armeniju i sjevernu Mezopotamiju, a 115. godine osvojio je Adijabenu, Babilon i Ktesifont, prijestolnicu Parta.
Kasno 116. godine dok se odmarao u provinciji Ciliciji i planirao sljedeći rat protiv Parta, Trajan je obolio. Njegovo zdravstveno stanje se pogoršalo tokom proljeća i ljeta sljedeće godine da bi konačno umro 9. augusta 117. Na samrti je imenovao Hadrijana svojim nasljednikom. Hadrijan je dok se uspinjao na vlasti vratio Mezopotamiju pod partsku vlast, a ostale teritorije koje su osvojene za vrijeme Trajana su zadržane u sklopu carstva.

1786. – Christian VIII, danski i švedski kralj;
1819. – Jean Bernard Léon Foucault, francuski fizičar;
1845. – Hermann Bollé, austrijski arhitekt;

1888. – Hamdija Kreševljaković (Sarajevo, 18. rujna 1888. – Sarajevo, 9. srpnja 1959.) bio je bosanskohercegovački povjesničar i književnik.
U rodnom gradu završio je pučku, trgovačku i učiteljsku školu. Još kao đak javlja se u hrvatskim listovima, zauzimajući se za hrvatsku kulturnu prošlost.[2] Kao učitelj u osnovnim školama radio je u Sarajevu i Vinkovcima. Poslije uspješno položenog stručnog ispita, radi u sarajevskim školama u kojima je namaknuo obrazovanje – Trgovačkoj i Učiteljskoj. Kao hrvatski nacionalist bio je nepoćudan Jugoslavenskim vlastima.[2] Odlazi u preranu mirovinu 1932. godine, tri godine nakon sukoba s ondašnjim vlastima, odnosno nakon javnog kritiziranja službene politike u to vrijeme. Za vrijeme NDH surađivao je u Novom Beharu (1944.), Narodnoj uzdanici, kalendaru (1942.-1945.), El Hidaji i dr.[2] Bio je dopisni član JAZU a od 7. siječnja 1942. član HAZU.[2] Nakon sloma NDH radi kao nastavnik na II. muškoj gimnaziji i Trgovačkoj akademiji u Sarajevu. Iza sebe je ostavio brojne znanstvene uradke, nezaobilazne kad je riječ o proučavanju prošlosti BiH i Sarajeva.

1905. – Greta Garbo, švedska filmska diva;

1968. – Toni Kukoč (Split, 18. septembar 1968.), je bivši hrvatski košarkaš. U svojoj karijeri je osvojio evropske naslove u klupskoj košarci, naslove svjetskog prvaka, dvije olimpijske medalje te naslove prvaka NBA lige. Iako poznat po tome da je u ekipi mogao igrati na bilo kojoj poziciji (uz visinu 208), ipak je uglavnom igrao kao krilni bek.
Toni Kukoč karijeru je počeo u Jugoplastici, Split, s kojom je čak tri puta za redom osvajao naslove evropskih prvaka. Kasnije je prešao u ekipu Benetton iz Trevisa, gdje je tri puta proglašavan najboljim igračem Evrope.
U tom periodu je na reprezentativnom planu osvajao FIBA Svjetsko juniorsko prvenstvo (1987. za Jugoslaviju), FIBA Svjetsko prvenstvo (1990. za Jugoslaviju), te dvije olimpijske srebrne medalje: 1988. u Seoulu za Jugoslaviju te 1992. u Barseloni za Hrvatsku.

1971. – Anna Netrebko, ruska sopranistica;

Umrli

1180 – Luj VII Francuski, francuski kralj
1783 – Leonhard Euler, švicarski matematičar i fizičar
1961 – Dag Hammarskjöld, švedski političar; dobitnik Nobelove nagrade za mir 1961. godine
1970 – Jimi Hendrix, američki muzičar
1986 – Aljoša Buha , basista sarajevske grupe “Crvena Jabuka”; Dražen Ričl , pjevač, frontman, gitarist i tekstopisac sarajevske grupe “Crvena Jabuka”
2002 – Margita Stefanović – Magi, član grupe Ekatarina Velika
2007 – Ljiljana Molnar-Talajić, bosanska operna diva

Wikipedia

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh