-TopSLIDEKultura

Dogodilo se na današnji dan – 16. januar

16. Januar (16.1.) je 16. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 349 dana (350 u prijestupnoj godini).

Događaji

1387. – ubijena Elizabeta Kotromanić, kraljica Ugarske-Poljske, a kćerka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.
1493. – Kristofor Kolumbo se vratio u Španjolsku sa svog prvog putovanja.

1547. – Ivan Grozni postao ruski car. Ivan IV Grozni (Moskva, 25. august 1530. – Moskva, 18. mart 1584) je bio moskovski veliki knez od 1533. godine i car Rusije od 1547. godine. Njegov nadimak “Grozni” je samo prepisan, a ne preveden s ruskog jezika, pošto ruska riječ grozno odgovara bosanskoj riječi “strašno”.

1909. – Engleski polarni istraživač ser Ernest Šaklton otkrio je južni magnetski pol.
1969. – U centru Praga češki student Jan Palach izvršio samoubistvo spaljivanjem u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke od strane SSSR-a i još nekih članica Varšavskog pakta.
1992. – Službeni El Salvador i vođe pobunjenika potpisali mirovni sporazum u Meksiku, kojim je nakon 12 godina i 75.000 mrtvih završen građanski rat.

Rođeni

1298 – Ladžin, sultan egipatskih Mameluka
1728 – Niccolò Piccinni, italijanski kompozitor

1841 – Vasilij Osipovič Ključevski (rus. Васи́лий О́сипович Ключе́вский, 16. januar 1841 – 12. maj 1911), ruski historičar i pisac. Jedan je od tri najveća ruska historičara, pored Nikolay Karamzina i Sergey Solovyova.

1853 – André Michelin, francuski proizvođač guma
1901 – Fulgencio Batista, kubanski političar i diktator
1924 – Aleksandar Tišma, srbijanski književnik
1931 – Johannes Rau, njemački političar i predsjednik
1933 – Susan Sontag, američka književnica i novinarka
1961 – Hari Varešanović, bosanski kantautor zabavne muzike
1974 – Kate Moss, britanska manekenka
1979 – Aaliyah, američka R´n´B-pjevačica

Umrli

1387 – Elizabeta Kotromanić (Bobovac ili Srebrenik 1340 – Novigrad 16. januar 1387.) je bila kćerka bosanskog bana, te brakom ugarsko-hrvatska i poljska kraljica.Bila je jedina sigurna kćerka koja je doživjela punoljtnost iz braka banice Elizabete Poljske i bana Stjepana Zadarskog. 20 juna 1353. se udala za hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I Anžuvinca (što je bio njegov drugi brak), čime je postala hrvatsko-ugarska kraljica. Budući da je poljski kralj Kazimir III Lokietek odredio Ludovika za nasljednika poljskog prijestolja, postala je i poljskom kraljicom. Ludovik I Anžuvinac i Elizabeta Kotromanić su imali četiri kćeri, od kojih su dvije preživjele: Marija i Jadviga Marija, nasljednica hrvatskog i ugarskog prijestolja, udala se za Sigismunda od Njemačke i Bosne, dok je Jadviga kao kraljica vladala Poljskom, udavši se za za litvanskog kneza Jagela koji je poznat i kao poljski kralj Vladislav II Jagelović.Nakon muževe smrti, postala je kraljica udovica i vladala je Hrvatskim zemljama, Ugarskom iPoljskom kao regentica od 1382. u ime svojih kćeri, sve do svoje smrti 1387. godine, za pobune hrvatskih velikaša protiv nje. Hrvatsko-ugarskim posjedima je de facto upravljala Elizabeta, no u Poljskoj su Poljaci prekinuli njeno regentstvo. U Hrvatskoj, odnosno Ugarskoj ju je pomagao palatin Nikola I Gorjanski Stariji (mađ. Miklós Garai).

1962 – (na slici) Ivan Meštrović, (Vrpolje kod Slavonskog Broda, 15. august 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. januar 1962.), hrvatski skulptor i arhitekt.
Jedan od najvećih skulptora XX. vijeka. Diplomirao je likovnu akademiju u Beču. Profesor na likovnim akademijama u Zagrebu, Syracusi (1947) i South Bendu (1955). Rođen je u seoskoj katoličkoj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod uticajem pučke religioznosti, Biblije i kasnog Lav Tolstoja.
Prema Meštroviću misterij ljubavi odgonetka je misterija smrti i uvjet vjerovanja u vječnost. Stoga su mu čovjekova djela na zemlji, pa i umjetnost, “otisci besmrtnog bića”. Uz herojsko-nacionalni i intimistički ciklus, religiozni ciklus zauzima središnje mjesto u Meštrovićevu stvaralaštvu (sakralni objekti, skulpture u mramoru, bronci i drvu), u kombinaciji arhajskoga. “gotizirajućega”, secesionističkoga i ekspresionističkog stila. “Gotizirajuća ekspresivna mistika” našla je svoj izraz u kapelici Sv. Križa u Kašteletu (Split), s velikim drvenim Raspelom (1917). i nizom drvenih reljefa s prizorima iz Kristova života (1917-53). Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920-23) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s dušama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj Knina nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close