Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 14. novembar

1851. – U SAD-u prvi puta štampan roman Moby-Dick Hermana Melvillea.

1889. – Novinarka Nellie Bly (Elizabeth Cochrane) započela uspješan pokušaj putovanja oko svijeta u manje od 80 dana.
1910. – Prvi put jedan avion uzletio sa palube broda.
1918. – Čehoslovačka postala republikom .
1922. – BBC započeo s radio emitiranjem u Velikoj Britaniji.
1969. – NASA lansirala Apollo 12, drugu misiju na Mjesec predvođenu ljudskom posadom.
1971. – Mariner 9 stigao do Marsa.
1982. – Lech Wałęsa, vođa poljskog pokreta Solidarnost, oslobođen nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu ruske granice.
1985. – Erupcija vulkana Nevado del Ruiz uzrokovala smrt 23 000 ljudi u gradu Armero, Kolumbija.
1991. – Kambodžanski princ Norodom Sihanouk vratio se u Phnom Penh nakon što je bio 13 godina u egzilu.
2001. – Napad na Afganistanu: Saveznici ulaze u glavni grad Kabul.
2003. – Otkriven Trans-neptunski objekt 90377 Sedna.

Rođeni

1650 – Vilim III, kralj Škota, Engleske i Irske

1719 – Johann Georg Leopold Mozart (Augsburg, 14. novembar 1719. – Salzburg, 28. maj 1787.), njemačko-austrijski kompozitor i otac poznatog muzičkog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta.

1840 – Claude Monet (14. novembar 1840. – 5. decembar 1926.) je najdosljedniji francuski slikar impresionizma.
Po njegovoj slici “Utisak”, odnosno prema francuskom nazivu izvornika “Impression, soleil levant”, je i čitav pravac, impresionizam, dobio ime. Pored “Impresije” ili “Zalaska sunca”, naslikao je i “Rađanje sunca”. Monet je u početku slikao figuralne slike (krajobraze sa 2 do 3 lika), a kasnije i prave krajobraze. Znao je isti motiv slikati više puta, čineći cijele serije, primjerice “Pročelja Rouenske katedrale”.

1852 – Alfred Lichtwark, njemački pedagog umjetnosti
1889 – Džavaharlal Nehru, prvi indijski premijer
1889 – Taha Hussein, arapski književnik
1900 – Aaron Copland, američki kompozitor
1907 – Astrid Lindgren, švedska književnica za djecu (Pipi Duga Čarapa)
1909 – Joseph McCarthy, američki političar
1922 – Boutros Boutros-Ghali, egipatski politivar i generalni sekretar Ujedinjenih Nacija
1929 – Horst Janssen, njemački grafičar
1935 – Husein, jordanski kralj
1943 – Jim Cantalupo, šef “McDonalds”-a
1943 – Peter Norton, američki izumitelj softwarea
1948 – Charles, princ od Velsa, britanski prijestolonasljednik
1954 – Condoleezza Rice, američka političarka i ministrica vanjskih poslova
1972 – Edyta Gorniak, poljska pjevačica
1982 – Gradimir Crnogorac, bosanskohercegovački nogometaš

Umrli

1716 – Gottfried Willhelm Leibniz (Gotfrid Vilhelm Lajbnic, 1646 – 1716.), bio je njemački matematičar, naučnik i filozof. U matematici mu se pripisuje (zajedno sa Newtonom) otkriće diferencijalnog računa; vjeruje se da je došao do otkrića 11. novembra 1675. godine. On je konstruisao prvi mehanički računar koji je mogao množiti i dijeliti. Međutim, model njegove mašine je izgubljen. Njemu se pripisuje i otkriće moderne forme binarnog brojčanog sistema, koji se danas koristi u kompjuterima. Bio je osnivač Berlinske akademije.
Tvrdio je da je čitav svijet građen od duhovnih atoma: monada. Svaka monada je svijet u malom, a u njoj se sukobljavaju sile, pa odatle potiče svaka aktivnost i težnja ka usavršavanju. Njegovo veliko djelo u kojem je opisao te duhovne atome je “Monadologija” (oko 1713. godine). Lajbnicov racionalistički sistem sedamnaestog vijeka, po mnogim pogledima je najneobičniji. Pisac, filozof i prosvjetitelj Volter, u svom djelu Kandid, ismijao je Lajbnicovu ideju da je ovo “najbolji od svih mogućih svjetova”. Lajbnic je to tvrdio zato što je smatrao da je ovo najbolji i najbolje uravnoteženi svijet od svih, jer ga je stvorio savršeni Bog.

1831 – George Wilhelm Friedrich Hegel (Georg Vilhelm Fridrih Hegel; 27. august 1770 – 14. novembar 1831), bio je njemački filozof. Rođen je u Štutgartu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na univerzitetu u Jeni, direktor gimnazije u Nirnbergu i profesor na univerzitetu u Berlinu. Imao je enciklopedijsko znanje i veliki uticaj na duhovni život njemačke i deset godina nakon smrti. On je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Hegelovi nasljednici se dijele na desničarske Hegelijance (koji poštuju ortodoksna Hegelova učenja), i liberalnije ljevičarske Mlade Hegelijance od kojih su najpoznatiji Karl Marx i Friedrich Engels.
Hegel pripada apsolutnom idealizmu, jer je za njega cjelokupna stvarnost jedna, jedinstvena, apsolutna ideja. Ona predstavlja jedinstvo subjekta i objekta i ona se neprekidno razvija, kreće unutar sebe. To kretanje ima svoje faze a pokretačka snaga apsolutne ideje je dijalektika. Hegel je otkrio tri zakona dijalektike: Zakon jedinstva i borbe suprotnosti, Zakon prelaska kvantiteta u kvalitet (i obrnuto) i Zakon negacija negacije.
Njemački filozof Hegel je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Prema Hegelu, apsolutna ideja u svom samorazvoju prolazi kroz tri osnovne faze. U početku je čista misao i time se bavi logika. Ona tada još ništa ne zna o sebi. U drugoj fazi apsolutna ideja se počinje ispitivati kroz prirodu i time se bavi filozofija prirode- tada je apsolutna ideja objekat svog istraživanja. Nakon te faze ona dolazi u treću fazu duha, kada sve spoznaje o sebi, i time se bavi filozofija duha.

Wikipedia

14. novembar (studeni) (14.11.) je 318. dan godine po gregorijanskom kalendaru (319. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 47 dana.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close